Otpad prerađen u CGO-u Biljane Donje neće širiti neugodne mirise

Na razini Hrvatske svaki građanin u prosjeku godišnje proizvede po 474 kilograma smeća. Zbog turizma je ta brojka u priobalju značajno veća, pa za Zadarsku županiju iznosi čak 773 kilograma. Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, lani je u Zadarskoj županiji proizvedeno 123.982 tona komunalnog otpada. Smeća je iz godine u godinu sve više, a većina tog otpada i dalje završava na odlagalištima.

No, umjesto u Diklo i ostale manje deponije, kamioni s otpadom iz cijele Zadarske i dijela Ličko-senjske županije do kraja godine trebali bi početi stizati u Centar za gospodarenje otpadom (CGO) Biljane Donje, gdje će se smeće reciklirati i oporabljati.

Dugoročni cilj je da se količina neiskoristivog otpada smanji za čak 70 posto, no kako kazuje Mirta Matić, stručna suradnica za odnose s javnošću, edukaciju i arhiviranje iz tvrtke investitora Eko, sve to najviše ovisi o ljudima.

– Sve ovisi o tome hoće li ljudi dobro odvajati otpad ili neće. Najvažnije je educirati mlade, pa upravo zato mi već osam godina održavamo edukativno-informativne radionice u osnovnim školama i dječjim vrtićima diljem Zadarske županije i južnog dijela Ličko-senjske županije, govori Matić.

Projekt ispred vremena

U obilasku ovog vrijednog projekta, osim Matić, pratio nas je i procesni inženjer u Mehaničko-biološkoj obradi (MBO), Marko Bačić, koji CGO Biljane Donje opisuje kao projekt ispred svoga vremena u županiji, a ako ne i u državi.

CGO Biljane Donje bit će četvrti centar za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj, a osim što će ukloniti mogući utjecaj smeća na okoliš, ovaj CGO će Zadarskoj županiji uštedjeti značajno puno novca. Naime, kad je Hrvatska postala dijelom Europske unije, preuzeli smo obvezu da ćemo obraditi otpad prije odlaganja na odlagalište.

No zbog različitih razloga diljem Hrvatske nije se na vrijeme krenulo u realizaciju ovakvih projekata, pa će niz županija sada morati plaćati penale i onda potom iz vlastitih sredstava graditi centre.

Projekt CGO Biljane Donje vrijedan je 87,2 milijuna eura (657 milijuna kuna), od čega su 76 posto bespovratna sredstva iz Kohezijskog fonda EU, 14 posto dolazi iz državne blagajne, a preostalih 10 posto namaklo se iz proračuna Grada Zadra, Grada Benkovca i Zadarske županije.

No, izvođač je u svibnju prošle godine podnio zahtjev za financijsko povećanje ugovora zbog utjecaja pandemije i velikog rasta cijena, a Vlada RH i Fond za zaštitu okoliša taj su zahtjev odobrili. Konzorcij Riko investitoru svakog mjeseca isporučuje tzv. situacije, te će se tek nakon ispostave svih situacija znati za koliko je premašen ugovoreni iznos.

– O cijenama se još ne može davati konačne zaključke. Znamo kakvi su poremećaji na tržištu zbog porasta cijena, tako da nitko ne zna što će se dešavati, kazuje Andrej Ivanc, direktor Riko Hrvatska.

Bilo kako bilo, probni rad CGO-a, tijekom kojeg će se utvrditi i potom ukloniti sve eventualne manjkavosti u radu, započet će do kraja godine i trajat će šest mjeseci. Za to vrijeme Centrom će upravljati konzorcij iz Slovenije, Riko, koji je CGO i projektirao i koji izvodi radove na njegovoj izgradnji, a potom će upravljanje preuzeti Eko, čiji su osnivači gradovi Benkovac i Zadar te Zadarska županija.

Pretovarne stanice

Centar čija gradnja traje već četiri godine, nalazi se oko 25 kilometara od Zadra i zauzima površinu od oko 46 hektara. Prije nego li stigne na obradu, otpad s područja Zadarske i južnog dijela Ličko-senjske županije najprije će stizati u pretovarne stanice u Biogradu na Moru, Gračacu i Pagu, koje su već u potpunosti spremne za prihvat otpada. Čeka se samo da se radovi u Biljanima Donjim privedu kraju.

