Trenutačno u Jadranu registrirana 451 vrsta riba

Prema popisu iz 1996. godine u Jadranu je bilo registrirano 406 vrsta riba. Mi smo u knjizi donijeli popis 449 vrsta, dok je trenutačno u Jadranu registrirana 451 vrsta riba. No, broj se možda već promijenio

U organizaciji Prirodoslovnog odjela Narodnog muzeja Zadar u četvrtak je navečer u odjelu Muzej grada Zadra održano zanimljivo predavanje prof. dr. sc. Jakova Dulčića na temu „Nove ribe Jadranskog i Sredozemnog mora”. Profesor Dulčić, dugogodišnji djelatnik Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, zajedno je s Brankom Dragičevićem, svojim asistentom, autor istoimene knjige. Knjiga je, imali smo priliku čuti, nastala u okviru znanstvenog projekta „Gospodarenje i bioraznolikost živih bogatstava u hrvatskom priobalju” kojeg financira MZOŠ.
Pojava novih vrsta riba
Počevši svoje predavanje opaskom kako je ova knjiga, premda objavljena ove godine, već zastarjela jer postoje dokazi kako su se u međuvremenu pojavile nove vrste riba u Jadranu, profesor je Dulčić istaknuo kako knjiga nikada ne bi bila objavljena bez velike pomoći koju znanstvenicima, poglavito u vidu novih informacija, svakodnevno pružaju naši ribari.
– U uvodnom dijelu knjige donijeli smo kraći pregled povijesti istraživanja riba našeg mora koja seže do u daleku 1786. godinu kada je prirodoslovac Brunnich izradio prvi popis riba u Jadranu. U idućem stoljeću interes za istraživanjem Jadrana još se više intenzivirao, a našu smo knjigu posvetili svim ihtiolozima koji su proučvali Jadransko more. Prema popisu iz 1996. godine u Jadranu je bilo registrirano 406 vrsta riba. Mi smo u knjizi donijeli popis 449 vrsta, dok je trenutačno u Jadranu registrirana 451 vrsta riba. No, broj se možda već promijenio. Valja kazati kako se ne povećava samo broj vrsta, već i brojnost pojedinih vrsta koje su prije u našem moru bile relativno malobrojne. Jadran zauzima treće mjesto po brojnosti vrsta riba u Sredozemnom moru. Spomenuvši Mediteran valja radi usporedbe kazati kako je Crveno more, značajno po tomu što baš od tamo brojne vrste svakodnevno prodiru u Mediteran, mnogo brojnije ribljim vrstama, kazao je u prvom dijelu svog predavanja profesor Dulčićpokazavši potom neke ekskluzivne fotografije riba koje nisu stigle biti uvrštene u knjigu, a za koje se pretpostavlja kako su u Jadran došle zajedno s naftnom platformom koja je iz meksičkog zaljeva dotegljena ne remont u trogirsko brodogradilište. Potom je profesor kazao kako je za istraživanje novih vrsta riba u Mediteranskom moru značajan institut iz Monaka koji u sklopu svojih istraživanja izdaje atlase egzotičnih vrsta, te kako je on od 2006. član njihovog istraživačkog tima.
Nove tehnologije bolje pronalaze nove vrste
– Po otvaranju Sueskog kanala došli su u Sredozemlje prvi migranti iz Crvenog mora, a danas se kanal sve više proširuje i produbljuje. Naravno, postoji proces prelaska nekih vrsta iz Sredozemlja u Crveno more, ali su ti slučajevi puno rjeđi od onih obratnih. Razlog zbog kojih brojne vrste iz Crvenog mora bježe u Sredozemlje je tamošnje nestajanja koraljnih grebena koje se događa uslijed povišenih temperatura. Neke su invazivne vrste uspjele potisnuti autohtone Sredozemne vrste. Razlozi nalaza novih vrsta riba u Jadranu su brojni, a valja istaknuti primjenu novih tehnologija koje bolje pronalaze nove vrste koje nisu nužno nove već su nama bile nepoznate što je čest slučaj s vrstama iz dubljih predjela Jadrana; potom neriješeni taksonomski statusi nekih vrsta; nove metode istraživanja; klimatske i oceanografske promjene; promjene u ravnoteži hranidbenog lanca, primjerice radi prekomjernog izlova neke vrste; unos vrsta s balastnim vodama, te bijeg iz akvakultura. Ovdje valja napomenuti kako su neke nove vrste izarazito otrovne i kako njihovo jedenje može uzrokovati smrt što je dosad zabilježeno na Mediteranu. Naša je preporuka da se nove vrste u slučaju ulova ne spremaju za jelo, kazao je u nastavku istraživanja profesor Dulčić završivši predavanje kraćim opaskama o ekonomskoj iskoristivosti nekih novih vrsta.