Osim proizvodnje brojnih vrsta povrća, kao i vina te džema, Jakoliš za većinu svojih nasada proizvodi i sjeme. Tako je i za krumpir i batate, a sveukupno je dosad Marica Jakoliš proizvela preko trideset tisuća sadnica različitog povrća. Na njenom zemljištu je u tijeku i poseban pokus – proizvodnja autohtonog sjemena rajčice
Ovaj kraj, Ravni kotari, to je za poljoprivredu bolje i od Slavonije, zemlja je dobra, a sunčanih sati ima više. Ovdje bismo mogli uzgajati dovoljno povrća i drugih proizvoda za prehraniti nas i još bismo mogli izvoziti, priča Marica Jakoliš dok obilazimo zemljišta njenog OPG-a u Biloj Vlaki i poljima ispod Vukšića. Rano je popodne, ucika, ugođaj vrućeg, srpanjskog dana.
– Nekad su ljudi u polje išli pješice i kopali cijeli dan i sve je ovo što vidite bilo obrađeno, a danas kad postoje traktori i druga mehanizacija, sve se manje obrađuje, komentira gospođa Jakoliš, kada smo posjetili jedno od rijetkih isključivo ekološko poljoprivrednih gospodarstava u Zadarskoj županiji, zbog čega je već dobila i brojna priznanja. Naime, iako je u našoj županiji u sustavu ekološke proizvodnje 833 hektara zemljišta, što je najviše u Dalmaciji, golema većina od toga su vinogradi i maslinici, dok je uzgoj povrća rjeđe zastupljen.
Ne možeš pobrojiti
Na nekoliko lokacija smješteni su vinograd, voćnjak sa smokvama, trešnjama, višnjama, dunjama i šljivama te nasadi različitog povrća, kojemu je sve vrste teško i pobrojiti. Koliko smo mogli vidjeti tu su mrkva, cikla, kapula, luk, pomidori, kukumari, paprike, tikvice, balancane, mahune, biži, bob, jari grah, kaul i druge kupusnjače, lubenice, dinje, krumpiri, batate, pšenica i kukuruz. Čini se da je lakše nabrojiti čega nema, kažem, s čim se potpuno slaže i naša domaćica.
– Meni je najgore kad me ljudi zovu i pitaju da im nabrojim što sve ima, priznaje nam Marica Jakoliš dok prolazimo poljem punim batata, povrća znanog i kao slatki krumpir.
– Ono što je kod njega važno jest da mu ne treba dodavati soli, a to je baš jedna od tajni zdravoga života, smanjiti uporabu soli u kuhinji, ističe Marica Jakoliš, koja se trudi da sve od voćnjaka i vinograda do povrtnjaka bude uzgojeno u skladu s tradicionalnim metodama, bez uporabe kemijskih sredstava. Ovim poslom se intenzivno bavi četiri godine i uvjerena je da, ako je riječ o stvarnom ekološkom uzgoju, nema problema s tržištem.
Povratak domaćih sorti
– Ne samo da tržište nije problematično, nego je zapravo toliko nepokriveno da je puno veća potražnja nego ponuda. U Dalmaciji je nas ekoloških proizvođača povrća jednostavno premalo. Ima dosta maslinara, vinogradara, jedna ili dvije kulture, ali da ima široka paleta povrća, toga stvarno nema puno. Tako da ja ne mogu pokriti područje Dalmacije, jer kad sam se odlučila ekološki proizvoditi, paralelno s time sam istraživala i tržište i to sam najviše išla po sajmovima i tako sam to napravila. Držim se starog pravila: najbolji je izravan kontakt s potencijalnim kupcima i da vidim kakve su njihove potrebe, naglasila je Marica Jakoliš.
Osim proizvodnje brojnih vrsta povrća, kao i vina te džema, Jakoliš za većinu svojih nasada proizvodi i sjeme. Tako je i za krumpir i batate, a sveukupno je dosad Marica Jakoliš proizvela preko trideset tisuća sadnica različitog povrća. Na njenom zemljištu je u tijeku i poseban pokus, proizvodnja autohtonog sjemena rajčice.
– Profesor Toni Mata s Agronomskog instituta u Mostaru je sakupljao, skupa sa studentima, sjemenje i pokrenuli smo ovdje taj pokus, zato što je slična klima kao i u Hercegovini, da vidimo hoće li uspjeti te rajčice. To su domaća, stara, autohtona sjemenja, sveukupno osam sorti i koje budu najotpornije i najukusnije i da mogu rasti tu u našem podneblju, a i šire, za njih će se onda zatražiti certificiranje, odnosno proizvodnja takvih rajčica i da budu dostupne i ostalim potencijalnim kupcima, da se mogu ponovno saditi domaće sorte. I da opet možemo osjetiti okus prave rajčice, kazala nam je Marica Jakoliš.
– Puno toga se mora raditi, dobro isplanirati dan. Ja, primjerice, za idućih petnaest dana već manje-više imam sve točno isplanirano. No najviše od svega volim biti i raditi u polju. Ovaj posao se sigurno ne može raditi ako nemaš ljubavi za njega, zaključila je ova uspješna poduzetnica u poljoprivredi iz Bile Vlake.
Roba će se dostavljati i na kućnu adresu
– Danas, s obzirom na brzinu i nekvalitetu životu i neodstatak vremena, ne čudi što mnogi ljudi ne uspiju ni kupiti ono što bi željeli i tako sam došla na ideju da se napravi kućna dostava. Najprije sam počela u Šibeniku za deset do dvadeset obitelji, a kako sam sad proširila površine i posadila dosta toga, ići će kućna dostava od Zadra do Splita, kao i Zagreb koji će se opskrbljivati svakih osam do petnaest dana, kaže Marica Jakoliš. Kontakt s kupcima će biti internetom.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Josip Butić
Napravili smo odličan posao u oba natjecanja
Zadar
GUŽVE
‘PRIJE BI DO SPLITA DOŠAO’ Građani ogorčeni gužvama na relaciji Zadar – Vir: ‘Cirkus nad cirkusima’
Nogomet
Priznanje
Hrvatski reprezentativac nominiran za ulazak u najbolju momčad španjolskog prvenstva
Nogomet
TREĆA NL LIGA
Kristijan Jurić, veznjak Zadra, o gostovanju u Omišu u 27. kolu: Moramo nametnuti svoju igru
Nogomet
NOGOMET
U Pakoštanima se igra derbi 23. kola Prve ŽNL: Pobjednik će biti korak do titule
Županija
TRAGEDIJA U MORU
Đani Iglić o stradalom roniocu: ‘Bio je veliki profesionalac koji je znao sva pravila ronjenja’
Zadar
PU ZADARSKA
Zbog utrke u nedjelju pojačan promet i gužve, policija uputila preporuku vozačima
Zadar
SANACIJA KROŠNJI
Od ponedjeljka se zbog radova privremeno zatvara ova ulica u Zadru
Nogomet
UGODNO IZNENAĐENJE
Delegacija srpskog nogometnog saveza posjetila Josipa Skoblara u Privlaci: ‘Ove fotografije oživljavaju sjećanja’
Zadar & Županija
TOČKA NA I