Subota, 20. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

5 C°

O TOME SE GOVORI

Neki proizvođači odlučili da breskve i nektarine neće ni ubrati

Autor: Marijan Tomac

29.06.2023. 08:50
Neki proizvođači odlučili da breskve i nektarine neće ni ubrati

Foto: M



Stigao je i prvi toplinski val, ali ne onom žestinom kao prošlog ljeta. Oborine koje su pale tijekom vikenda i bura početkom tjedna stvorile su vrućinu primjerenu godišnjem dobu. Poljoprivredni radovi su u punom jeku jer su, uz redovite agrotehničke mjere, poljoprivredne kulture pristigle za berbu.


Promjenjivo vrijeme brine vinogradare jer napad plamenjače i pepelnice prijeti vinogradima. Najveće probleme imaju vinogradari čiji vinogradi su u ekološkom uzgoju, budući da su ograničeni u primjeni sredstava za zaštitu bilja.


Još je rano za dati ocjenu u kojem broju su pristigli turist i kako pune apartmane, a i mi koji se bavimo nekim drugim poslovima nismo relevantni čimbenik za ocjenjivanje. Ipak primjećujemo gužve na prometnicama.




Ovog puta put nas vodi u Suhovare i Trljuge. Dva su razloga za ovu rutu. Prvi je što je Organizacijski odbor Dani masline Zadar 2023. trebao održati sastanak o završnom izvješću u konobi Ante Lulića u Suhovarama, a drugi je da se u voćnjaku Kristijana Tokića u Trljugama procijeni stanje bresaka i nektarina koje je pogodila krupa sredinom svibnja.


Prodaja proizvoda na štandovima


Nekoliko godina unazad brojni mali poljoprivredni proizvođači svoje proizvode prodaju uz Jadransku cestu na improviziranim bancima. Ima tu svakakvih umotvorina sklepanih većinom od raznih dasaka pokrivenih najlonom ili zaštitnim ceradama.



Roba za prodaju bila bi svakako poredana, a često se iznad takve improvizirane nastambe vijori hrvatski stijeg. Koja je uloga hrvatskog stijega nikako mi nije poznato. Je li njegova uloga da se vidi da je to teritorij Republike Hrvatske ili ili samo izrazi domoljublje ili da se pokaže da je to domaći proizvod iz Hrvatske i Ravnih kotara, mada po nekim izloženim proizvodima mogu zaključiti da su iz nekih drugih destinacija.


Prijatelj Zoran koji se prije četrdeset i nešto godina oženio u Posedarje kaže da u špici turističke sezone na području od Crnog do Zelenog hrasta ima više od trideset štandova. Dobro je da ih ima jer prodaja proizvoda tako najbrže stigne do krajnjeg korisnika po devizi »sinoć ubrano, danas prodano.«


Najveći dio štandova smješten je na javnim površinama s vrlo problematičnim mjestima za zaustavljanje kupaca, pri čemu su neki i ugrožavali promet. Problem takve prodaje uvidjelo je vodstvo Općine Poličnik te su za ovu sezonu uz Jadransku cestu napravili mini tržnice.


Uniformni štandovi, ugibališta za automobile ostavljaju dojam ugodan za oko svakom putniku namjerniku, a ravnokotarski svježi poljoprivredni proizvodi mame sve one koji prolaze ovom prometnicom. Što drugo reći nego bravo za Općinu Poličnik.


Krupa poharala voće


Štandovi su postavljeni, ali još nisu u punoj funkciji jer poljoprivredni proizvodi, dakako, tek pristižu za berbu, a i turistička sezona tek počinje. Ipak, OPG Marinović iz Poličnika na štandu koji je uzeo u zakup opskrbljen je svime što ovih dana daju plodna ravnokotarska polja. Gospodarica Irena Marinović dežurna je na štandu, dok suprug kod kuće priprema robu za prodaju i obavlja ostale poljoprivredne radove.



– Cijena najma ovako uređenog štanda je više nego simbolična, govori gospodarica Irena, otkrivajući kako se radi o svega 130 eura za sezonu. Osim toga, kada prolaznici vide uređen prostor i lijepo sortiranu robu staju i kupuju bez puno razmišljanja.


Breskva, kraljica voća mediteranskog voćarstva od nekadašnjih 300 hektara na ravnokotarskom području pala je na nekih pedesetak hektara. U proizvodnji breskve vidi se sva nedosljednost hrvatskog voćarstva. Prije nekoliko godina otkupne cijene su bile više nego katastrofalne.


Otkupljivači su za kilogram plaćali manje od četiri kune, čime se nisu mogli pokriti troškovi proizvodnje. Osim toga, breskva traži puno ručnog rada. Rezidba zimska i ljetna, prorjeđivanje plodova i berba zahtijeva veliki broj ruku, a radnika nema niotkuda.


– Sredinom svibnja područje oko Smilčića i Trljuga također je pogodila krupa u trenutku kada su breskve bile u najosjetljivijoj fazi rasta i razvoja, govori Kristijan Tokić, mladi poljoprivrednik koji je preuzeo brigu oko vođenja Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva od dida Josipa Mijaca.


Primjena agrotehničkih mjera


– Protekle zime obavili smo rekonstrukciju nasada bresaka i nektarina. Zamijenili smo sortiment jer u voćarstvu treba. kao i u svim drugim poslovima, pratiti trendove tržišta. Prije su se tražile nektarine bijelog mesa, a danas takve više nitko i ne gleda. Boja ploda mora biti dominantna, bez zelenih rubova oko peteljke.



Plodovi moraju biti ujednačene veličine, krupni, bolje reći privlačni za oko, jer vizualni dojam prodaje plod, a tek kasnije na red dolazi okus, pojašnjava Kristijan.


– Prošle godine urod je bio iznad prosjeka, a kvaliteta je bila odlična. Ove godine kišovito proljeće stvaralo nam je problem sa zaštitom, ali sve je upropastila krupa. Na stablima kod ranih sorti šteta je stopostotna i gotovo nema neoštećenog ploda.


Plodovi su ostali na stablu, sazrili su i prispjeli za berbu, ali tako oštećeni plodovi ne mogu naći kupca. Razmišljali smo da ih dademo jeftinije, ali tada je pitanje koja bi to cijena bila da se pokriju troškovi berbe, ambalaže i transporta. Odlučili smo da ih nećemo brati.


Osim toga, dosadašnja ulaganja su visoka, pa se jedva opstaje na tržištu s prvoklasnom robom, a kamoli s ovako oštećenom, priča Kristijanov did Josip. Kasne sorte bresaka i nektarina koje dolaze za berbu sredinom kolovoza i početkom rujna manje su stradale pa gubitak neće biti stopostotan.


Bez obzira što neće biti berbe sve agrotehničke mjere, kultiviranje, navodnjavanje, zaštita od bolesti i štetnika i ljetna rezidba moraju se obaviti. Ova godina za poljoprivrednu proizvodnju je izrazito zahtjevna. Uz veliki trud, visoki ulog i solidno znanje moći će se opstati.