Kraljevski vinogradi nižu zlata na međunarodnim natjecanjima

Kraljevski vinogradi u posljednje vrijeme nižu nagrade na brojnim međunarodnim natjecanjima i privlače pozornost sve većeg dijela javnosti.

Kraljevski vinogradi nalaze se u Petrčanima, neposredno uz kompleks Punta Skala. Raspolažu s 23 hektara vinograda u Petrčanima i 15 hektara u Zatonu, s ukupno 300.000 loza, što je pozamašna brojka u hrvatskim pa i europskim okvirima. Na tržište godišnje izbacuju oko 150.000 litara vina, uključujući sve linije vina od bazne preko standardne do premium linije.

Vinogradi su zasađeni 2010. godine, na povijesnoj poziciji čiju zemlju je hrvatski kralj Petar Krešimir IV. 1066. godine darovao opatici Čiki i samoj kraljevske krvi te je na taj način zemlja došla u vlasništvo benediktinskog samostana u Zadru. Benediktinke su stoljećima njegovale vinograde, a u povijesnim spisima spominju se i kao uspješne poduzetnice, tj. prve zadarske izvoznice vina. Vinogradi su na ovoj zemlji postojali sve do sredine 20. stoljeća kada je tadašnja vlast oduzela zemljište pod izlikom agrarne reforme. Revitalizacijom vinograda baštinjena je gotovo tisućljetna tradicija vinogradarstva na ovom području. Prva berba po obnovi vinograda bila je 2013. godine.

Savjeti Zlatana Plenkovića

Vidimo da se uspjesi i nagrade ovoj vinariji iz godine u godinu povećavaju, te da diže ljestvicu, što je u biti logično, jer loza treba doći u optimalne godine kada može ponuditi najbolje benefite i okuse vinu.

Razgovarali smo sa Zoranom Pantalonom, direktorom Kraljevskih vinograda, kojeg smo upitali koja je poveznica legendarnog Zlatana Plenković i Kraljevskih vinograda, s obzirom da se svi živo sjećaju šaputanja po zadarskim kuloarima kako sam Zlatan ima prste u sadnji Plavca Malog u Kraljevskim vinogradima. Podsjetimo, Zlatan Plenković bio je kultno ime i otac hrvatskog modernog vinarstva, vizionar te istinski stručnjak za Plavac Mali.

Prisjećajući se tog vremena Zoran kaže kako su, dok su tražili poziciju za vinograde, naletjeli na Zlatana i ušli u njegovu priču te im je on postao savjetnik.

– Posadili smo vinograd koji je replika slavnog vinograda Jadrtovac kod Šibenika. Definirali smo sadnju gustog niskog tipa, slijedeći francuske uzore, s razmakom redova od 1,40 metra i 90 cm razmaka među lozama, što je najoptimalnije za ove uzgojne uvjete. Tlo je gotovo 90 posto kamen s malo ispuna crvenice, dok je uzgojni oblik loze kordonac, govori direktor Kraljevskih vinograda.

Godine 2018. po izboru japanskog Oyster Wine Contesta Rosé Punta Skala odnio je titulu najboljeg ružičastog vina za sljubljivanje s kamenicama. Četiri godine kasnije na svjetski razvikanom Decanter World Wine Awardsu, Pošip Prestige iz 2019. godine odnio je zlatnu medalju, da bi ove godine na istom natjecanju zlato odnio Gladiator, također iz 2019. godine, blend Plavca Malog, Merlota i Syraha. Pitali smo Zorana koja je tajna i jesu li napravili neki zaokret u vinarstvu s obzirom da se iznimne nagrade u posljednje vrijeme nižu jedna za drugom?

