Četvrtak, 30. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

23 C°

VELIKA POPLAVA

SJEĆANJE NA POPLAVU: Prije godinu dana rijeka se izlila na Obrovac: Od odštete još ništa...

Autor: Nina Vigan

15.05.2024. 15:15
SJEĆANJE NA POPLAVU: Prije godinu dana rijeka se izlila na Obrovac: Od odštete još ništa...

Foto: LUKA JELIČIĆ



Prije točno godinu dana, rijeka Zrmanja izlila se na grad Obrovac. Slike Obrovca obišle su zemlju, a političari lokacije stradanja malih ljudi koji žive u malenom, gotovo zaboravljenom, gradiću u kojem vrijeme kao da je stalo. Tek tu i tamo, vide se naznake oporavka i promjene po fasadama zgrada koje bi svojim vedrim bojama trebale ohrabriti stanovnike da nije sve tako sivo. Ova strašna poplava koja se dogodila, ostavila je za sobom posljedice od kojih se mještani još i danas oporavljaju. Tad je Stožer civilne zaštite Grada Obrovca analizirao posljedice poplave kad su utvrđene štete na 10 javnih objekata, 10 obiteljskih kuća, 7 stanova i 45 poslovnih objekata te štete na pojedinim prometnicama, mostovima i poljoprivrednim površinama. Nakon svega, izvršeno je mehaničko čišćenje poplavljenih objekata, organiziran je odvoz poplavom uništenog namještaja te je pristupljeno dezinsekciji i dezinfekciji poplavljenih prostora i obećana naknada stanovnicima koji su pretrpjeli štete.


Najviše štete zabilježeno je u starom dijelu grada, privatnim i poslovnim objektima koje su vlasnici morali potpuno isprazniti, a uz bacanje inventara, bačene su i brojne uspomene i snovi. U našem obilasku grada, kad bismo se obratili stanovnicima na temu poplave, brzo bi odmahnuli rukama i govorili »samo me nemojte o politici pitati«, ili bi sjetno rekli »a što da vam kažem, sve je uništeno«. Ono čega se svi sjećaju s nekom nostalgijom, to je zajedništvo koje su moglo osjetiti među stanovnicima u tim trenucima, ali i sreća što nitko nije nastradao.


Velike štete


Ante Jurjević, vlasnik je lokala koji je tik do obale i koji je pretrpio veliku financijsku štetu. Iako je zahtjev za odštetu predao, kazao nam je da je još čeka kao i ostali stanovnici.




– Poplavio je cijeli lokal, sve smo morali izbaciti vani. Ali dobro smo živi ostali, struju nam nisu isključili, a mi plivamo u vodi. Dobro je bilo to što smo se svi udružili, jedni drugima pomagali i hvala bogu nitko nije stradao. Što se tiče naknade štete, predali smo sve zahtjeve, ali koliko ja znam nitko još nije ništa dobio. Taj dan su svi došli, svi su se slikali i više nitko ništa, kazao nam je Jurjević.


Ivan Matić, saborski zastupnik i veliki zaljubljenik u svoj rodni kraj, podijelio je s nama trenutke tih noći koje su se, kako kaže, stopile u jednu. Naglasio je da iako je ovo bila nezapamćena poplava, nije prva te da bi grad trebao biti spreman za ovakve izvanredne situacije.


– Imamo sustav civilne zaštite koji treba biti pripremljen, ali oni ne stvaraju scenarije i pripremaju se, nego samo postave svoje prijatelje iz stranke. U takvim situacijama, osobito u poplavnim područjima, treba osmisliti te negativne scenarije i pripremiti postupanja. Di su vreće, di je pijesak? Nama ovo nije prva poplava, već smo ih imali, samo je ova najgora. Što se tiče naknade, prošlo je godinu dana i mislim da još nije nikom isplaćena. Inače, nas bi trebala obeštetiti Županija, a uvjeren sam da će se to dogoditi u travnju druge godine jer se na ovom području nalazi velik broj glasača. Za sad ne znam nikoga tko ju je dobio, kazao je Matić nabrojivši nam sve što su izgubili u poplavi.


