Nakon Nijemaca najbrojniji Englezi

Do 22. kolovoza ove godine, u Zračnoj luci Zadar prevezeno je 198 tisuća putnika. To je, pojašnjava Katica Pupić-Bakrač, direktorica Zračne luke Zadar, šest posto više prevezenih putnika nego u istom razdoblju prošle godine. Najbrojniji putnici dolaze iz Njemačke jer su tamošnji gradovi, zahvaljujući avioprijevoznicima Germanwingsu, Ryanairu, Lufthansi i Interskyju, ali i domaćoj Croatiji Airelinesu, najbolje povezani sa Zadrom
Osim izgradnje putničkog terminala sa zemaljske strane, Zračna luka Zadar planira produžiti uzletno-sletnu stazu za 700 metara. Riječ je o tzv. prvoj vojnoj stazi, koja je osnovna staza za uzlijetanje i slijetanje aviona

Promet je sastavni i nerazdvojni dio turizma.  Takva teza proizlazi iz  činjenice da nema turizma bez privremene promjene mjesta boravka, za što se  u pravilu koristi neko prometno sredstvo. Problemi s prometom se pojavljuju na svim  razinama tog sustava, no radi  lakšeg sagledavanja tih poteškoća osnovna podjela prometa u funkciji turizma može  izvršiti na prometnu dostupnost turističke destinacije i  promet u turističkoj destinaciji. Ispunjavanje prometnih  zahtjeva na što kvalitetniji  način osnovni je princip  rješavanja problema jer će dostupnija destinacija imati bolju iskorištenost kapaciteta nego ona koja to nije.
Dostupnost turističke destinacije ne ovisi samo o trajanju putovanja već i o cijeni  te osobito udobnosti putovanja. Iz tog razloga, putovanje  do turističke destinacije nastoji se pretvoriti u turistički  doživljaj, što znači stvaranje  atraktivne ponude koju turisti koriste tijekom svog puta i  koja znatno prelazi njihove  primarne potrebe. To podrazumijeva  primjerice specijalnu ponudu pratećih uslužnih  građevina uz ceste, na aerodromima i drugim putničkim  terminalima te u prijevoznim  sredstvima. Razvoj prometnih sredstava i prometne infrastrukture za prijevoz velikog broja ljudi te porast  standarda stanovništva u najrazvijenijim zemljama svijeta  doveo je do pojave i razvoja  tzv. masovnog turizma koji je  zasigurno jedna od najznačajnijih ekonomskih ali i socioloških pojava prošlog stoljeća. U gospodarskom smislu  turizam je jedan od najdinamičnijih sektora ljudske djelatnosti i zahvaća sve slojeve  stanovništva, sve dobne skupine i sve krajeve. Svake se  godine otvara tisuće novih turističkih destinacija po cijelom svijetu, i u razvijenim i u  nerazvijenim zemljama. 
Sve razvijeniji zračni  promet
Hrvatska je prije Domovinskog rata bila jedna od važnijih turističkih destinacija na  Sredozemlju s tržišnim udjelom u broju ostvarenih  noćenja u komercijalnim  smještajnim kapacitetima od  oko 20 posto, uzevši u obzir  Španjolsku, Italiju, Grčku i  Tursku. U turistički najboljim  godinama, sredinom ’80-ih, u  Hrvatskoj je registrirano oko  10 milijuna turista koji su ljetovali u komercijalnim  smještajnim kapacitetima,  uglavnom duž obale i na otocima. Većina je od turista u  dolasku koristila osobni automobil pa neodgovarajuća  magistralna cestovna infrastruktura, jednako kao i lokalne ceste, nije mogla na odgovarajući način udovoljiti  prometnim zahtjevima. Uz  neodgovarajuću prateću uslužnu ponudu uz ceste, putovanje do odredišta u Hrvatskoj u glavnoj turističkoj  sezoni, predstavljalo je gotovo pravu avanturu s nepredvidivim iskustvima. 
