Zadarski GSS-ovci očekuju rast broja intervencija u NP-u Paklenica

Hrvatska gorska služba spašavanja Stanica Zadar prošle je godine odradila 45 akcija, a od početka ove godine do sada ukupno 10 akcija spašavanja.

S obzirom na penjačku sezonu i očekivani veći broj intervencija razgovarali smo s Ljubom Majicom, jednim od članova zadarskog HGSS-a.

– U 2023. godini do sada smo imali 10 intervencija. Općenito broj akcija spašavanja HGSS Stanice Zadar varira od 40 do 50 godišnje. Ove godine smo imali četvero unesrećenih s teškim ozljedama, troje izgubljenih bez ozljeda i ostale s lakšim ozljedama. Uz to, sudjelovali smo i u traganju za tijelom unesrećene osobe koja, nažalost, do danas nije pronađena, priča Majica.

Ljeti više akcija

Područje djelovanja Stanice Zadar je Zadarska županija, a najviše je aktivnosti na području Nacionalnog parka Paklenica.

– Djelujemo na području Zadarske županije, iako često odlazimo jedni drugima u ispomoć kod većih i dugotrajnih akcija. Također, kolege iz susjednih stanica, prvenstveno Gospić i Šibenik, pomognu nam redovito u akcijama na područjima naše županije koja su njima bliža. Naša primarna uloga je prevencija nesreća i spašavanje u nepristupačnim područjima, ali ponekad sudjelujemo u akcijama na urbanim područjima kada je potrebno primijeniti naše znanje i vještine. Primjerice, kod visokih zgrada, poplava, potresa ili, pak, u tunelima i bunarima. Područje NP-a Paklenica je izrazito posjećeno od strane planinara, penjača i izletnika, pa je svakako jedno od područja naše najveće pažnje. Tamo je organizirano dežurstvo HGSS-a od travnja do rujna, a sve s ciljem brže intervencije u razdoblju najveće posjećenosti Parka, ističe Majica.

Tijekom ljetne sezone broj akcija spašavanja je povećan, a iako je raširena priča o nepažljivim turistima koji nespremni kreću u planinu, češće se spašavaju domaći.

– U ljetnoj sezoni poraste broj akcija spašavanja stranih državljana, što i ne čudi, s obzirom na broj turista na našem području tijekom toga razdoblja. Međutim, na godišnjoj razini više spašavamo hrvatske državljane, nego turiste, otkriva Majica i dodaje kako im pored spašavanja ljudskih života, nije strano niti spašavanje životinja.

Foto: HGSS ZADAR

Treba se educirati

– Iako je naša primarna zadaća spašavanje ljudskih života, broj životinja, kao i vrsta koje smo do sada spašavali, je zaista velik. Spasili smo puno mačaka i pasa, krava, janjadi, koza, orlova i tako dalje, ističe Majica i prisjeća se kako su tijekom poplave u Gunji 2014. godine sudjelovali u evakuaciji malog zoološkog vrta.

– Na svom čamcu imali smo razne životinje, od kraljevskog pitona, vijetnamske svinje, paunova, srna i psa, kaže Majica kroz smijeh i ističe kako su svi članovi GSS-a veliki ljubitelji prirode, pa tako i životinja.

Pitali smo ga koji su najčešći razlozi nesreća i s kojim se sve problemima susreću na terenu.

– Situacije su najrazličitije moguće, osobe koje trebaju našu pomoć najčešće se nalaze na nepristupačnom području, a ozljeda na takvom području, pa i lakša, može prouzročiti velike probleme. Pritom je potrebno uzeti u obzir i razne vremenske (ne)prilike i onda možete zamisliti kako to zna biti, govori Majica te dodaje kako postoje neželjene situacije na koje ljudi ne mogu utjecati, ali i one na koje mogu.

– Teško ih je sve nabrojati zato što se doista svašta može dogoditi, a u to smo se mnogo puta uvjerili. Postoje nesretni slučajevi ili splet okolnosti koji dovode do neželjenih posljedica na koje ljudi nisu mogli utjecati. Ono što se možda ističe kao čest uzrok jest nepoznavanje svojih granica, loša opremljenost i needuciranost. Outdoor aktivnosti su danas jako popularne, ljudi kupe opremu i krenu u avanturu bez adekvatnog znanja o orijentaciji, poznavanju vremenskih uvjeta, s premalo hrane i vode. Dakle, ima zaista jako mnogo čimbenika koji mogu poći po zlu, ako ih zanemarimo u planiranju naših aktivnosti. Mi svima preporučujemo da se prije svega educiraju, a opće planinarske škole, speleološke i sportsko-penjače su izvrsno mjesto za steći nova znanja i vještine za sigurnije kretanje prirodom, ističe Majica te navodi još nekoliko savjeta kako izbjeći opasne situacije u prirodi.

Foto: Zvonko Kucelin

Mjere opreza

– Odlazak u prirodu sa sobom nosi određene rizike, na neke možemo utjecati i smanjiti ih (odjeća, obuća, voda…), a drugih samo trebamo biti svjesni i svoju aktivnost prilagoditi uvjetima na terenu (vremenske prilike, odroni, magla…). Neki od savjeta za sigurniji boravak u prirodi su da se u prirodu nikad ne odlazi sam. Uvijek je potrebno još nekoga obavijesti o tome gdje idete i koji su vam planovi, a istih tih planova se treba i pridržavati. Uz to, potrebno je održavati fizičku kondiciju i biti svjestan svojih mogućnosti. Također, važno je i naučiti i održavati znanje iz prve pomoći, naglašava Majica te upozorava kako je u slučaju nesreće potrebno sačuvati pribranost, smiriti sebe i druge, zaštiti unesrećenog i sebe od neposredne opasnosti na najbolji mogući način, primjerice, od pada, padajućeg kamenja, gušenja, hladnoće, vlage i tako dalje.

– Unesrećenom je potrebno pružiti prvu pomoć u okviru znanja i mogućnosti koje imate, označiti mjesto nesreće i mjesto gdje se unesrećeni nalazi (osobito zimi) te hitno obavijesti o nesreći HGSS, kaže Majica.

Obavijest o nesreći u planini ili drugom teško pristupačnom terenu gdje je potrebna pomoć HGSS-a može se predati preko jedinstvenog operativno-komunikacijskog centra (112), pozivnih telefonskih stanica HGSS-a, policije (192), preko stanice hitne medicinske pomoći (194) i bilo kojom pripadniku HGSS-a.