Kopnena vrata najvrjedniji spomenik što ga je Venecija ostavila u Dalmaciji

Povodom obilježavanja 6. godišnjice od upisa zadarskog fortifikacijskog sustava na Popis svjetske baštine UNESCO-a, Znanstvena knjižnica Zadar je u svojoj Izložbenoj dvorani pripremila izložbu pod nazivom »Kopnena vrata Zadar«. Zadarska Kopnena vrata ili Porta terraferma su izgrađena 1543. godine i ove godine se obilježava 480 godina od njihove izgradnje. Predstavljaju dio fortifikacijskog sustava Zadra za koji je 9. srpnja 2017. godine UNESCO-ov Odbor za svjetsku baštinu donio odluku o upisu na Popis svjetske baštine transnacionalnog serijskog kulturnog dobra »Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 15. do 17. stoljeća«.

Neprocjenjiva baština

– Znanstvena knjižnica Zadar se nalazi u prostoru nekadašnje austro-ugarske vojarne, odnosno u neposrednoj blizini pojasa bedema koji su pod UNESCO-ovom zaštitom. Danas predstavljamo stručnoj i široj javnosti naš fond o Kopnenim vratima. Ova izložba, kao i sve prethodne, podsjećaju na temeljnu snagu Knjižnice te njezinog fonda i djelatnika koji sve to čuvaju, održavaju i prezentiraju. Riječ je o neprocjenjivoj baštini koja čini nadahnuće i polog za sve buduće izložbe, kazala je kazala v.d. ravnateljice Znanstvene knjižnice, Marijana Senkić Klapan, dok je Tomislav Blažević rekao nešto više o izloženom fondu.

– Različitih naziva, od Porta terraferma, Kopnenih vrata, vrata Michelea Sanmichelija, Vrata u Foši, Tri vrata, navedena vrata ostala su zabilježena kao atraktivni motiv Zadra u mnogim knjigama, znanstvenim radovima, litografijama, nacrtima, skicama, fotografijama, razglednicama, sačuvanim u fondu Znanstvene knjižnice Zadar. Napraviti ovu izložbu bio je kompleksan, ali zanimljiv i poučan zadatak, otkrio je Blažević.

Miljenko Domijan je sudjelovao u pripremanju prijave za uvrštavanje zadarskih bedema na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

– Kopnena vrata su nastala 1543. godine i predstavljaju remek-djelo Sanmichelija. U korpusu venecijanske fortifikacijske arhitekture tijekom 17. i 18. stoljeća zadarski bedemi predstavljaju najznačajnije arhitektonsko djelo, ali i najkvalitetnije djelo u klesarsko-kiparskom smislu. Usprkos lutanjima pojedinih istraživača, Sanmicheli je zasigurno autor ovog projekta. No, dovršio ih je, prema njegovom nacrtu, njegov nećak Giangirolamo, koji je autor Gradske lože i Gradske straže. To znači da je obitelj Sanmicheli svakako bila prisutna na ovom prostoru, objasnio je Domijan i dodao kako Porta Terra znači »čvrsta zemlja«.

Zaštićene cjeline pod UNESCO-om

– Moja namjera ili fiksacija je bila da i Zadar dobije zaštićene cjeline pod UNESCO-om. Ako ih imaju Dubrovnik, Split, Hvar, Šibenik, Trogir i Poreč…, zašto ih ne bi imao i Zadar? Zadar je od svih tih ostalih gradova bolji i ljepši, ali je nesretan jer je stradao više puta. U više navrata smo pokušavali zaštiti Forum, Nadbiskupski kompleks ili crkvu svetog Donata, ali nam nije pošlo za rukom. No, u konačnici smo uspjeli zajedno u suradnji s talijanskim Ministarstvom kulture i Gradom Bergamom podnijeti prijavu za zaštitu dvanaest utvrda, a od toga je prošlo šest. Tu se pronašala i utvrda sv. Nikole u šibenskom kanalu, kazao je Domijan.

Kopnena vrata, prema mišljenju akademika Ive Petriciolija, kruna su rada talijanskog arhitekta Michelea Sanmichelija i najvrjedniji spomenik što ga je Venecija ostavila u Dalmaciji. Vrata karakteriziraju veliki trijumfalni luk i dva manja sa svake strane. Od dekoracije na vratima ističe se gradski grb sv. Krševana na konju i iznad njega velebni lav sv. Marka, zaštitni znak Venecije i Mletačke republike. Lav je prikazan u profilu s tri noge na tlu, dok četvrtom pridržava otvorenu knjigu na kojoj piše: »Pax tibi Marce evangelista meus«, što u prijevodu znači »Mir tebi, Marko, evanđeliste moj«. Zanimljivost vezana za otvorenu knjigu je da svi objekti koje je Venecija izgradila u doba mira imaju otvorenu knjigu, a objekti na kojima lav prednjom šapom pridržava zatvorenu knjigu daju nam na znanje da su izgrađeni u vrijeme rata.