Foto: Marijan TOMAC
Prije nekoliko dana procvjetali su bajami, a pupovi na breskvama i nektarinama su nabubrili. Što će biti do kraja veljače teško je prognozirati, ali slijed nekoliko hladnijih i kišovitih dana upućuje kako će se vratiti klima primjerena okvirima godišnjeg doba.
Radovi na otvorenom polako se zahuktavaju. Vrt ili bolje rabiti termin okućnica je prostor koji je prepušten mašti ukućana i mora biti funkcionalan tijekom cijele godine. Kod formiranja okućnice njen vlasnik će prvo razmisliti gdje treba uzidati komin ili barem smjestiti roštilj, budući da ti je sve uzalud ako nemaš gdje ispeći bokunić mesa ili ako nemaš gdje pekom pokriti meso zajedno s krumpirima.
Gospodarica će odmah rezervirati prostor za cviće, nakon čega će se odlučiti gdje će se na okućnici posložiti razno voće i povrće u kojem će se guštati cijele godine. Kod odabira voćnih vrsta treba biti oprezan. Treba izabrati one koje zahtijevaju što manje agrotehničkih zahvata i otporne su na napad brojnih štetnih organizama. Jabuka, primjerice, bez obzira radi li se o jednom stablu ili cijelom plantažnom nasadu, zahtijevaju jednaku zaštitu kako bi postigli da plodovi budu krupni i zdravi. Zbog svega navedenog prije odabira i sadnje najbolje se savjetovati sa stručnjacima.
Maslina i pergola
Maslina i pergola od vinove loze obavezni su elementi svake okućnice. Nekoliko stabala maslina u vrtu može osigurati dovoljno ulja za cijelu obitelj. Maslina je dekorativno drvo, a krošnju treba formirati tako da se najbolje uklopi u arhitekturu okućnice. Ovdje nije potrebno robovati strogim pravilima rezidbe kakav se primjenjuje na plantažama.
Svatko želi što više iskoristiti skučeni prostor okućnice, tako da se često posadi prevelik broj raznih stabala. Sve to lijepo izgleda kada su stabla mala, ali tijekom godina to dovodi do problema kada stabla porastu te se njihova krošnja nadvije nad prostor na kojem se uzgaja povrće, a koje je do tada odlično uspijevalo. Povrće natkriveno krošnjom stabala tada daje plodove lošije kakvoće ili ih uopće nema. Zbog toga treba znati koje povrće može uspijevati u sjeni, a kome treba izloženost suncu. Osim toga, u povrtnjaku treba znati koja kultura može doći na koje mjesto, odnosno treba odrediti plodored.
Termin plodored označava pravilnu, prostornu i vremensku izmjenu usjeva u vašem vrtu. S obzirom na to da u povrtnjaku uzgajamo velik broj različitih vrsta povrća, njihov uzgoj nije tako jednostavan kao što na prvi pogled izgleda, ako poštujemo osnovna pravila plodoreda. Naime, povrtnjak je specifično mjesto u našem vrtu gdje se na istoj površini tijekom godine uzgajaju dvije, a ponekad i tri različite kulture.
Pravilan plodored
Pravilan plodored pomaže u suzbijanju insekata, osobito onih koji napadaju samo jednu vrstu usjeva, a ne mogu se kretati daleko. U tom slučaju, ako nema biljaka kojima se hrane, insekti masovno ugibaju. Poznato je da se prinos nekih kultura značajno smanjuje nakon što je na istoj površini, u ovom slučaju na okućnici, posađena nakon određene kulture. Međutim, takvo što se ne događa nakon što se na toj površini posije neka druga kultura. Treća grupa kultura, pak, dobro podnosi samu sebe ili je tolerantna na uzastopni uzgoj, godinu za godinom na istoj površini. U tome se vidi utjecaj jedne kulture na drugu, odnosno međusobna tolerantnost usjeva. Poznato je da uzgoj u monokulturi pogoršava kemijska i fizikalna svojstva tla, budući da različite vrste nejednako iscrpljuju tlo, odnosno imaju različite potrebe za hranjivima. Neke kulture imaju duboki korijen koji crpi hranjiva i vodu iz dubljih slojeva, a druge kulture s plitkim korijenjem crpe hranjiva i vodu iz gornjih slojeva. Osim toga, neke kulture mijenjaju kemijski sastav tla pomoću tvari koje izlučuju iz korijena i tako smanjuju uspješnost uzgoja sljedeće. Tlo se dublje obrađuje za kulture s dubljim korijenom, a znatno pliće za kulture sa slabije razvijenim korijenom.
Važno je znati što možemo uzgajati ispod krošnje masline koje, napominjem još jednom, moramo imati u našem vrtu. Ljetno povrće, među kojem je pomidor vodeća vrsta, zahtjeva osunčani položaj. Isto vrijedi za papriku, balancane i tikvice. Te povrtne vrste nikako se ne smije saditi u sjeni krošnje stabala. Ali zato imamo veliki broj drugih povrtnih vrsta koje mogu ne samo odlično rasti, već i davati kvalitetne plodove rastući u sjeni krošnje. Na prvom mjestu to su salate, kupusnjače, kopar, koromač, blitva, a ne smijem zaboravim fažolete, grah mahunar.
Insekticidne biljke
U svakom vrtu, dakako, treba uzgajati buhač koji ne samo da je dekorativan zbog lijepih cvjetova, već ima odlična insekticidna svojstva. Tu je i kamilica.
