Sve više gostiju u županiju dolazi zbog zdravstvenih i stomatoloških sadržaja

Zdravstveni turizam, koji obuhvaća medicinske usluge, wellness i rehabilitaciju, smatra se jednim od najbrže rastućih dijelova turističke industrije. Globalno tržište zdravstvenog turizma do kraja godine dosegnut će prema procjenama 31,91 milijardi dolara, s godišnjom stopom rasta od 14 posto u razdoblju 2023. – 2027. godine.

Na račun takvih putovanja u Hrvatsku se slije više od 300 milijuna eura godišnje, a svaki drugi zdravstveni turist u Hrvatsku dolazi zbog dentalnih usluga. Naime, kod nas je kvaliteta usluge na jednakom nivou kao u zapadnoeuropskim državama, no cijene su u odnosu na njih višestruko manje.

Wellness centri

Na području Zadarske županije usluge za zdravstvene turiste nude wellness centri hotela u Zadru, Petrčanima, Biogradu na Moru i na otoku Pagu, a pored toga na području županije nude se brojni zdravstveni i stomatološki sadržaji, kako tumači Nina Štohera Marnika iz Turističke zajednice Zadarske županije. Osim u privatnom, zdravstveni turizam provodi se i u javnom sektoru, kroz programe i usluge ordinacija, klinika i poliklinika, specijalnih bolnica te lječilišta i toplica. Razlozi dolaska zdravstvenih turista variraju, ali dominantno se izdvajaju dentalne usluge, estetska kirurgija, rehabilitacija i oftalmologija.

– Dolasci za dentalne usluga čine oko 50 posto, estetska kirurgija i tretmani su oko 25 posto, rehabilitacija i manje invazivne kirurške intervencije oko 15 posto, a jačaju i dolasci zbog usluga oftalmologije, medicinskog wellnessa i pomlađivanja, generalnog poboljšanja zdravlja i sportske rehabilitacije, tumači Lana Petrović Blajić iz Sektora za turizam HGK.

Pri tom se različite destinacije u Hrvatskoj specijaliziraju za različite vrste usluga.

– Kvarner se ističe u dentalnim uslugama, Zagreb je postao destinacija za medicinske usluge u specijaliziranim poliklinikama, dok na kontinentu imamo lječilišni turizam koji se odvija u specijalnim bolnicama i lječilištima s prirodnim ljekovitim resursima poput termalne mineralne vode, ljekovitog blata i naftalana, kaže Petrović Blajić.

Foto: Arhiva ZL

Ninsko ljekovito blato

Među prirodnim resursima u Zadarskoj županiji može se posebno još istaknuti ninsko ljekovito blato koje kao »klinika na otvorenom« dokazano liječi reumatske, dermatološke i druge bolesti, kako ističe Štohera Marnika. No zdravstveni turisti nisu fokusirani samo na zdravstvene i wellness usluge, već i na gastronomiju, kulturu i različite druge aktivnosti, pa u odnosu na klasične goste troše znatno više novca.

– Bilježi se da gosti koji dođu zbog zdravstvenih razloga troše više od prosjeka, tako da je dnevna potrošnja wellness gosta veća od 150 eura, dok gosti za medicinske usluge dnevno troše više od 300 eura, govori Petrović Blajić. Usporedbe radi, prosječna dnevna potrošnja »običnih« turista u primorskim destinacijama iznosi oko 100 eura. Osim veće potrošnje, jedan od pluseva zdravstvenog turizma je to što nije usko vezan za ljetne mjesece, pa omogućuje produljenje turističke sezone.

– Prema posljednjim dostupnim podacima, boravak u RH zbog medicinskih usluga u prosjeku traje četiri dana, dok gosti koji koriste lječilišne usluge ostaju 12 i više dana. Glavna prednost zdravstvenog turizma je to što se radi o cjelogodišnjoj aktivnosti, naglašava Petrović Blajić. Zdravstveni turizam uz to pridonosi rastu investicija, povećanju dohotka stanovništva putem zapošljavanja i podizanju životnog standarda.

– Razvoj zdravstvenog turizma može produljiti turističku sezonu, potaknuti gospodarski rast i poboljšati reputaciju destinacije. Ova grana turizma zahtijeva suradnju između različitih dionika, uključujući pružatelje zdravstvenih usluga, smještajne objekte, lokalne proizvođače, pružatelje gastronomske ponude, kulturne atrakcije, turističke zajednice, i lokalno gospodarstvo, objašnjava Petrović Blajić.

Foto: PXHERE

Strategija razvoja turizma

Zdravstveni turizam je u Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2030. godine označen jednim od ključnih segmenata. Ondje stoji da se ključna problematika zdravstvenog turizma zasniva na nedostatku ponude odnosno kvalitetne zdravstvene infrastrukture, problemima domaćeg zdravstvenog sustava, te manjku investicija i izostanka proaktivnog razvoja usklađenog između svih ključnih dionika.

– Privatne i javne zdravstvene ustanove aktivno rade na razvoju usluga zdravstvenog turizma, uvode sadržaje poput onih u hotelima viših kategorizacija te dodatno obogaćuju ponudu s raznim programima za poboljšanje kvalitete života. Cilj je postati destinacija za liječenje, ali i za prevenciju oboljenja te očuvanja zdravlja i vitalnosti. Neke destinacije su započele s projektima certifikacije destinacija i s destinacijskim menadžmentom kako bi se istaknuli za usluge zdravstvenog turizma, kaže Petrović Blajić.

Bogata i raznolika prirodna bogatstva Zadarske županije omogućuju bijeg od stresa kao uzroka niza bolesti. Većinu turista na ovo područje privlači prvenstveno sunce i more koji su u temelju povezani s dobrobitima za zdravlje zbog svojih ljekovitih svojstava.

– Zdravlje je snažno povezano i s aktivnim odmorom, a za koji Zadarska županija nudi zaista brojne mogućnosti i koje TZ Zadarske županije kontinuirano već godinama promovira. Brigu i interes za zdravlje predstavlja i način prehrane, pa mediteranska prehrana i autohtone namirnice odnosno gastro potencijali Zadarske županije snažno pridonose pri odluci za odabir destinacije, naglašava Štohera Marnika.

No u konačnici, kako objašnjava Petrović Blajić, iako zdravstveni turizam raste, postoje mogućnosti za daljnji razvoj i jačanje pozicije Hrvatske kao destinacije za zdravstveni turizam.

Lana Petrović Blajić, Foto: HGK