14 godina FALIŠ-a, a polemike ne jenjavaju: „Postao je simbol prava na drugačije mišljenje“

FALIŠ, festival alternative i ljevice Šibenik od početka, već 14 godina, u javni prostor donosi teme politike, društva, ljudskih prava i antifašizma, zbog čega godinama izaziva i podršku i kritike.

Ovogodišnje izdanje se održava pod naslovom »Apokalipsa do nas«, a program donosi razgovore, okrugle stolove, predavanja, izložbu, dokumentarni film, predstavljanja knjiga i koncert, uz goste.

I dok organizatori tvrde da festival upravo kroz otvorenu raspravu želi propitivati društvo u kojem živimo, oko FALIŠ-a se ponovno vode žestoke polemike. Što je zapravo toliko sporno u festivalu koji se u Šibeniku održava još od 2013. godine?

Serija zabrana

– FALIŠ je festival koji je otvoren za sve, besplatan te se odvija na javnom prostoru. Svatko tko se s nečim ne slaže ili bi nešto pitao, prokomentirao, za to može dobiti priliku.

Rekla bih da FALIŠ nije jedini kulturni festival koji je, naročito prošlo ljeto, prošao sito i rešeto, rekla je Sara Panjkota iz Udruge građana Fališ. Dodaje da smo lani svjedočili uzavrelom ljetu koje je kulminiralo pokušajima, ali nažalost i uspješnim zabranama kulturnih festivala i događaja.

– Pitanje zašto je FALIŠ određenim ljudima sporan najbolje ilustrira jedna lanjska situacija. Ususret zabraniteljskoj konferenciji za medije na pitanje novinarke zašto tek sad, nakon 13 godina održavanja festivala, traže ukidanje financiranja festivala javnim novcem, odgovorili su kako je sada politička klima pogodna za reakciju.

– Političko okruženje nam je takvo kako je, mi to realno prosuđujemo. Zahvalni smo premijeru Plenkoviću za njegovo nedvosmisleno mišljenje o pjesmi »Čavoglave«, zatim i predsjedniku Sabora Jandrokoviću jer je odao počast stradalnicima Golog otoka te potpredsjedniku Vlade što je isto napravio nad jamom Jazovka. To je političko okruženje pod kojim se nešto događa, rekli su tada protivnici FALIŠ-a.

Organizator festivala Emir Imamović Pirke kazao je da je ideja FALIŠ-a bila da se, za razliku od nevladinog sektora, primarno bave suočavanjem sa sadašnjošću pa tek onda s prošlošću.

Emir Imamović Pirke / Foto NL arhiva

– Bilo je, dakle, uvijek kritika, mahom neutemeljenih, kao što je bilo i kritičara koji bi došli na FALIŠ s tonom predrasuda, pa s njega odlazili zbunjeni zato što niti jednu nisu potvrdili.

Ideološke i svjetonazorske razlike su jedini smisao višestranačja na kojem demokracija počiva, pa ne bi trebalo biti problema niti oko ideološkog neslaganja s FALIŠ-em, kao što ga suštinski i nema, jer kritike upućene nama nemaju veze sa sadržajem, već isključivo s idejom postojanja javnih manifestacija kakva je i ova naša, rekao je Imamović.

Istaknuo je da FALIŠ neće promijeniti svijet, Hrvatsku, pa čak ni odnose u mjesnom odboru u dijelu Šibenika u kojem se održava.

Osjećaj ugroze

– FALIŠ je, tuđom voljom, od malog festivala na Mediteranu postao simbol prava, inače Ustavom zagarantiranog, na drugačije, manjinsko političko i društveno mišljenje.

Od početka govorimo kako nismo dogmatski festival na koji se dolazi po mišljenje, već festival na kojem se mišljenja razmjenjuju, a činjenice poštuju, kazao je Imamović.

Politički analitičar Žarko Puhovski smatra da se javnost sve više dijeli oko svjetonazorskih i povijesnih pitanja, dok konkretni društveni problemi padaju u drugi plan.

U takvoj atmosferi FALIŠ vidi kao jedan od rijetkih preostalih prostora javnog lijevog djelovanja u Hrvatskoj. Ipak, smatra da i ovaj festival posljednjih godina pokazuje znakove povlačenja i zauzimanja obrambenih pozicija, osobito nakon prošlogodišnjih napada i pojačanog osiguranja.

Žarko Puhovski / Foto Davor Kovačević

– No, radilo se je o osjećaju ugroze, uostalom, nije se ljevica baš uvijek isticala herojstvom. Ono što je ozbiljnije jest to što ovogodišnji program demonstrira radikalno zavlačenje u obrambene pozicije.

Program odudara od onoga što usporedivi ljevičarski skupovi po Europi pokazuju, rekao je Puhovski i navodi da je bitno sljedeće: »Teme su svjetske ljevice promjene u egzistencijskim obrascima suvremenoga imperijalizma, galopirajuća militarizacija Europe, poteškoće u zastupanju Palestine, kao i problemi s podrškom ukrajinskoj poziciji u ratu. Već tradicionalne teme se pritom, s razlogom, stalno ponavljaju.

Imigrantska trauma Europe, pitanje socijalno prihvatljivih granica njezine integracije, supstancijalno povezivanje starosti i siromaštva, ekologijski koncepti u vrijeme energetske krize, istaknuo je.

Zaključno, Puhovski smatra da je FALIŠ odustao od dijela svoje izvorne internacionalne i proaktivne lijeve perspektive te da je njegova forma počela potiskivati sadržaj.