Sjajna poljoprivredna priča stvarana godinama u najplodnijem dijelu županije

Rade Bobanović, predsjednik poljoprivredne zadruge »MasVin«, jedan od najpoznatijih zadarskih autoriteta za vina i maslinovo ulje, koji je za nas otvorio vrata svojeg vinskog i uljnog podruma, proveo nas kroz labirinte bačava i cisterni u kojima dozrijeva njegovo svjetski poznato vino i ulje, upoznavši nas sa svojim konjima, psima i mačkama i naravno da se kući ne vratimo prazna želuca.

»Eko« kotari

Poljoprivredna zadruga »Maslina i vino« osnovana je 2006. godine s ciljem ruralnog razvoja prostora Ravnih kotara. Sjedište zadruge je u Polači. Cilj zadruge je proizvodnja vrhunskih proizvoda kroz maslinarstvo, tj. ekstra djevičanska maslinova ulja i stolne masline u različitim pripremama, vinogradarstvo, te smokve i njihove prerađevine.

Svoju su viziju počeli razvijati na ratom uništenom i miniranom području, koje je danas jedna od najpoznatijih plantaža tri gracije od Dalmacije; masline, smokve i vinove loze. Bobanović nam govori kako se »MasVin« po mnogočemu razlikuje od uobičajenih poljoprivrednih zadruga, prvenstveno zbog inzistiranja i uspjeha u ekološkoj proizvodnji.

Kroz labirinte urednih stabala maslina pogled puca na Ravne kotare, žitnicu zadarske regije, izvor svega što dolazi na naše stolove.

– Te smo 2006. godine futuristički gledali kako opožarena i minirana polja pretvoriti u plodnu zemlju. Maslina je naš core business, vino potpora, a smokva neizostavna pratiteljica dalmatinske trpeze.

Na više od 60 hektara smo tako s godinama posadili 11 hektara hrvatskih i francuskih vinskih sorti; crljenak kaštelanski, plavina, syrah, merlot, cabernet sauvignon, maraština, babić, chardonnay i muškat žuti te 40 hektara hrvatskih, talijanskih i španjolskih sorti maslina, kazao nam je Bobanović, veliki zagovornik ekološke poljoprivrede i njezinog preklapanja s turističkom industrijom, za koju kaže kako je vitalna za opstanak Ravnih kotara.

Koncept sinergije

– Na samom smo se početku susreli s mnogim problemima, pa tako i s onim kontrole životinja i nametnika. Naše su mačke i psi zato, ne samo čuvari posjeda, već i zaštitnici od zmija i nametnika, a dva konja koja imamo nisu samo plemenite životinje, već i dio naše misije ekološke proizvodnje, jer njihov je izmet važan za pripravljanje mamaka za insekte, najviše kod maslina.

Upravljati živim bićima bez sinergije uzaludan je posao, osobito kada se na sve to nadoda i ekološka poljoprivreda, čiji uzusi u mnogočemu određuju našu svakodnevicu, istaknuo je Bobanović, dok jedemo domaće smokve, koje su mahom na ranču već ubrane i u procesu sušenja.

– Gajimo jaku ljubav prema životinjama, što je jako dobro i za naše goste, koji se redovito druže s našim životinjama. Koncept sinergije zasada je uspješan. No, to ne podrazumijeva da smo samo mi uspješni, već i cijela okolina, bilo da govorimo o uređenju okoliša ili pak odvozu otpada.

Naših je 60 hektara podijeljeno u dvije zone, a uspjeli smo osigurati i navodnjavanje cijelog ranča. Živimo u ozračju potreba naših gostiju, a pomaže nam i činjenica da smo na značajnim pravcima dolaska i odlaska na more i čak četiri nacionalna parka, što je svakako pomoglo našoj prepoznatljivosti.

