Petak, 14. lipnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

25 C°

#LAMARISDEKO

Virska dizajnerica izrađuje sve svijeće od prirodnog sojinog voska

Autor: Portal ZL

14.01.2024. 12:47
Virska dizajnerica izrađuje sve svijeće od prirodnog sojinog voska

Foto: Kažimir Škrbić/Virski list



Prizemlje obiteljske kuće Božić i Solomun, usko smještene poviše punte virskog naselja Kozjak, ispunjeno je blagim i ugodnim mirisom prirodnog sojinog voska. Na kuhinjskom stolu nalaze se vaze, posudice za nakit, ključeve ili bombone, svijeće u staklenkama, zdjelicama, pa čak i u školjkama, dok su iza stola uz radni kuhinjski prostor pažljivo poredani kuhinjski termometar te sav pribor potreban za topljenje voska. Trideset i četverogodišnji djelatnik MORH-a Mihael Božić već se rano ujutro bio odvezao na posao, dok će Mihaelova godinu dana mlađa supruga Matea Solomun Božić odvesti njihovu petogodišnju kćerkicu Larisu u Dječji vrtić Smješko, a onda će od tog kuhinjskog prostora napraviti radionicu. Sjest će za stol te početi strpljivo i vješto izrađivati svijeće od prirodnog sojinog voska, vaze iz kalupa i razne druge ukrasne predmete koji su postali pravi otočni hit.


Foto: Kažimir Škrbić/Virski list


– Počela sam s izradom ukrasnih svijeća i vaza sasvim slučajno. Nakon što smo se suprug i ja doselili na Vir, brzo sam ostala trudna i rodila curicu. Prvu godinu bila sam doma sama s Larisom, pa sam htjela napraviti nešto i za sebe, prisjeća se gospođa Matea kako je na Pinterestu pronašla fotografije inspirativnih botaničkih svijeća ukrašenih cvijećem. Ti su joj ukrasni predmeti privukli pažnju, pa je započela s tromjesečnim istraživanjem i odlučila napraviti nešto slično. Samo puno zdravije i ekološki prihvatljivije.


– Odlučila sam se za najbolju i najzdraviju verziju takvih ukrasnih predmeta. Nisam željela da nam parafinske svijeće narušavaju zdravlje, tako da za izradu ukrasa koristim isključivo biljni, odnosno prirodni sojin vosak te ulja koja nemaju čestice mikroplastike. To su u suštini ekološke svijeće, dok sve drugo što radim, proizvodim od gipsa kojeg miješam s pigmentima, govori virska dizajnerica.


Foto: Kažimir Škrbić/Virski list




Kako je domaće tržište slabo opskrbljeno takvim vrstama materijala, Matea silikonske kalupe za gipsane vaze naručuje putem AliExpressa. Počela je s malim proizvodima, jer je silikonski kalup još lani bio između 55 i 65 eura, ali kako je sve više bio u korištenju te kako su se na tržištu pojavili gotovi silikoni koji se izlijevaju na figuricu da bi se dobio gotov kalup od silikona, cijena mu je u međuvremenu pala na 20 do 30 eura. Posao je pomalo sramežljivo bio krenuo negdje sredinom 2020., ali se zahuktao nakon kupovine silikonskog kalupa s elegantnim damskim torzom. A to je bilo prije dva mjeseca.


– Tada se ozbiljnije čulo za mene, pa sam dobila puno narudžbi putem društvenih mreža na kojima objavljujem fotografije i videa. Odlučila sam otvoriti svoju domaću radinost, priča Matea kako od sredine lanjskog studenoga izrađuje proizvode kao fizička osoba kod kuće osobnim radom, odnosno onako kako to definira članak 50. Zakon o obrtu.


Foto: Kažimir Škrbić/Virski list


– Ako posao krene kako očekujem, a zasad ide jako dobro, vjerojatno ću se širiti na obrt. S domaćom radinošću ne mogu prodavati preko interneta, odnosno ne smijem imati web- shop. Domaća radinost doslovno funkcionira kao usmena predaja i prodaja na kućnom pragu, i to nakon što proizvode pokažem na društvenim mrežama, dodaje.


U poslovnom planu za ovu godinu dizajnerica Solomun Božić upisala je odlazak na sajmove i fiskalizaciju, kako bi uz transakcijski model prodaje, stekla uvjete i za gotovinsko plaćanje. Većina kupaca dolazi s otoka Vira, Zadra i Zadarske županije, a dosad je prodano stotinjak vaza i nešto manje svijeća. Njezine svijeće, kao i svi drugi predmeti, stilski su prepoznatljivi zbog elegantnih i decentnih linija, ali imaju i dodatnu priču.


– One su od sojinog voska, a sve što je prirodno ujedno je i malo skuplje. Koštaju od 10 do 15 eura, što je skuplje od standardnih svijeća, ali zato nisu toksične, zdrave su, ugodnog mirisa i sporije gore. Svim ljubiteljima svijeća i svima koji u domovima imaju malu djecu ili kućne ljubimce, savjetujem uzimanje prirodnih svijeća jer su sto posto sigurne, poručuje Matea.


