“Ne postoje duboke podjele među građanima po pitanju podrške ulaska u EU s obzirom na socio-demografska obilježja. Neke skupine su više, a neke manje sklone podržati ulazak u EU, no te razlike nisu supstancijalne. Stoga nije moguće definirati jednoznačan profil niti onih koji podržavaju niti onih koji se protive ulasku u EU”, zaključak je provedenog istraživanja
Prosječni hrvatski euroskeptik – ne postoji. Iako četvoro od deset hrvatskih građana ne želi da Hrvatska postane članicom Europske unije, protivnicima eurointegracije gotovo je nemoguće naći zajednički nazivnik. Je li riječ o ženi ili muškarcu? Je li u dvadesetim godinama ili već u penziji? Radi li u uredu ili u tvornici? Stanuje li na Jadranu ili na kontinentu?
Sva su ta pitanja ostala bez jednoznačnog odgovora i nakon opsežnog terenskog istraživanja koje je za potrebe Delegacije EU provela agencija Ipsos Puls. Istraživanje je provedeno u srpnju, nakon što je Hrvatska završila pregovore s Europskom unijom, na uzorku od 1010 građana starih 15 i više godina. Temeljem dobivenih rezultata, i u agenciji su zaključili da je nemoguće uprijeti prstom u zajedničke karakteristike euroskeptika u Hrvatskoj.
“Ne postoje duboke podjele među građanima po pitanju podrške ulaska u EU s obzirom na socio-demografska obilježja. Neke skupine su više, a neke manje sklone podržati ulazak u EU, no te razlike nisu supstancijalne. Stoga nije moguće definirati jednoznačan profil niti onih koji podržavaju niti onih koji se protive ulasku u EU”, navodi se u zaključcima istraživanja.
Zagovornici Unije
Iako dubokih razlika između euroskeptika i eurofila nema, istraživanje je ipak pokazalo da su neke društvene grupe sklonije glasovati “za”, odnosno “protiv” na predstojećem referendumu. Na primjer, najveći broj zagovornika Unije, 56 posto, mlađe je dobi, do 29 godina starosti, dok je istovremeno među umirovljeničkom populacijom takvih 50 posto. Nadalje, dvije trećine ljudi s diplomom fakulteta spremno je na pitanje o pristupanju EU zaokružiti odgovor “da”, a među onima koji su završili samo osnovnu školu potpora nije niti polovična, već iznosi svega 48 posto.
Prema radnom statusu, najskloniji Europskoj uniji su ljudi slobodnih profesija, slijede ih studenti, menadžeri i kućanice. Nezaposleni su, pak, najmanje raspoloženi za priključivanje EU, dapače, među tom populacijom prevladavaju euroskeptici sa 47 posto u odnosu na 44 posto nezaposlenih koji će glasovati za Uniju. To je osobito zanimljivo s aspekta drugih rezultata ankete – naime, u isto vrijeme velika većina građana smatra da će, nakon pristupanja EU, imati puno više prilika da nađu posao.
Kao i u drugim sličnim istraživanja, i ovo agencije Ipsos Puls pokazalo je da su stanovnici Like i Banovine najveći eurooptimisti u Hrvatskoj. Na tom je području dvije trećine građana za ulazak u EU, dok je, primjerice, u Dalmaciji potpora tek 48 posto. Na području Istre i Primorja podrška Europskoj uniji za dlaku je natpolovična (51 posto), a u Slavoniji iznosi ravno 50 posto. To ne znači da je pola Slavonaca ili gotovo pola Istrana i Primoraca protiv Unije budući da u obje regije još uvijek ima dosta neodlučnih. Kad se gleda, pak, veličine naselja, najpozitivnije su prema europskoj integraciji raspoloženi oni koji žive u gradovima srednje veličine, od deset do sto tisuća stanovnika.
Strah od poskupljenja
Na stav o ulasku u EU dijelom utječe i trenutni životni standard građana. Tako se pokazalo da se pristupanju najviše protive oni čiji je prihod kućanstva manji od dvije tisuće kuna. Među onima čije kućanstvo zarađuje mjesečno osam i više tisuća kuna, euroskeptika je 37 posto.
Razloge za skepsu onih koji zarađuju manje možda treba tražiti i u strahovima koje građane muče uoči pristupanja. Velika većina ispitanika uvjerena je, naime, da će svakodnevni život, ako uđemo u Uniju, postati značajno skuplji. Dvije trećine anketiranih boji se da će porasti cijene u trgovinama, kao i cijene komunalnih i drugih usluga. Polovica, nadalje, strahuje da će priljev uvoznih proizvoda uništiti hrvatsku proizvodnju, a 40 posto da će članstvo uništiti domaću poljoprivredu.
Ipak, građani od Unije očekuju i neka značajna poboljšanja koja se uglavnom tiču funkcioniranja države. Vjerojatno poučeni dosadašnjim iskustvom da je država uvijek rješavala probleme pod pritiskom Bruxellesa, Hrvati vjeruju da će se više poštivati zakoni i propisi, da će se bolje štititi okoliš, da će kvaliteta obrazovanja biti veća, a korupcija u javnim institucijama manja, kao i da će državna i lokalna uprava konačno postati učinkovitija.
Dobra je vijest da promjene na bolje ipak ne očekujemo preko noći. Anketirani građani su, naime, najčešće odgovarali da će pozitivni učinci članstva biti vidljivi tek nakon dvije, tri, pet pa i više godina. Zato bi u ponedjeljak, 1. srpnja 2013. – dan kada bismo trebali ući u EU – za hrvatske građane možda mogao biti dan otrežnjenja, ali ne i razočaranja.
najnovije
najčitanije
Svijet
ALOME ZURABIŠVILI
Gruzijska predsjednica stavila veto na zakon o stranim agentima: “To je ruski zakon”
Hrvatska
POTPREDSJEDNIK VLADE
Bačić: Milanovićeva izjava je bizarna
Hrvatska
BIVŠI MINISTAR
Mario Banožić prvi put nakon nesreće: “I ja proživljavam što i obitelj poginulog”
Zadar
RADOVI
U ponedjeljak se zatvara dio Ulice Franka Lisice
Hrvatska
BIJELA FLOTA
“Oliver” zaplovio prema Veloj Luci. Jadrolinijin trajekt spreman za prvu plovidbu
Zadar
ĐIR PO GRADU
[FOTO] Subotnja špica vrvila šetačima, pogledajte koga smo sve sreli
Zadar
zastupnik domovinskog pokreta
Damir Biloglav stavio saborski mandat u mirovanje, evo koji je razlog
Županija
nova nagrada
BRICO IZ SELINA Mladi Matko Jurlina talentom i umijećem pokorio i Portorož!
Zadar
rimski ugovori
Na današnji dan ustaški poglavnik Ante Pavelić prodao Zadar i Dalmaciju Talijanima
Zadar
ADOS-2