Foto: PRIVATNA ARHIVA
U dvorištu imamo dva stara viteza. Još prošle godine zamijetila sam manja oštećenja na kori njihovog debla, ali su normalno prolistali i cvali. Ove godine ova oštećenja su znatno veća i grane koje su prolistale sada se suše. Koji je uzrok tome? Slično nam se dogodilo i na stablu mušmule koja je rasla tri metra dalje, koja nije uopće prolistala ovo proljeće pa smo je posjekli. Može li se sada išta učiniti za spas ovih viteza i što sam trebala učiniti kada sam primijetila prva oštećenja na kori, pita naša čitateljica Ruža Mrak iz Punta na otoku Krku.
Divlja loza ili u narodu češće poznata pod nazivom vitez, ukrasna je penjačica na fasadama, koja ih krasi sve do početka zime.
Vrlo se lako razmnožava i održava, a jesen je pravo vrijeme za sadnju ove lijepe penjačice, koja će na fasadi vaše kuće prirediti pravi vatromet boja, usput je čuvajući od suvišne vlage. Ona zapravo uzima vlagu s vlažnih zidova, a može sakriti neuglednu fasadu i poslužiti kao izolacija od ljetne vrućine. U svakom godišnjem dobu imat će listove druge boje, pa dojam nikada neće biti jednoličan, kao što je slučaj s bršljanom.
Divlja loza može narasti i do 30 metara visine, prianjajući se uz zidove. Cvjetovi su joj neupadljivi, a cvjeta u rano proljeće. Ujesen rađa malim tamnoplavim bobicama, koje nisu za jelo, osim za golubove i druge ptice.
Vitez spada u biljke jakog korijena, pa je treba posaditi najmanje na jedan metar od temelja. Prve grane treba povezati i pričvrstiti uz zid, a kasnije se loza sama hvata za podlogu. Nije izbirljiva ni s obzirom na količinu svjetla, pa odlično napreduje i u sjeni. Dobro podnosi i zimu i sušu. Raste brzo, čak od 5 do 10 m na godinu. Nije izbirljiva ni s obzirom na kvalitetu tla, pa može rasti i na kamenitim podlogama. Nije ju potrebno ni dodatno prihranjivati. Od njege je važna mjera pravilno i povremeno orezivanje, pri kojem se odrežu grane koje se pružaju suprotno od oslonca ili one koje zaklanjaju prozore i vrata.
Razmnožava se reznicama, koje bi trebale imati dva lista. Reznice se stavljaju u zemlju ujesen. No može se razmnožavati i bobicama, ali tada treba čekati dvije godine prije no što ih se posadi na stalno mjesto.
Divlja loza osjetljiva je na napad vinove pipe i crvenog pauka, a vole je i gusjenice, ose i skakavci. Možete ih se riješiti kemijskim ili prirodnim insekticidima.
Fungicidima možete spriječiti gljivične bolesti, kao što su pepelnica i antrakoza, ali rak kore drveta, canker, bolest je koja se vremenom širi i može uništiti cijelu biljku. Mogu je uzrokovati gljivice, bakterije, virusi i mikoplazme. Ovu bolest mogu širiti životinje i vremenski uvjeti. Iako fungicidi i baktericidi mogu pomoći u suzbijanju nekih tipova ove bolesti, najčešće se mora uništiti cijelu biljku kako ne bi dalje širila bolest.
najnovije
najčitanije
Zadar & Županija
Škatulica
Od slikanja na platnu do promatranja neba: Škatulica želi kreativne i edukativne sadržaje tijekom cijele godine
Ostali sportovi
SUMRAK SAGA
U 7. kolu Prve županijske boćarske lige Virani pretrpjeli šesti ovosezonski poraz
Zadar & Županija
PET VIJESTI DANA
PREGLED DANA Ovo su najvažnije vijesti dana iz Zadra i županije
Novosti
dobra zarada
Eurojackpot odlazi u Švedsku: Sretnik osvojio 19.286.658 eura!
Zadar
trgnimo se
Zabrinjavajući podaci iz Zadra: Trećina učenika trpi online nasilje, većina ga ne prijavljuje
Zadar & Županija
dobar život
MISTO MOJE (41) Kako danas živi ponosni Raštević: ‘Nedostaje mi žamor djece’
Zadar & Županija
Popravi Zadar
Dosta im je rupa, smeća i polomljenih klupa! Zadrani pokrenuli platformu kojom žele natjerati gradske službe na rješavanje problema
Nogomet
Mladi talenti
Hajduk ih je zapazio na turniru u Biogradu! Trojica dječaka iz Sv. Filipa i Jakova dobila poziv s Poljuda
Ostalo
AUTUMN WHISPER
Udruga Kraken pokreće novu metal priču u Benkovcu
Županija
Ovjenčana straža