Ljubimce zaštititi i pregledati nakon svake šetnje

Toplo vrijeme, uz sve blagodati, vlasnicima kućnih ljubimaca donosi i brigu u obliku krpelja, malih nametnika koji prenose različite  bolesti, a koji najviše opsjedaju upravo kućne ljubimce. Iako maleni,  životinjama kojima se „prikrpe“ i hrane se njihovom krvlju mogu nanijeti ozbiljne zdravstvene probleme. Rizik od uboda krpelja, koji su najbrojniji upravo u proljeće i rano ljeto, je velik, a osobito ako životinja koju  vlasnik izvede u prirodu nije zaštićena od ovog neugodnog parazita iz  porodice člankonožaca.

Najčešća piroplazmoza
Iako većina krpelja koji obitavaju na zadarskom području nije zaražena, pa stoga niti potencijalni prijenosnik ozbiljnih bolesti poput piroplazmoze, veterinari savjetuju da krpelja obavezno treba odstraniti s  tijela životinje jer psima i mačkama može uzrokovati neugodne probleme. Krpelji uglavnom nastanjuju visoku travu, grmlje, živicu, ali i pukotine starih zidova, a često ih ima i u vrtovima i parkovima, stoga je svaka  šetnja s psom potencijalna opasnost za bliski susret s neželjenim nametnikom.
– Najopasnija bolest pasa posredovana krpeljima je piroplazmoza koja  je osobito opasna za štenad i bolesne odrasle pse oslabljenog imuniteta.  Iako se uglavnom uspješno liječi, ova bolest za neke pse može biti smrtonosna, kaže dr. Petra Kovačić, veterinarka u Veterinarskoj stanici Zadar, i ističe da bez obzira što krpelji na zadarskom području nisu toliko  opasni kao oni u kontinentalnoj Hrvatskoj, i zadarski vlasnici pasa trebaju voditi računa da njihov pas bude zaštićen od krpelja, a ukoliko ga ipak  „pokupi“ da ga svakako trebaju ukloniti s tijela životinje.
– Krpelji su prijenosnici opasnih bolesti poput piroplazmoze i krpeljnog meningoencefalitisa, zatim anaplazmoze, erlihijoze i nekih drugih  bolesti, no jedna od najčešćih je ipak piroplazmoza. Iako su slučajevi  oboljelih pasa od piroplazmoze na zadarskom području vrlo rijetki, ipak  se događaju. U takvim slučajevima pas je najčešće zaraženog krpelja  „pokupio“ tijekom boravka u nekom od sjeverozapadnih krajeva Hrvatske, gdje je ova bolest najčešća, kaže zadarska veterinarka.
Piroplazmoza ili babezioza kod pasa nastaje kada krpelj nakon što se  ugnijezdi na tijelu domaćina počinje sisati krv istodobno putem sline  ubacujući uzročnika bolesti u krvotok psa, čime dolazi do razvoja bolesti  koja sobom nosi brojne simptome – od visoke temperature, slabosti i bezvoljnosti životinje, gubitka teka, povraćanja, proljeva, pa sve do pojave  krvi u mokraći u kasnijoj i opasnijoj fazi bolesti.

Ogrlice, ampule, tablete
No, i krpelji koji nisu zaraženi, samim sisanjem krvi kod pasa ili  mačaka mogu uzrokovati alergijske reakcije ili anemiju.
– Zbog toga je jako važno da se krpelja sa životinje što prije ukloni, i to  cijeloga, jer se nerijetko dogodi da mu se glava prilikom nepravilnog odstranjivanja odvoji od tijela i ostane zarivena u psećoj koži, upozorava  veterinarka dr. Petra Kovačić, te dodaje da krpelja treba odstraniti pincetom postupkom "odvidavanja“, a ne čupanjem jer je tada puno manja  mogućnost da se otkine samo tijelo krpelja, a glava ostane zarivena, kaže  dr. Kovačić, te savjetuje da se u slučaju neuspjelog odstranjivanja krpelja  vlasnici trebaju za pomoć obratiti veterinaru.
Ukoliko je, naime, prilikom izvlačenja krpelja glava ostala zabodena u  koži, organizam će je vremenom izbaciti upalnom reakcijom u vidu  gnojne pustulice. Međutim, na tome mjestu može nastati malo potkožno zadebljanje, a reakcija na navedene promjene ili posljedica  češanja i grickanja mjesta koje životinji stvara iritaciju, može biti gubitak  dlake. 
– Da bi se ovakvi problemi izbjegli, vlasnici pasa bi prije odlaska u prirodu trebali svog ljubimca zaštititi od krpelja, a za to su im na raspolaganju brojne mogućnosti – od ogrlica, ampula do tableta. Nakon dolaska  kući trebali bi životinju svakako pregledati, savjetuje još dr. Kovačić.
Naravno, nakon boravka u prirodi potrebno je pregledati i sebe, te u  slučaju pronalaska krpelja odstraniti ga također u cijelosti, jer krpelji i na  ljude mogu prenijeti bolesti. Iako na zadarskom području ne žive vrste  koje na ljude prenose opasne bolesti, moguć je prijenos mediteranske  pjegave groznice, benigne bolesti koja je danas raširena diljem svijeta, a  najčešće se javlja u proljeće i ljeto u zemljama mediteranskog bazena.
Navedimo još kako se mnogi vlasnici pasa odlučuju za oralnu mjeru  zaštite svog ljubimca jer su tablete najjednostavnije za primjenu, ali izbor ovisi i o samome psu, odnosno o tome kakva će mu zaštita najviše  odgovarati.