Vinarstvo i vinogradarstvo dugo su bili 'muški svijet', ali situacija se - mijenja: 'U Zadarskoj županiji žene su u većini'

Dani vina i gastronomije Zadarske županije u Preku okupili su brojne stručnjake, turističke djelatnike i poljoprivrednike. Iz bogatog programa posebno se istaknuo vinski panel pod nazivom »Ženska perspektiva«, koji je prošlog tjedna okupio stručnjakinje koje djeluju u obrazovanju, proizvodnji i enologiji. Sudjelovale su diplomirane inženjerke agronomije Marina Pavlović s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, Marina Radulić iz Kraljevskih vinograda u Petrčanima te Cvita Eškinja, enologinja iz Vinarije Jokić u Lišanima Tinjskim. Tema je bila osobito važna jer vinska industrija, iako duboko oslonjena na stručnost, tradiciju i terenski rad, sve više otvara prostor za vidljivost žena u različitim segmentima proizvodnje i upravljanja.

Sve tri sugovornice zato smo pitali kako vide poziciju žena u domaćoj vinskoj industriji. Panel je, osim šireg razumijevanja vinskog sektora kao područja u kojem se susreću znanost, agronomija, tržište, baština i osobna profesionalna iskustva, posebno istaknuo ulogu žena u vinogradarstvu i vinarstvu. Ne samo kroz pitanje njihove zastupljenosti nego i perspektive – od rada u vinogradu i podrumima, preko kontrole kvalitete, do razvoja etiketa, komunikacije s tržištem i edukacije potrošača. U kontekstu Zadarske županije, gdje se vinski identitet gradi kroz više područja i različite stilove proizvodnje, takve rasprave mogu doprinijeti modernijem i uključivijem predstavljanju sektora.

Različiti pristupi, ideje i priče

Marina Radulić smatra kako su žene danas prisutne u svim segmentima vinske industrije, ali se o njima još uvijek manje govori nego o muškarcima.

– Kad se njihovi glasovi više čuju, to ne znači samo ravnopravnost nego i više različitih pristupa, ideja i priča. To cijelu industriju čini zanimljivijom i kvalitetnijom, poručila je.

Vinarstvo u zadarskoj regiji ima dugu povijesnu podlogu, a službena turistička ponuda županije ističe vinske rute koje vode kroz različite dijelove prostora, od Ravnih kotara do primorja. No suvremeni vinski turizam ne ovisi samo o kvaliteti vina. Sve je važnije kako se vino objašnjava, gdje se kuša, tko priča priču o vinogradu i kakav se odnos stvara s posjetiteljem. Forum u Preku upravo je zato vino promatrao kao dio cjelovitog doživljaja, a ne samo kao proizvod na stolu.

– Vinarstvo i vinogradarstvo dugo su bili »muški svijet« i to se još uvijek donekle osjeti. Ali situacija se dosta mijenja – sve je više žena koje vode vinarije, rade kao enologinje ili su ozbiljno uključene u proizvodnju grožđa u vinogradu. Nije još potpuno izbalansirano, ali ide u dobrom smjeru, pogotovo u Zadarskoj županiji, gdje su žene u većini, kazala je Radulić, koja je na panelu podijelila brojna osobna iskustva te istaknula koliko su upornost, kontinuirano učenje i ulaganje u sebe važni.

– Također sam naglasila što mi je osobno važno, ostati svoj i graditi vlastiti stil, jer se to na kraju uvijek prepozna. Vina koja cijenim su čista, precizna i iskrena. Trenutno na tržištu Hrvatske ima puno dobrih vina, ali će pri odabiru uvijek prevagnuti osobna preferencija, stava je Radulić.

Ženski glasovi

Na panelu se razgovaralo i o aktualnostima vinskog svijeta kod nas, pozicioniranju naše županije kao vinske regije, sortama koje se ovdje proizvode, modernizaciji vinarske proizvodnje posljednjih godina, klimatskim promjenama i načinu na koji se vinarstvo s njima suočava, kao i o razlikovanju kvalitetnih vina na policama trgovina, što je posebno naglasila mlada enologinja Cvita Eškinja iz Vinarije Jokić.

– Mislim da je jako važno govoriti o ženskim glasovima u našoj industriji, prvenstveno jer se time daje primjer budućim generacijama djevojaka koje imaju ambicije raditi u vinarstvu. Ruše se stereotipi, a proizvodnji se pristupa na drugačiji način. Zato mislim da je priča o ženama u vinarstvu tržišno zanimljivo polje u koje valja ulagati, dodala je Eškinja.

Smatra da je vinski biznis i dalje pod snažnim muškim utjecajem, ali da se u našem okruženju Zadarska županija ističe kao dobar primjer.

– Većina enologa kod nas su žene, a i susretima s ostatkom vinskog svijeta u Hrvatskoj upoznala sam dosta žena na pozicijama enologa u velikim vinarijama, istaknula je Eškinja, dok je profesorica Marina Pavlović poručila kako su žene svojim radom već pokazale koliko utječu na vinsku scenu.

– Često se kaže da žene imaju istančaniji i razvijeniji osjet okusa i mirisa, no naravno da takve sposobnosti imaju i kolege enolozi. Žene možda više pažnje posvećuju detaljima, eleganciji i balansu vina. Ali u konačnici, dobar enolog, bez obzira radi li se o ženi ili muškarcu, ovisi o iskustvu, poznavanju rada u vinogradu i podrumu te osjetilnim vještinama, smatra Pavlović.

Bez razlike

– Naše studentice i studenti tijekom studija još se uvijek »traže«, otkrivaju nova znanja i interese, ali uglavnom im se sviđa dio u kojem se govori o vinu, osobito pri učenju o senzornim svojstvima. Izuzetak su studentice koje dolaze iz obitelji koje se već bave vinogradarstvom i vinarstvom, kojima je uključenost u proizvodnju vina prirodan slijed. Nastojim ih naučiti da je proizvodnja vina izazov koji donosi puno rada, ali i zadovoljstva. Mislim da vinarstvo nije područje u kojem dominiraju muškarci – tu smo podjednaki, ali vinogradarstvo je još uvijek dominantno muško područje, iako i ondje ima kolegica koje odgovorno i profesionalno rade svoj posao, bez obzira na spol, napomenula je profesorica.

Dodala je kako tijekom svoje karijere nikada nije naišla na neodobravanje ili sumnju u svoj rad zato što je žena.

– Kao što je već rečeno, mislim da je naša vinska proizvodnja jednako otvorena ženama kao i muškarcima. U konačnici, cilj svakog vinara je proizvesti kvalitetno vino koje će naći svoje mjesto na tržištu, biti prepoznatljivo i imati osobni potpis. Dokle god se ti ciljevi ostvaruju, nije važno proizvodi li ga muškarac ili žena, zaključila je Pavlović.