Danas, prometna povezanost Hrvatske kao turističke  destinacije s europskim zemljama, znatno je povoljnija.  Posljednjih je desetak godina,  razvijena je cestovna infrastruktura na najvažnijim pravcima u Hrvatskoj. Iako bi se o  redoslijedu izgradnje i kapacitetima tih novih cesta dalo  raspravljati, činjenica je da se  prometna dostupnost do turističkih destinacija na obali  poboljšala u odnosu na prijeratno razdoblje. To svakako  ima pozitivan učinak na dolaske turista iz susjednih zemalja iz bivšeg “istočnog bloka”, prvenstveno Mađarske,  Češke i Slovačke, koji su u  prvom redu orijentirani na  korištenje cestovnih vozila u  dolasku u Hrvatsku.
Paralelno s cestovnom infrastrukturom, u Hrvatskoj se  razvija i zračni promet, što  podrazumijeva dolazak europskih niskotarifnih avioprijevoznika poput Ryanaira,  Germanwingsa, Interskyja…  Zračni promet u Hrvatskoj  posljednjih godina bilježi dobar rast koji u znatnoj mjeri  nadmašuje turistički prosječan rast s kojim je najbliže  vezan. Rast zračnog prometa  rezultat je intezivnog korištenje zrakoplovnih linija u  turizmu kao i oporavka avioprijevoznika te dijela turoperatora. Kad se govori o rastu  zračnog prometa, ne smiju se  zanemariti niti mjere Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma koje u suradnji s lokalnom samoupravom, županijama, gradovima  i općinama te gospodarstvenicima, potiču i financijski  jačanje zračnog prometa. Navedene mjere, prije svega se  odnose na predsezonu i posezonu.
Statistički podaci za tekuću  godinu pokazuju da su zračne  luke u Hrvatskoj, u prvih sedam mjeseci prevezle   3.114,427 putnika, uz rast od  12 posto. Od toga, u srpnju je  bilo gotovo 950.000 putnika,  što je rast od devet posto u  odnosu na isto razdoblje  prošle godine. Zagreb je imao  1,3 milijuna putnika s ogromnih 15,5 posto rasta u sedam  mjeseci, uz preko četvrt milijuna putnika i 9,5 posto rasta u samom srpnju. Zračna  luka Dubrovnik-Ćilipi sa  715.000 putnika rasla je devet  posto u dosadašnjem tijeku  godine, a također je prevezla  preko četvrt milijuna putnika  u srpnju uz velikih 13 posto  rasta. Split je treća i za hrvatske pojmove zadnja velika  zračna luka, sa 690.000 putnika i devet posto rasta, od  čega u srpnju čak 270.000 uz  10 posto rasta, pa je srpanj tu  snažniji nego u Zagrebu ili  Dubrovniku. Srednje luke  predvodi Pula s preko  180.000 putnika i osam posto  rasta u sedam mjeseci, dok je  Zadar imao oko 150.000 putnika uz 12 posto rasta.  Zračna luka Rijeka na Krku  prevezla  je na svega 41.000  putnika. No, za njih je to velik  rast od preko 20 posto. Klisa,  odnosno Zračna luka Osijek  je ispod 13.000 putnika, također uz rast od 22 posto.  Simboličan promet za malu  avijaciju ima Brač s oko 7.000  i Lošinj s 3.000 putnika.
Cilj produžiti sezonu
Zračna luka Zadar, zahvaljujući odličnoj predsezoni,  ove godine ostvaruje rekordne brojke. Do 22. kolovoza  ove godine, u Zračnoj luci  Zadar prevezeno je 198 tisuća  putnika. To je, kako pojašnjava Katica Pupić-Bakrač, direktorica Zračne luke Zadar,  šest posto više prevezenih  putnika nego u istom razdoblju prošle godine. Najbrojniji  putnici dolaze iz Njemačke  jer su tamošnji gradovi, zahvaljujući avioprijevoznicima  Germanwingsu, Ryanairu,  Lufthansi i Interskyju, ali i  domaćoj Croatiji Airelinesu,  najbolje povezani sa Zadrom.  Za Nijemcima, kaže Pupić-Bakrač, slijede Englezi.  Inače, Croatia Airlines, nakon šest godina vratila se na  međunarodnim letovima za  Munchen i Zurich.
