Proces razmnožavanja smokava reznicama počinje u proljeće

Smokva je toploljubiva voćna vrsta, no zahvaljujući klimatskim promjenama koje donose manje hladne zime, ona se sve više uzgaja i u kontinentalnim područjima.

Razmnožavanje zrelim, odrvenjelim reznicama (vegetativno) je najrašireniji način razmnožavanja smokve kako u svijetu, tako i kod nas. Generativno razmnožavanje (sjemenkama) se rijetko koristi i to uglavnom u kreiranju novih sorti, piše u knjizi »Smokva« grupa autora (B. Bakarić, K. Brzica i Č. Omčikus).

Koriste se jednogodišnji izboji

Smokva ima izrazitu sposobnost da iz svih izboja (starijih i mlađih) te nadzemnog dijela stabla može razvijati korijenove začetke, iz kojih se u povoljnijim uvjetima razvija korijen. Najviše se koriste reznice od ljetorasta.

Za ožiljavanje se koriste jednogodišnji izboji, s vršnim pupom ili bez njega. Stručnjaci savjetuju da je bolje koristiti one s vršnim pupom.

Najprikladnije su one dužine 30 do 40 cm koje se ožiljavaju na otvorenoj površini u rastilu. Ostale reznice za ožiljavanje u zatvorenom prostoru, koji se zagrijava, te one koje se kasnije uzgajaju kao sadnice u loncima ili plastičnim kontejnerima, mogu biti i kraće, dužine 15-25 cm. Dulje imaju jači porast nadzemnog dijela od kraćih.

U svakom slučaju trebaju imati potreban broj koljenaca za razvoj korijena i rast mladice. Promjer reznice treba biti 1,5 cm ili veći.

Njihovo uzimanje s matičnog stabla najbolje je u siječnju ili početkom veljače. Kada se uzmu, orežu se na odgovarajuću dužinu, a do sadnje se čuvaju u vlažnom pijesku, u prostoriji s temperaturom 1-10°C.

Smatra se da se bolje ukorijenjuju i da imaju brži rast uzete s donjeg i srednjeg dijela krošnje, od onih s gornjeg. Za rodnost mladih stabala obratna je tendencija, reznice uzete s gornjeg dijela krošnje brže prorode od onih s nižih.

Ožiljavanje, tvrde stručnjaci, ovisi o sortama, a raspon kod pojedinih se kreće 60 do 90 posto.

Na ukorijenjivanje ima velikog utjecaja prisustvo rezervnih hranjivih tvari u pupovima, koljencima i međukoljencima.

Dobro se ožiljavaju i bez hormona

Navode da se primjena hormona nije pokazala ekonomski opravdanom, budući da se smokve i bez njih dobro ožiljavaju.

Postavljanje reznica u stanište za ožiljavanje obavlja se u proljeće. Novo tkivo (kalus) počinje se razvijati na temperaturi 10-15°C. Kada se temperatura tla počinje podizati iznad 18°C, tada se počinje razvijati korijenov sistem. Tlo, ili drugi supstrat, treba biti stalno vlažno i opskrbljeno hranivima, što se postiže redovitim zalijevanjem i prihranjivanjem.

Ako se pak ukorijenjuju na otvorenom prostoru, postavljaju se u tlo tako duboko da iznad razine tla ostaju s gornjim dijelom nepokrivene oko 10 cm. Poslije toga na ovaj nepokriveni dio nagrne se zemlja radi boljeg ožiljavanja. Tlo treba biti vlažno te ga po potrebi treba zalijevati.

Ako se sadi više reznica, sadite ih na razmaku od 15 cm u redu, a razmak redova treba biti 100 cm. Tijekom vegetacije tlo treba rahliti i uklanjati korov.

Vađenje sadnica najbolje je obaviti nakon završene prve vegetacije, budući da će već nakon druge biti znatno teže jer se razvije previše jak korijen.

Ako reznice smokve sadite na okućnici, najbolje je to napraviti odmah na mjestu koje ste predvidjeli za nju i u budućnosti. Pazite da ne bude blizu same kuće i drugih objekata, budući da razvija jak korijen.