Foto: TZ GRADA ZADRA

Pošip kao zaštitni znak

– Ne bih to nazvao zaokretom, već je sve to došlo nekako prirodno, u hodu. Godine 2013. smo poslali Pošip na Sabatinu i već tada smo nagrađeni za najbolji mladi Pošip na Sabatini, što je bilo svojevrsno iznenađenje jer je on tada bio najsjeverniji Pošip. Isti scenarij slijedio je i narednih godina, jer bi svake godine naš Pošip bivao najbolji ili bi bio među najboljima. Dakle, Pošip je bio naš forte svih ovih godina. Čak i one katastrofalne 2014. godine kada je u vinogradima bio potop, naš pošip dobio je kategorizaciju vrhunskog vina. Tako da, od trenutka puštanja na tržište, svake godine izlazi pod etiketom vrhunskog vina. Stoga i ne čudi što je Pošip naš zaštitni znak, priča ovaj vinar.

Razgovarali smo i o vinogradu u Zatonu odakle potječe i dio grožđa za nagrađeni Gladiator.

– Za Gladiator grožđe Plavca Malog je iz Petrčane, dok su »francuzi« zasađeni u Zatonu. Godine 2011. smo grožđe zasadili u Zatonu te je ono napredovalo, da bi nam se zaredale nedaće na tim vinogradima narednih nekoliko godina te nam se Zaton vraća tek zadnje dvije godine. Tamo su zasađeni Merlot, Syrah i Cabernet Sauvignon. Ujedno je ovo naša prva kupaža dva različita vinograda i različitih sorti. Ispalo je da su se Plavac Mali, Merlot i Syrah jako dobro složili te je vino odnijelo zlatnu medalju. Bitno je napomenuti da je i naš Crljenak Punta Skala osvojio 94 boda te mu je falio jedan bod za zlatnu medalju. Tko zna, da se danas ocjenjuje, možda bi situacija bila obrnuta, i možda bi Crljenak slavio ispred Gladiatora, kroz smijeh nam kazuje Zoran.

Danas je iznimno bitno da vinar pronađe svoj izričaj, stilistiku i da na tom putu ustraje, te smo Zorana upitali upravo o stilistici, te koja je razlika njihovih vina u odnosu na ostala vina.

– Mi smo sjeverniji, naš Plavac nije toliko moćan u alkoholima kao vina južne Dalmacije. Ne želim ulaziti što je bolje ili gore jer je to diskutabilno, no mi smo svakako drugačiji. Stranci koji npr. ne poznaju Plavce juga, naši su veliki potrošači jer ležernost i ne previsoki alkoholi njima gode, s obzirom da nisu navikli na moćne dalmatinske crnjake.

Foto: FILIP BRALA

Lansiraju rosé pjenušac

Pitali smo ga i koje linije vina su trenutačno zastupljene na tržištu i koje promjene se očekuju na tom planu.

– Imamo 11 etiketa vina podijeljenih u tri linije, baznu, standardnu i premium liniju, a ovog ljeta po prvi puta lansiramo rosé pjenušac, napravljen charmat metodom od sorti Plavac Mali i Crljenak. To je na neki način logičan nastavak na našu liniju mirnih rosé vina koja je nastala od istih sorti i već je postala prepoznatljiv znak vinarije, govori Zoran koji nam je dao pogled u budućnost, nove projekte i planove.

– Iskorak koji želimo je izgradnja vinarije u samom vinogradu. Prošao je gradski plan te smo sada duboko u tome, europski fondovi, pripreme… Neće to biti ove godine, ali u skorijoj budućnosti će svakako biti. E sada, hoćemo li u taj projekt ići sami ili s nekim partnerom, to još ne znamo. S obzirom da je riječ o značajnoj investiciji, ne bi bilo loše da nam se pridruži neki strateški partner. Smatramo da je taj projekt potreban iskorak za našu vinariju, zaključuje direktor Kraljevskih vinograda.

Nakon svega što smo čuli preostaje nam jedino Kraljevskim vinogradima zaželjeti da i dalje uspješno savladavaju sve korake pred njima te da utiru put manjim vinarijama zadarskog kraja. Na kraju krajeva tako je oduvijek bilo, uvijek su veliki predvodili i utirali put manjima, sve dok oni manji ne osnaže dovoljno te izvedu vlastite manevre koji će ih upisati u kronike hrvatskog vinarstva.

Foto: TZ GRADA ZADRA