Natalija Martinčević najavila hitnu sjednicu Odbora za medije zbog govora mržnje

Predsjednica Odbora za medije Natalija Martinčević najavila je u četvrtak da će zbog govora mržnje u medijskom prostoru i zastrašujućim porukama na društvenim mrežama nakon pucnjave na Markovu trgu sazvati izvanrednu sjednicu te zatražiti sastanak s ministricom medija.
“Komentari koji se javljaju su zaista zastrašujući, a mogu se svesti pod nazivnik „poslao si pravu poruku“, „biti će toga još“, „nije pucao u prave“ uz naravno neizostavan „Za dom spremni“, folklor”, rekla je u Saboru zastupnica Reformista i predsjednica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije.
Podsjeća da smo naizgled sličan događaj, ali s puno težim posljedicama, smrću troje ljudi, imali i nedavno u Splitu. Taj čin dobio je i formiranu grupu podrške na društvenim mrežama s cijelim nizom „čestitki i pozdrava počinitelju“, upozorava zastupnica.
I dok događaj u Splitu, navodi,  možemo staviti u kontekst privatnih obračuna, događaj pokušaja ubojstva hrvatskih policajaca na Markovom trgu, teroristički je čin.
Političke izjave koje relativiziraju terorizam i zločin svojim „ali“ daju vjetar u leđa porastu nasilja i govora mržnje, potiču javnu podršku nasilju, zločinu i govoru mržnje na društvenim mrežama, ali na žalost i van njih, rekla je Martinčević.
Sve nas ovo, vjerujem, duboko uznemirava i plaši. Posebno plaši činjenica da su govor mržnje i neprihvatljivo ponašanje, prema provedenim istraživanjima, u hrvatskom medijskom prostoru u porastu, dodala je.
Podsjetila je da je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek još u siječnju 2019. najavila Zakon o nedopuštenom ponašanju na internetu, prema kojem bi odgovornost za objavljeni sadržaj na društvenim mrežama bila na upraviteljima društvenih mreža. Također je najavljeno da će se revizijom Zakona o elektroničkim medijima definirati urednička odgovornost i za komentare koji se objavljuju na tom mediju, dodala je.
Isto tako, kaže, ministrica je najavila i osnivanje Vijeća za medije kao regulatornog tijela s ciljem da to bude tijelo gdje će stručne osobe ocjenjivati je li došlo do kršenja zakona.
“Sve redom odlične inicijative, uz jedan mali nedostatak a to je da se od tada ništa od navedenog i izrečenog nije dogodilo. Porast neprimjerenih sadržaja, govora mržnje, svih mogućih oblika diskriminacije i vrijeđanja, lažnih vijesti, sve je veći problem”, upozorava Martinčević.
Drži da je odgovornost za navedeno na svima, i pojedincima i obitelji, te nedostatku građanskog odgoja u našim školama. “No, na nama izabranim dužnosnicima i odgovornim institucijama je da odradimo naš dio posla”, kaže.
Najavila je da će stoga tražiti i sastanak kod ministrice kulture i medija kako bismo donijeli jasne zaključke što ćemo učiniti i u kojem roku.
“Nužno je donijeti odluke i posebno je važno da se ne smijemo uloviti u zamku teze o ograničavanju slobode govora, koja je do sada bila standardni alibi za ne djelovanje. Iza „slobode govora“ ne smije se skrivati „sloboda govora mržnje“, rekla je Martinčević.
U izjavi novinarima dodala je da je u većini zemalja Europske unije ta situacija regulirana, a da mi nismo poduzeli ništa.
Na društvenim mrežama uporno se veliča nasilje, poziva se na mržnju i to nije dobro, mi to moramo zakonski dokinuti, a na to poziva i Europski sud za ljudska prava, istaknula je Martinčević.