Osim što se kamilica koristi u prehrani i narodnoj medicini, djelovanje kamilice na tlo odavno je poznato našim starima koji su sijali kamilicu po vrtovima, budući da su zapazili kako biljke koje rastu u njenoj blizini bolje napreduju. Kamilica na sebe privlači lisne uši koje su hrana bubamarama, tako da je odličan repelent za drugo bilje koje raste u blizini.
Kamilica je biljka koja pročišćuje okolno tlo u promjeru od jednog metra od svih toksičnih tvari, pa je odlično rješenje za sve one koji su u prijelaznom periodu s konvencionalnog načina uzgoja na organski.
Kamilica bi trebala rasti po cijelom vrtu, a posebno ju je dobro saditi oko luka, poriluka, celera i krumpira. Mješovitom sadnjom kamilice i povrća uzgojit ćemo zdravije i ukusnije plodove. Osim pozitivnog djelovanja na povrće, ima i pozitivni utjecaj na voće i masline.
Imati ispred kuće pergolu i uživati u njenom hladu želja je svakog vlasnika okućnice. Kada se donosi odluka o uzgoju pergole treba voditi računa o tome da zadovoljava naše potrebe, kao i da njeno održavanje zahtijeva što manje posla. Oduvijek je pergola od vinove loze bila dominantna u našem području. Nakratko ju je zamijenila ona od kivija, pa i divlje loze. Ipak, bez pergole vinove loze gubi se mediteranski štih okućnice, pa pravi znalci ostaju vjerni baš njoj.
Ako se odlučite za pergolu vinove loze, treba pronaći odgovore na brojna pitanja. Prvo pitanje je koju sortu vinove loze odabrati. Što se tiče penjanja, sve su sorte dobre, budući da vinova loza spada u biljke penjačice. Treba izabrati između neke od brojnih stolnih sorti ili se odlučiti za autohtone vinske sorte. Bez obzira za koju sortu se odlučimo, moramo unaprijed znati da svaka od njih zahtijeva određeno održavanje, bolje reći zahtijeva određene agrotehničke mjere. Prvenstveno se te mjere odnose na zaštitu od bolesti.
Spojiti ugodno s korisnim
Posjedovanje pergole od stolnih sorti vinove loze zahtijeva prskanje zaštitnim sredstvima nekoliko puta tijekom vegetacije i to protiv peronospore i luga. Osim toga, u vrijeme zrenja grožđa, a to je obično tijekom kolovoza, javlja se bolest truleži grožđa, pa krupni i lijepi grozdovi gotovo preko noći propadnu. Do pojave trulež prvenstveno dolazi zbog toga što se ispod pergole nalazi betonska površina koja se polijeva radi održavanja i vrućine. Voda isparava i stvara vlagu u zoni grozdova i eto problema.
Da se izbjegnu ti problemi za sadnju pergole treba koristiti direktno rodeće sorte vinove loze koje se u sjevernim vinogradarskim područjima nazivaju direktori, a u Ravnim kotarima smrda. Direktori su direktno rodni hibridi američke vinove loze. Postoje brojni klonovi direktora, ali za uzgoj na pergoli najboljim se pokazao hibrid izabela.
Izabela je crno grožđe velikih grozdova, krupnih bobica, specifičnog mirisa i arome koje sadrži pigment antocijanin iz grupe biljnih fenola koji djeluje slično likopenu iz rajčice. To je jak antioksidans. Jača imunitet, pospješuje probavu i regulira rad crijeva.
U svim zemljama EU-a i SAD-u komercijalna proizvodnja vina iz grožđa izabela je zabranjena. Razlog tome je da se u vinu izabele nalazi povišeni sadržaj metanola. Kemijske analize pokazuju kako je metanol prisutan u svim vinima, a nešto veći udio ima u vinima dobivenim fermentacijom međuvrsnih hibrida, nego u sortama grožđa. To, pak, ne znači kako vino dobiveno od sorte grožđa izabela šteti ljudima. Osim toga, od grožđa sorte izabela mogu se raditi odlični sokovi i džemovi.
Postoji bezbroj mogućnosti kako urediti okućnicu da boravak u njoj ne bude samo ugodan, već i koristan. Svježe ubrani plodovi s okućnice bez uporabe pesticida i hranjeni organskim gnojivima, pri čemu prednjači vlastiti kompost, ono je čemu danas svi težimo. Ujedno radeći u vrtu jačamo muskulaturu umjesto sjedenja za računalom ili boravkom na društvenim mrežama.
najnovije
najčitanije
Zadar
jaka kiša
Poplavilo novo raskrižje na Bilom Brigu!
Ostali sportovi
veleslalom
Zubčić sedmi nakon prve vožnje, Odermatt prvi
Zadar
opovrgava navode
Dukić o tvrdnjama za napad na Bajla: ‘Navodni novinar već godinama manipulira javnost i službe’
Crna Kronika
nepoznati počinitelji
Na Poluotoku i Branimiru ukradeni bicikli
Crna Kronika
dvojac
U Bibinjama ukrali parfeme vrijedne gotovo tri tisuće eura
Zadar
VEĆ TRADICIONALNO
Sveta Luca darovala djecu na Pedijatriji
Nogomet
Legendarni zadarski (malo)nogometaš
Frane Fatović: ” Želim pokazati mladima da i s više od 40 godina mogu uživati u sportu”
Zadar
kandidat za župana
Jure Zubčić: ‘Zbog aktivizma stvari gledam iz drugog kuta, a znate li tko mi je javljao afere?’
Nogomet
talenti na okupu
Devet igračica i četiri igrača iz Zadarske županije u selektivnom kampu HNS-a
Zadar
REFORMA KURIKULA