– Imali smo centar za udruge, prostor u kojem smo napravili teretanu i ured. Volonterski smo obnovili prostor, oprema je sva potopljena, a ona u teretani je danas zahrđala. U udruzi nam je otišla sva oprema, tri laptopa, kopirka, dokumentacija i sve. Sve što smo napravili, napravili smo uz pomoć donacija ljudi i taman pred otvaranje prostora sve je uništeno. Sad je to zatvoren prostor i čak smo struju isključili, ispričao nam je Matić podsjetivši se na trenutke kad je u ronilačkom odjelu ulazio u prostor udruge.


Jurica Ćurko, ravnatelj Srednje škole Obrovac


Pohvala Rudiću i Peši


– Najviše su nastradali ovi poslovni prostori uz obalu, kafići i hotel koji je tek bio otvoren, ljekarna, geodeti, srednja i osnovna škola, a to su sve čistili ljudi koji nisu ni u stožeru, ni vatrogasci. Svakako treba pohvaliti Mateja Rudića, županijskog vatrogasnog zapovjednika i iz Hrvatskih voda voditelja obrane od poplava, Ivana Pešu. Istina, to je njihov posao, ali oni su tu bili kroz 24 sata par dana. Oni su sami punili vreće, a i treba pohvaliti ljude iz vodoinstalacija koji su tu bili po cijele dane, a čak je i njihova tajnica došla. To su strašni trenuci, koji na kraju iz ljudi izvuku nešto lijepo jer smo svi funkcionirali kao jedno. Nismo imali zapovjedni lanac, a kretali smo se kao jedno tijelo. Svatko je htio dati i više nego što je smio, kazao je Matić dodavši da je sad ovo slučaj koji je zaboravljen jer nitko više ni ne priča o ovom.


Matić nam je objasnio kako su za vrijeme poplave čekali vreće s pijeskom iz Drniša, te kako bi se grad trebao organizirati i pripremiti za buduće nepogode jer ništa ne može garantirati da ih neće biti.


– Ako je politika zakazala na lopati, onda ne smije zakazati u rješavanju problema koje samo politika i može riješiti jer kontrolira novac i resurse. Riješena je zgrada koja je bila pod EU projektom, riješene su još neke zgrade poput kina ili knjižnice. Međutim, ni to ne bi riješili da nije bila svečana sjednica u Obrovcu, napominje Matić.


Gradonačelnik Obrovca, Ante Župan, naglasio nam je u našem nedavnom razgovoru kako se radi na mjerama sprječavanja poplava u budućnosti.


– Grad Obrovac je otklonio oko pedeset posto posljedica poplave. U neposrednom smo kontaktu s Hrvatskim vodama, vezano za daljnje korake i u tijeku je izrada projektne dokumentacije kako bi se u budućnosti apsolutno otklonili svi rizici od poplave. Radi se na projektiranju zaštite na postojećem obrambenom zidu; na projektu zaštite dijela desne obale uzvodno od mosta, zatim projektu zaštite desne obale nizvodno od mosta i na projektu uklanjanja naslaga na koritu rijeke Zrmanje, istaknuo je Župan.


Nermin Hujkić pokazuje vlagu u zidovima


Sanacija u školi


Ogromna šteta za vrijeme poplave, nastala je i u Srednjoj školi Obrovac kada je uništeno šest učionica, zbornica, ured ravnatelja i tajništva škole te računovodstva koji se nalaze u prizemlju.


Prema riječima ravnatelja Srednje škole Obrovac Jurice Ćurka, koji nas je proveo kroz sanirane i obnovljene prostorije škole, šteta je bila tolika da su bili potrebni mjeseci za kompletnu sanaciju.


– Ovaj dio gdje su stepenice bio je poplavljen, učionice i uredi. Doduše, mi imamo veliku školu i to nam je četvrtina naših prostora. Sve smo to uspjeli obnoviti, nanovo uredili, opremili i ofarbali. Ima još nekih sitnica, ali sve je sad u biti na mjestu. Kroz dva dana nakon poplave morali smo sve izbaciti, pa smo dobili sredstva od Županije i pristupili postupku javne nabave. Za to vrijeme, nastavu smo održavali u drugom dijelu škole dok se ne riješi obnova. U drugom polugodištu smo se vratili na staro mjesto i u punom kapacitetu, kazao je Ćurko dodavši da je Županija odradila velik posao pruživši im potporu i pomoć u rješavanju sanacije škole.