Držimo visoku poziciju i dičimo se našom kvalitetom, no uspjeha nema bez zajedničkog rada, jer Ravni su kotari još uvijek turistički nedovoljno valorizirano područje, kojem prvenstveno fali turističkih sadržaja; zabavnih, kulturnih i obrazovnih, kako bi se slika turizma koju danas vidimo podigla na višu razinu, mišljenja je Bobanović, dok njegove dvije ždrebice Lejla i Lucy mirno prolaze između maslina, čekajući na svoj red za fotografiranje.

Vrijeme berbe

Usred naizgled neprobojnog sloja dalmatinskog krša godinama je stvarana jedna od najpoznatijih poljoprivrednih priča ovoga kraja. Vina i maslinovo ulje zadruge »MasVin« odavno su prepoznata i višestruko nagrađivana na nekim od najvažnijih svjetskih smotri, dokazujući tako da se uz puno truda i pametno promišljanje o okolišu može stvoriti raj iz kamena.

Rade, uz sve ostale poslove koje cjelodnevno obavlja na imanju, tu dočekuje i animira goste i kupce. Ponekad su to putnici namjernici, domaći i stranci koji su se došli opskrbiti uljem i vinom, a često i organizirane grupe gostiju koje dovode mahom strane agencije autobusima kako bi obišli imanje, degustirali vina, ulja, suhe smokve, ali i tradicionalne dalmatinske specijalitete.

S njim smo popričali usred vrlo važnog razdoblja berbe smokava i grožđa. No, jednako se vrijedno carstvo skriva i ispod zemlje. U podrumima zadruge dozrijevaju njihove šampionske sorte vina i maslinova ulja, a Rade nam je pojasnio i postupak sušenja smokava, ponekad zaboravljene dalmatinske delicije, koja u »MasVinu« drži svoju zasluženu poziciju na tronu dalmatinske trpeze.

– Već smo u berbi grožđa. Vremenski su uvjeti tako htjeli. muškat žuti i chardonnay su već ubrani, a ovog tjedna beremo sorte za rose; naše plavinu i crljenak tribidrag, da bi na red potom došao merlot. Osjetimo poremećaje zbog klimatskih šokova.

Već smo se počeli pripremati kako će kiše koje su padale sredinom ljeta oduljiti period berbe, no vrućine koje osjećamo zadnjih tjedan dana ubrzale su procese zrenja. No, vjerujemo da ćemo ove godine čak i uz manje količine imati vrhunsko vino, najavio je Bobanović, dodavši kako masline uspješno dozrijevaju i to bez pojave svrdlaša i maslinove muhe.

– Urod je solidan, ali nije kao prošlogodišnji. Smokve su u punom jeku i već sušimo prvu liniju, dodao je Bobanović.

Kotarska renesansa

– Kada se osnivala Turistička zajednica ravnih kotara malo je tko vjerovao da u zaleđu može biti turizma. No, moje je mišljenje oduvijek bilo da se u prostor treba duboko ući, predstaviti sve njegove običaje, povijest i tradiciju poljoprivredne proizvodnje.

Na prostoru šest općina koje Zajednica pokriva više je od 300 kuća za odmor, mnoge od njih sa bazenima i svime što možete zamisliti, podsjeća Bobanović, no ističe, vrijeme je da se stane na loptu.

– Bez turizma bilo bi puno teže opstati u Kotarima. Pandemija nam je pokazala kako smo jako ranjivi, tako da se treba organizirati k proizvodnji dužeg otklona od pozicije proizvodnje. Ali, kuće za odmor trebale bi, po mojem mišljenju, zastati. Sama je kuća atraktivna samo jednu godinu.

Jer, isti se gost već sljedeće neće vratiti ako primijeti da u njegovu okruženju fali sadržaja. Upravo smo zato ovo ljeto osjetili pad prometa, manje je gostiju iz Njemačke, dok su gosti iz zemalja Beneluxa popravili svoju poziciju na ljestvici, napominje Bobanović, zaključivši kako boraviti u prelijepom krajoliku praznog sadržaja nije dovoljno za održivi turizam.