– Projekt je jako zahtjevan, ali mi dajemo sve od sebe da sve završimo do kraja godine kako bi mogli započeti s probnim radom kako je dogovoreno. Sada se završavaju strojarski radovi, a započeli su i elektroradovi, kazuje Ivanc.

Ivanc ističe da sve ovisi o tome kad će od nadležnih ministarstava dobiti sve dozvole koje su još u ishođenju. Administracija je, kaže, nešto na što se ne može utjecati.

– Tijekom pokusnog rada određena količina otpada će se primiti i izvesti će se sva testiranja. Nakon toga u probnom radu će se optimirati svi procesi i u tih šest mjeseci ćemo doći do toga da Centar i sva oprema bude testirana i isprobana do te mjere da će moći raditi punim snagom. Naš je zadatak još srediti vanjsko uređenje tako da Centar bude i lijep i funkcionalan, kazuje Ivanc.

Prije probnog rada, u MBO halu treba još postaviti i povezati strojeve, u upravnoj zgradi namještaj se već slaže, a stigla je i sva oprema za laboratorij, samo struja nije provedena do kraja. Ali to su sve sitnice, kako govore Bačić i Matić.

Mehaničko-biološka obrada

Za razliku od postojećih odlagališta otpada, u CGO-u će se raditi mehaničko-biološka obrada (MBO). U MBO postrojenje ulazit će miješani komunalni otpad koji preostane nakon primarne selekcije, neopasni proizvodni otpad i zeleni otpad, a izlazni produkti bit će biostabilat, gorivo iz otpada koje se može koristiti u industriji, oporabljivi otpad poput metala, visokokvalitetan kompost spreman za plasman na tržište te vodena para i otpadna tehnološka voda.

Neki od tih produkata obrade dalje će se distribuirati, poput humusa i goriva za visoke peći, a drugi će se produkti odlagati na odlagalištu.

– Kad se iz otpada iskoristi sve što je moguće iskoristiti, sve ono što ostane ide devet tjedana na ventilaciju i lagano vlaženje, kako bi se sigurno moglo odložiti. Taj se produkt naziva biostabilat i jako je sličan kompostu, no za razliku od komposta ne koristi se za oplemenjivanje tla, s obzirom na to da se dobiva iz miješanog komunalnog otpada.

Dakle, sve što se ne može iskoristiti ni reciklirat će se »ubiti«, i kad taj otpad postane inertan, odlagat će se u rupu obloženu sa sedam zaštitnih slojeva, uključujući pola metra gline, HDPE folije i geotekstil. Koeficijenti propusnosti su 10 na minus devetu, tako da otpad neće moći naštetiti ni podzemnim vodama ni površini, objašnjava Bačić.

MBO postrojenje je daleko najskuplji dio cijelog projekta – na njega je, naime, otišlo otprilike pola sredstava. Kapacitet mu je predviđen na oko 88 tisuća tona godišnje.

Uz ovo postrojenje, u CGO-u su izgrađene zgrada za upravu, natkriveno skladište, transportni centar u kojem će se držati mehanizacija, laboratorij u kojem će se provjeravati kvaliteta otpadnih voda i goriva iz otpada, otvoreno reciklažno dvorište građevinskog otpada, benzinska pumpa, odlagalište inertnog otpada veliko 5,9 hektara, prostor za obradu otpadnih voda i odlagališnog plina, prostor za reciklažu građevnog otpada, i ono najveće, odlagalište za neopasni otpad, koje se prostire na čak 12 hektara.

Osim što neće biti štetan za okoliš, otpad neće ni širiti neugodne mirise, koji bi značajno smanjili kvalitetu života za stanovnike Biljana Donjih.

– Da bi se spriječio širenje mirisa, čim se vrata otvore za prihvat otpada, počet će špricati voda stvarajući vodenu zavjesu, tako da ništa ne može ni ući ni izaći. MBO hala će biti u stalnom podtlaku i hermetički zatvorena, a sav zrak kroz cijevi ići će na biofilter koji će biti pun drvne sječke.

Zrak će se u ispiraču plinova, odnosno skruberu obogaćivati vodom i ondje će se regulirati njegov pH. Nakon što prođe biofilter izlazit će zrak bez ikakvog mirisa, tumači Bačić.