Foto: Kažimir Škrbić/Virski list


U svijeće koje se izrađuju u kalupima ne idu mirisi, jer je sojina svijeća inače prirodno masna pa bi joj dodatna masnoća iz mirisnih ulja onemogućila vađenje iz kalupa. U staklene posude sa sojinim voskom mogu se stavljati mirisna ulja, i to od 8 do maksimalnih 10 posto u odnosu na količinu voska. Sav ovaj posao gospođa Matea vodi preko registrirane kućne radinosti Lamaris deko – dekoracije za dom, a svoje elegantne i decentno ukrašene proizvode nudi preko istoimenog FB i Instagram profila. Još uvijek ih ne može prodavati online, jer nema registrirani obrt, ali ih na profilima društvenih mreža mogu vidjeti svi i potom naručiti. U ubrzanom dnevnom ritmu ispunjenom brojnim obavezama, Matea nema baš puno vremena. Posljednjih dana pristiglo je dosta narudžbi.


– Imam petnaestak zahtjeva za izradu ukrasnih predmeta koje još nisam stigla odraditi. Moram se požuriti, izrada vaza zahtijeva dosta vremena, kaže virska dizajnerica. A vaze iz kalupa imaju složenu proceduru. Prvo se, kaže Matea, gips pomiješa s vodom u omjeru dva naprema jedan, pa se potom dodaje pigment ako se izrađuje vaze u boji, a onda se mora pričekati da gips omekša u vodi. Nakon ulijevanja gipsane smjese u silikonski kalup, mora se pričekati sat-dva kako bi se gips stisnuo i potom izvadio. Vađenje je također proces koji zahtijeva vrijeme.


Foto: Kažimir Škrbić/Virski list


– Nije baš lako. Silikonski kalup se mora raširiti koliko god je moguće, a to zahtijeva određeni napor. Oko vaze se uvijek namučim, objašnjava. Slijedi minimalno pet do šest dana sušenja u zimskom periodu, dok se ljeti na suncu vaza osuši za 48 sati. Nakon sušenja koristi se dvostruka impregnacija na akrilnoj bazi, također neopasnoj za zdravlje, pa ponovno sušenje tijekom sljedeća 24 sata. Tek je onda, nakon sedam do deset dana procesa izrade, vaza spremna za prodaju. Cijena modela kojeg upravo izrađuje je 12 eura. Vosak, s druge strane, zahtijeva topljenje na pari, a kada se rastopi i postane tekući, na 60 do najviše 70 stupnjeva, vadi se na hlađenje. Kada izgubi 10 do 20 stupnjeva na toplini, u njega se stavlja 8 do 10 posto mirisnog ulja u odnosu na količinu voska. Mirisno ulje najčešće je kombinacija jabuke i cimeta, ali se, po želji, mogu dodavati i eterična ulja. Proces izrade i stiskanja svijeća traje do 24 sata, no Matea ih prije prodaje zadržava još koji dan kako bi konačni proizvod dobio na čvrstoći, stisnutosti i kvaliteti. To su svijeće koje se ulijevaju u staklenke, dok su ukrasne svijeće izrađene u kalupima bez dodanih mirisnih ulja. Obje svijeće imaju čisti pamučni fitilj, jer je parafin kao nusproizvod nafte izrazito štetan.


– Znam da u trgovinama Pepca slične svijeće koštaju oko 5 eura, ali postoji ogromna razlika u kvaliteti materijala i onomu što se udiše kada se svijeća upali. Moje su svijeće sto posto prirodne i zdrave – ističe Matea razloge zbog kojih koristi prirodni sojin vosak i pamučni fitilj i zbog čega su njezine svijeće skuplje od standarda u često bezličnim trgovačkim centrima. Sljedeći Matejin korak bit će suvenirnice na otoku i području Zadarske županije, a onda dalje tko zna?


Foto: Kažimir Škrbić/Virski list


OD MENADŽMENT BANKARSTVA DO GIPSA I VOSKA


Matea je rođena u Našicama gdje je s roditeljima, tatom Srećkom i mamom Jasnom živjela do 14 godine, a onda su se Solomuni zbog očevog posla preselili u Hrvatsku Kostajnicu. Matea je u središtu hrvatskog Pounja, podno Zrinske gore, završila srednjoškolsko obrazovanje, a potom je vanredno studirala i diplomirala ekonomiju.


– Od menadžment bankarstva, financija i trgovine, na kraju sam završila na gipsu i vosku – dodaje uz osmijeh, objašnjavajući kako je tekla njezina profesionalna i radna karijera.


Počela je kao prodavač u Tisku, potom u Argentumu na otkupu zlata, pa je stažirala i nekoliko mjeseci radila u gradskoj upravi u Hrvatskoj Kostajnici kao administrativni referent, a potom u lokalnoj akcijskoj grupi Una gdje se učila pisanju europskih projekata. U Zagrebu je radila u upravi i administraciji u dvije tvrtke, dok je na Viru sezonski radila kao prodavač sve dok nije zatrudnjela. Dok su supružnici Božić bili u Hrvatskoj Kostajnici, Mihael je nešto više od dvije i pol godine radio u Slunju. A to je značilo svakodnevno petosatno putovanje u oba smjera.


– Bilo je to buđenje u četiri i pol ujutro i vraćanje doma oko 18-19 sati. Srećom, njegovo radno mjesto u vojsci prestalo je postojati u Slunju i bilo je dislocirano u Bjelovar i Benkovac. Mihael je dobio Benkovac, pa smo se preselili na otok Vir u kuću mojih roditelja – ističe Matea 2018. godinu koja je bila prekretnica u njihovim životima. Godinu kasnije rodila se Larisa, a onda je, ponovno nakon godinu, godinu i pol, sve krenulo na kuhinjskom stolu u prizemlju njihove obiteljske kuće ispunjenom blagim i ugodnim mirisom prirodnog sojinog voska.