Traju jedni poljoprivredni radovi, a već pristižu i drugi

Ovih dana paklenske vrućine zaustavile su gotovo sve aktivnosti na otvorenom. Ovo vrijeme koje pogoduje turistima nije nikako dobro za poljoprivrednike. Visoke temperature zahtijevaju pojačano navodnjavanje povrća, a ujedno izazivaju ubrzano zrenje i ožegotine, što povrću umanjuje tržišnu vrijednost.

Ravnokotarski povrćari beru posljednje pomidore iz prvog turnusa uzgoja. Poznata je činjenica da se u Ravnim kotarima rajčica uzgaja u dva turnusa. Prvi turnus se sadi krajem travnja i berba je tijekom srpnja i kolovoza. Drugi turnus se sadi u lipnju i berba je tijekom jeseni, od početka rujna pa do prvih mrazeva.

U drugom turnusu prevladavaju industrijske sorte ili kako ih u narodu zovu šljivari. Te sorte imaju više suhe tvari, rajčice su ukusne su za potrošnju u svježem stanju i odlične su za spremanje zimnice.

Visoke temperature i suho vrijeme pomažu onima koji se odluče za sušenje smokava. Smokva je uz vinovu lozu i maslinu sačuvala opstojnost života na otocima i priobalju. Gotovo da nema vrta i okućnice u kojem ne raste bar jedno stablo smokve. Iako su posljednje kiše umanjile kakvoću njenih plodova, bit će ih dovoljno za sušiti barem za vlastite potrebe.

Povratak poljoprivredi

Kako iznimno visoke temperature utječu na vinovu lozu i kada će početi berba grožđa odlučila je saznati naša ekipa uputivši se u Goricu na OPG Vlade Deranje. Vlade Deranja poznati je zadarski gospodarstvenik koji umirovljeničke dane provodi u rodnoj Gorici baveći se poljoprivredom za svoje potrebe.

– Kada čovjek živi na selu mora imati sve za svoje vlastite potrebe, a ono što je višak podijeliš rodbini i prijateljima, započinje svoju priču gospodar Vlade.

– Biti na selu, a ići u trgovinske centre po voće i povrće, što nažalost mnogi prakticiraju, za mene je nezamislivo. Eto imam vrtlić o kojem se brine supruga Danka i u njemu imamo cijele godine povrća dovoljno za naše potrebe.

Osim toga, u proizvodnji povrća ne rabimo umjetna gnojiva i pesticide, tako da mogu reći da je to ekološka proizvodnja, govori Vlade dodajući kako živjeti na selu, a ne imati letarije je za njega nezamislivo.

– Nekih desetak kokica dovoljno da se ima cijele godine domaćih jaja, a ima i po koji pulastrić za lešati. Jer domaći pulastar, pivac na lešo je za nas Kotarce delicija broj jedan, priča ovaj poljoprivrednik.

Deranje, dakako, imaju maslinik sa sto stupi maslina koje su prošle godine više nego obilato rodile, a ove godine, kao većini ravnokotarskih maslinara, s urodom su podbacile.

Prošlogodišnje maslinovo ulje

– Ima prošlogodišnjeg ulja dovoljno u konobi za cijelu obitelj pa se neće morati šparati. Nadam se da će sljedeće godine urod ponovno biti obilat, pojašnjava Vlade koji kaže kako je, kao i većina ravnokotarskih maslinara, nakon Domovinskog rata podignuo nasad maslina s domaćim sortama gdje je prevladavala Oblica.

– No ubrzo sam uvidio kako Oblica neredovito rodi, osjetljiva je na bolest paunovo oko te sam je prije tri godine precijepio na visokorodne sorte, među kojima dominira Leccino, priča ovaj Goričanin.

Cilj našeg posjeta je, dakako, vinograd jer nakon blagdana svetog Bartola koji je 24. kolovoza, počinje intenzivno nakupljanje sladora u grožđu. OPG Vlade Deranja ima vinograd od 600 čokota vinove loze. Od toga je 400 crnih kultivara u kojem prevladava Syrah, Debit i Plavina, a 200 čokota je bijeli kultivar Pošip.

