Predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić poručio je da Komora čvrsto stoji uz institut priziva savjesti, koji, kako je rekao, nije privilegij liječnika nego jedno od temeljnih načela liječničke profesije.




Osvrnuo se i na javne prigovore da liječnici “ujutro imaju priziv savjesti, a poslijepodne u drugoj ustanovi nemaju”, rekavši da HLK dosad nije zaprimio nijednu prijavu takvog slučaja.


“Kad bi to postojalo, to bi bilo neprimjereno i nedopustivo”, rekao je Luetić.


Predsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju Hrvatskog liječničkog zbora Morana Brkljačić upozorila je da se, uz sve koristi umjetne inteligencije u medicini, ne smije izgubiti humana liječnička uloga te otvorila pitanje odgovornosti za moguće pogreške nastale uporabom AI sustava.


Naglasila je da znanstveni i tehnološki napredak ne može biti odvojen od pitanja “smije li se učiniti sve što se tehnički može učiniti”.


Radoš: Ozbiljno kašnjenje s regulacijom umjetne inteligencije


Neuroradiolog Marko Radoš upozorio je da društvo i zdravstveni sustav ozbiljno kasne s regulacijom umjetne inteligencije te ocijenio da bi u medicini trebalo zabraniti korištenje AI sustava ako liječnici ne znaju kako algoritam dolazi do odluke.


“Medicina je nastala kroz sumnju”, rekao je Radoš, upozorivši da nekritično oslanjanje na algoritme može oslabiti kritičko mišljenje i sposobnost mladih liječnika da samostalno donose odluke.


Dodao je da se AI alati već godinama koriste u radiologiji i neurodijagnostici, primjerice u dijagnostici moždanog udara, ali da liječnici moraju ostati kritični prema njihovim rezultatima.


Miro Hanževački s Medicinskog fakulteta i Doma zdravlja Zagreb – Zapad rekao je da priziv savjesti u obiteljskoj medicini nije osobito izražen problem jer pacijent ima pravo na slobodan odabir i mogućnost zamjene liječnika.


Pravnica Jasenka Surla iz KBC-a Sestre milosrdnice govorila je o umjetnoj inteligenciji, informiranom pristanku i zaštiti osobnih podataka. Naglasila je da pacijenti moraju znati koristi li se umjetna inteligencija u njihovu liječenju i što se događa s njihovim zdravstvenim podacima.


Upozorila je da korištenje javno dostupnih AI alata poput ChatGPT-a za obradu neanonimizirane medicinske dokumentacije može predstavljati kršenje GDPR-a i internih pravila zdravstvenih ustanova.


Dubravka Hrabar s Pravnog fakulteta u Zagrebu ocijenila je da surogatno majčinstvo predstavlja trgovinu djecom i eksploataciju žena te upozorila na pravne i etičke dvojbe povezane s upisom djece rođene u surogatnim aranžmanima u inozemstvu u hrvatske matice rođenih.


Sudionici tribine složili su se da razvoj umjetne inteligencije u medicini ne može biti samo tehnološko pitanje te da su potrebni jasniji etički standardi i pravni okvir.


Tribinu su u povodu Svjetskog dana priziva savjesti, 15. svibnja, organizirali Hrvatski liječnički zbor (HLZ), Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju HLZ-a, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska liječnička komora te akademije medicinskih i pravnih znanosti.