U obilasku mjesta sreli smo i jednu od radnica u ugostiteljskom objektu koji je oštećen, a koja nam je kazala kako su još vidljive posljedice poplave.


– Vlasnici čekaju da dobiju odštetu, da mogu na primjer zamijeniti stakla koja su dupla pa su povukla vlagu. Toalet je također bio u lošem stanju, vlage ima i oko šanka i treba još raditi na ovom jer je sve bilo uništeno, kazala je radnica lokala.


U mesnici nam je radnica kazala kako su u prostoru plutale police, te kako je voda prešla iznad utičnica.


– Otkad je napravljena riva, Zrmanja nije prešla. Znala je doći malo do ruba, ali nikad ovako. Sve je bilo uništeno, vitrine i police su plutale, voda je bila iznad utičnice. Tri dana smo bili zatvoreni, a onda smo još toliko čistili prostor i dezinficirali. Komoru nam je zarotiralo, iako je u zidovima. Mi u mesnici, gdje su pločice na zidovima, relativno smo brzo sve oprali, dok je kod drugih situacija drukčija i još i danas se osjete posljedice. Dobili smo neku pomoć od Obrtničke komore, ali to nije niti 10% od onog što smo izgubili, od one druge odštete nismo još ništa dobili, kazala je Katarina koja se nada da su svi izvukli pouku iz ovog, za ubuduće.


Foto: Luka Jeličić


Sami obnovili, raditi se mora


U mesnici smo sreli i Milenu koja je svjedočila ovim događajima, koji su se odvili u kratko vrijeme. Milena nam je objasnila kako se zna radi čega je tolika količina vode tako brzo prodrla u grad.


– U nedjelju navečer je počelo. Nitko nije očekivao da će se ovo dogoditi, jer u biti nagla količina vode se s brane pustila. Nitko nikad nije priznao da je radi toga, al to se zna. Sve se odigralo u pola sata, a ne postepeno. Da su bar obavijestili ljude, bila bi manja šteta. Svi su brzo reagirali, ali nisu imali ni pijeska ni ničeg. Dok su oni to dovukli, to je otišlo, čak je i ribe izbacilo vani. Nakon korone, pa poplave, privatnici su mogli ključ u bravu. Korak unaprijed, dva unazad, kazala je Milena koja se ipak nada da će ovaj grad ići naprijed, jer, kako kaže, ipak ima sve više turista u ovom gradu, polako se zgrade obnavljaju i uz hotel koji se otvorio trebalo bi ići naprijed jer grad ima veliki potencijal.


Nermin Hujkić, djelatnik Geodetskog ureda vlasnika Ivana Brkića, ispričao nam je kako su sami obnovili prostor jer raditi se mora.


– Obnovili smo sami prostor, iako je šteta popisana i bili su tu radi zapisnika. Međutim, to još nije zaživjelo. Bili su administrativno brzi, ali do realizacije nije došlo. Po mom saznanju samo su javne institucije dobile naknadu, a mi još čekamo. Sve nam je bilo poplavljeno, voda nam je bila do prsa, ronili smo da bismo na kraju spasili samo podatke s hard diska. Naređeno nam je da sve što je moglo upiti vodu moramo baciti, a oni će nam nadoknaditi. Morali smo nanovo kupiti kompjutore i svu uredsku opremu, kazao je Hujkić i pokazao tragove vlage po zidovima koje su do sad već par puta sanirali, sve o svom trošku jer su morali krenuti dalje s radom i životom.


– Ako ništa, bilo je lijepo to što su svi bili složni. Tipično balkanski, kad je elementarna nepogoda tek onda vidiš to jedinstvo. Svi su pomagali jedni drugima, došli s čamcima i skiperima, svi su u tim momentima dali sve od sebe, prisjetio se Hujkić.


Ivan Matić