– Lani smo prevezli 275 tisuća putnika. Ove godine  očekujemo da će ta brojka biti  nešto veća, oko 280 tisuća  putnika. Polako idemo prema  toj brojci, tako da zaključno s  22. kolovoza, imamo 198 tisuća preveznih putnika. Ljetni red letenja počeo je 28.  ožujka i trajat će do 28. listopada. Predsezona je bila iznimno uspješna, najuspješniji mjesec bio je travanj, kada  smo prevezli skoro 80 posto  više putnika nego u istom razdoblju prošle godine. U svibnju, imali smo porast od 28  posto te lipanj s 10 posto više  preveznih putnika, nego u istom lanjskom periodu. Srpanj  i kolovoz, kada je turistička  špica, imamo lagani pad broja  putnika u odnosu na prošlogodišnju sezonu zbog ukidanja Ryanairovih linija za Pisu,  Bari, Edinburgh i Bremen, govori Katica Pupić-Bakrač, dodajući da je Ryanair imao 11  linija, od kojih su četiri ukinute loše popunjenosti spomenutih destinacija.
Ryanairov način poslovanja podrazumijeva popunjenost kapaciteta 75 posto, što  se za navedene četiri destinacije nije moglo realizirati.  Iz tog razloga su one ukinute,  tako da sada Ryanair, koji je  već pet godina u Zadru, leti za  London, Dublin, Bruxelles,  Frankfurt, Dusseldorf, Stockholm i Oslo. Broj letova Ryanair nije mijenjao, no ukidanje destinacija, odrazilo se na  broju putnika u špici turističke sezone. Tako su u srpnju  u Zračnoj luci Zadar prevezene 54 tisuće putnika, a u  kolovozu, do 23., njih 40.295.  Riječ je o laganom padu u  odnosu na isto razdoblje  prošle godine, koji će se, kako  vjeruje Pupić-Bakrač, nadoknaditi u posezoni, točnije rujnu i kolovozu.
– Cilj nam je bio produžiti  sezonu. Gledajući brojke za  travanj, svibanj i lipanj, vidim  da smo u tome uspjeli, postigli smo odlične rezultate.  Špica je nešto lošija, no  očekuje nas dobra posezona.  Dobre su najave za rujan i  listopad. U rujnu očekujemo  oko 38 tisuća putnika, a vjerujem da će i listopad biti na  toj razini. Nakon toga, slijedi  zimski red vožnje, od 28. listopada do 28. ožujka. Ti zimski mjeseci su kod nas jako  loši. Primjerice, lani u listopadu smo imali 27.500 putnika, nakon čega je uslijedio  drastičan pad karaterističan  za zimske mjesece. Tako smo  u studenome imali 2.500, a u  prosincu 2.600 preveznih  putnika. Siječanj ove godine  bio je još i lošiji, svega 1.900  putnika. Uslijedila je veljača i  ožujak, s daljnjim opadanjem  broja putnika jer se tada promet uglavnom bazira na domaćim letovima, kaže Pupić-Bakrač, dodajući da prostora za napredak ima jako  puno jer u Zračnoj luci Zadar  u principu nema organiziranih, grupnih dolazaka već je  riječ o individualnim putovanjima.
Velika očekivanja
Katica Pupić-Bakrač ima  velika očekivanja, ponajviše  zbog  Falkensteinera koji, zajedno s Crvenom lukom, ima  oko 4300 kreveta. Njihovi gosti, umjesto da dolaze organizirano autobusima ili individualno automobilima, mogli bi iskoristiti povezanost  Zadra s europskim središtima. Pupić-Bakrač ističe da se  pregovara s Falkensteinerom i  drugim hotelskim kućama u  Zadarskoj županiji. Uz pregovore s hotelijerima, Zračna  luka Zadar kontaktira i s novim aviokompanijama, no kako kaže Pupić-Bakrač, o  njihovim imenima je još prerano govoriti jer realizacija  još uvijek nije sigurna. Prostor za napredak u Zračnoj  luci Zadar moguć je i u vidu  čarter letova, kojih gotovo da  i nema. No, taj segment ne  ovisi o Zračnoj luci Zadar već  hotelijerima.
