Voćare se pomaže programom vrijednim 5,4 milijuna eura

Cilj programa je sprječavanje daljnjeg pada proizvodnih površina, napuštanja proizvodnje od proizvođača s malim, ali pretežitim proizvodnim površinama i održavanje postojeće razine ukupne proizvodnje svježeg voća.

Program će se provoditi u 2024. i 2025. godini, a sredstva za njegovu provedbu u ukupnom iznosu od 5,4 milijuna eura osiguravaju se iz državnog proračuna.

Maksimalni jedinični iznos potpore je 600 eura po hektaru za površine prihvatljive za potporu.

Korisnici mogu biti poljoprivrednici koji uzgajaju jabuke, kruške, breskve, nektarine, marelice, trešnje, višnje, šljive, jagode, mandarine i klementine, kupine i maline te su upisani su u Upisnik poljoprivrednika, imaju imaju evidentirane poljoprivredne površine u ARKOD sustavu na temelju kojih je podnesen Jedinstveni zahtjev za 2023. i ostvarili su proizvodno vezanu potporu dohotku (PVP) za voće u 2023. godini.

Za potporu je prihvatljivo prvih 20 hektara poljoprivrednih površina na kojima je korisnik potpore uzgajao voćne vrste iz programa u 2023., a zbrajaju se one površine za koje je zadovoljena minimalno prihvatljiva površina po pojedinoj voćnoj vrsti.

Najmanja površina po jednoj vrsti voća prihvatljiva za potporu iznosi za jabuke, kruške minimalno 1 ha svake vrste pojedinačno; breskva i/ili nektarina minimalno 0,5 ha; marelica, trešnja, višnja, šljiva minimalno 0,5 ha svake vrste pojedinačno; jagoda, malina, kupina minimalno 0,25 ha svake vrste pojedinačno te mandarina, klementina 0,25 ha (pojedinačno ili mješovito).

U nacrtu prijedloga Programa navodi se kako su zadnjih godina zapaženi negativni trendovi u proizvodnji nekih voćnih vrsta na otvorenome. To se ponajprije odražava u padu površina, broja gospodarstava, prinosima po površinama, vanjskotrgovinskoj bilanci i s njom povezanoj samodostatnosti s obzirom na potrebe domaćeg tržišta.

Rezultati analize koja je provedena na temelju raspoloživih podataka Državnog zavoda za statistiku u proteklom desetogodišnjem razdoblju ukazuju na negativne trendove kod nekih voćnih vrsta. Riječ je, kako se navodi, u prvom redu o površinama na kojima se uzgajaju jabuke, kruške, breskve, nektarine, marelice, trešnje, višnje, šljive, jagode, kupine i maline.

Iz Ministarstva poljoprivrede u nacrtu programa ističu kako se radi o sektoru radno intenzivnih kultura gdje je od posebnog interesa to da ne dolazi do zapuštanja voćnjaka. Stoga se direktno i indirektno održavanjem ove proizvodnje daje velik doprinos održavanju ruralnog prostora.

Javno savjetovanje traje do 24. veljače.