– Vinograd s pošipom posadio sam u proljeće 2022. godine jer prijašnji vinograd, u kojem su bile sorte Maraština i Debit, zbog starosti nisu davali odgovarajući prinos, u redovima je falio veliki broj čokota. Ujedno je to bio vinograd uskih redova, kakvi su se nekada sadili u Ravnim kotarima, pa mi je bilo nemoguće ga strojno obrađivati, budući da sam tijekom godina malo po malo nabavio svu potrebnu mehanizaciju za potrebe mojeg gospodarstva, govori Vlade.

Ući u Vladin vinograd pravo je zadovoljstvo. Tlo je obrađeno kultivatorom jer Vlade je davno spoznao da freza zbija, a kultivator rahli tlo i pomaže u borbi protiv suše. Loza je uređena kao iz vinogradarskih priručnika, zaperci pokidani, mladice uvučene u armaturne žice, a oko grožđa pokidan ne preveliki broj listova da se zrenje odvija ravnomjerno.

Vinograd Pošipa sađen prošlog proljeća priča je za sebe. Loza je bujna i veća je od dva metra.

– Sljedećeg proljeća formirat ću uzgojni oblik dvostruki kordonac. Zbog toga sam ostavio dva zaperka ispod prve – donje žice koji će biti nositelji budućih glava.

Nakon cvatnje poskidao sam grozdove i ostavio gdje koji da od želje probam kakve su kakvoće. Razlog skidanja grozdova je da se mlada loza bolje ukorijeni i razvije, priča ovaj poljoprivrednik. Crni kultivari krcati su grožđem. Bez obzira na godinu Vlade je uspio sačuvati vinograd od napada pepelnice i plamenjače.

– Treba sve obaviti pravovremeno u dogovoru sa strukom i tada nema problema, pojašnjava Vlade uspjeh u zaštiti vinograda.

U razdoblju nakon blagdana svetog Bartola redovito se mjeri nakupljanje sladora, pogotovo kod ranih kultivara, a to je kod Vlade Syrah. Količinu sladora izmjerit će Vladin prijatelj Ivan Validžić, koji je od djetinjstva s ocem obrađivao vinograde u Kijevu.

Rokove berbe grožđa i ocjenu stupnja njegove zrelosti svaki vinogradar može odrediti sam po izgledu lišća i grožđa. Listovi na sazrelim čokotima poprimaju žutu ili crvenu boju, a oni najstariji počinju se sušiti na osnovama mladica. Peteljke posmeđe i na osnovi drvene.

– Sazrele bobice su mekane, pokrivene jakim maškom i lako se otkidaju, pojašnjava Ivan dodajući kako su sazrele bobice po okusu vrlo slatke i svojim moštom »lijepe« prste.

Međutim, svi su ti znakovi samo orijentacijski i nepouzdani te mogu lako zavarati. Sasvim sigurna i jedino pouzdana metoda utvrđivanja potpune tehnološke zrelosti jest ona kojom se utvrđuje sadržaj šećera u grožđu. Prvo mjerenje potrebno je obaviti 15-20 dana prije berbe.

Ubere se dva, tri kilograma grožđa u raznim dijelovima vinograda s raznih strana nekoliko čokota. Iz tako dobivenog prosječnog uzorka istisne se sok u dovoljno duboku posudu i u dobivenom moštu izmjeri sadržaj šećera. To se ponovi još nekoliko puta svakog petog dana odnosno kako se približava berba svakog trećeg dana.

Kad se utvrdi da se količina šećera u moštu ne povećava, čekanja više nema, grožđe treba brati. Nekom će se činiti da se taj posao ne isplati i da je to suvišna briga. Međutim, treba imati na umu da se dnevni prirast sadržaja šećera od početnih 0,1 posto do posljednjih, vrlo sunčanih dana pred berbu u povoljnim uvjetima može povećati i do 0,2 posto.

– Uz to ne treba zaboraviti da se tih posljednjih dana sazrijevanja grožđa u njemu najviše razvijaju mirisne tvari koje daju vinu bogatstvo bukea svih sortnih osobina, saznajemo od vinogradara Ivana.

Kao što reče ovih dana meteorologinja Tanja, vrućine će se nastaviti, time i nakupljanje sladora u grožđu, ali i opasnost od suše pogotovo na plićim i loše uređenim tlima. Tako će do berbe biti još puno posla u vinogradima.