– Preko projekta udruženog  oglašavanja Turističke zajednice Hrvatske, u kojemu sudjeluje Turistička zajednica  Zadarske županije sa sustavom TZ-a gradova i općina,  Grad Zadar i Zadarska županija te lokalni gospodarstvenici Turisthotel, Falkensteiner Borik, Falkensteiner Punta Skala, Ilirija Biograd, Marina Dalmacija, Marina Borik  i OTP banka, prije pet godina  u Zadar smo doveli Ryanair,  koji je tada uveo prvu liniju za  London, potom i Dublin. Nakon Londona i Dublina, uvede su i druge destinacije, a u  Zadar su stigli i drugi avioprijevoznici, tako da nam taj  projekt oglašavanja, odnosno  turističke promidžbe mnogo  znači, govori Katica Pupić-Bakrač, dodajući da se  uvođenjem niskotarifnih letova aviokompanija povećao  promet u Zračnoj luci Zadar  što ih je potaknulo na  proširenje dvaju terminala.
Riječ je o proširenju  međunarodnog terminala za  putnike u odlasku i dogradnji  domaćeg terminala za putnike u dolasku. Radovi su se  izvodili tijekom zimskih mjeseci, tako da je Zračna luka  Zadar spremna dočekala sezonu, odnosno ljetni red letenja. Terminal za međunarodne putnike u odlasku  proširen je s dotadašnjih 750  na 1.600 metara četvornih.  Za 500 četvornih metara povećan je domaći terminal za  putnike u dolasku. Proširenje  međunarodnog terminala stajalo je 8,7 milijuna kuna, a  dogradnja domaćeg terminala  5,2 milijuna kuna. Uz to,  proširen je i duty free shop, s  dotadašnjih 90, na 213 metara četvornih, te uređena terasa ugostiteljskog objekta.
– Za zimu imamo nove planove. Riječ je o projektu izgradnje putničkog terminala  sa zemaljske strane, gdje se  sad stvara gužva prilikom  čekiranja. Projekt, vrijedan  30 milijuna kuna, smo kandidirali za sredstva iz državnog proračuna, odnosno  Upravi za civilni zračni promet pri Ministarstvu mora,  prometa i infrastrukture. Projekt je izrađen, ishodovane su  potrebne dozvole i ako isti  bude prihvaćen u Ministarstvu, tijekom listopada raspisat ćemo natječaj za izvođača radova. Radovi bi trebali biti gotovi do početkom  2012. godine, kaže Pupić-Bakrač, pojašnjavajući da projekt predviđa pomicanje cijele  fasade u smjeru parkirališta i  to za 14 metara.
Osim izgradnje putničkog  terminala sa zemaljske strane, Zračna luka Zadar planira  produžiti uzletno-sletnu stazu za 700 metara. Riječ je o  tzv. prvoj vojnoj stazi, koja je  osnovna staza za uzlijetanje i  slijetanje aviona. Za idejno  rješenje upravo je završen  natječaj, tako da se ovih dana  očekuje otvaranje ponuda.  Kad idejno rješenje bude izabrano, ide se na ishodovanje  lokacijske dozvole, pa na natječaj za glavni projekt.
– Ovaj projekt vrijedan je 13  milijuna eura te smo ga kandidirali za sredstva i EU fondova. Riječ je o proceduri koja  će trajati, tako da očekujem  da će tijekom 2013. godine  biti gotova projektna dokumentacija. Nakon toga,  možemo razmišljati o raspisivanju natječaja za izvođača  radova, govori Pupić-Bakrač,  zaključujući kako Zračna luka Zadar koja po prometu i  veličini spada u srednje  zračne luke u Hrvatskoj, polako širi svoje kapacitete, a  sve u cilju podizanja kvalitete  usluge u zračnom prometu.