U Petrčanima svečano otvoreni Dani arhitekata 7.0

Dani arhitekata 7.0 ove se godine održavaju od 20. do 22. travnja u Zadru, gdje je održan i prvi Kongres hrvatskih arhitekata 2004. godine, također u zajedničkoj organizaciji Hrvatske komore arhitekata (HKA) i Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) kao što je to i ove godine s ciljem objedinjavanja struke i tema važnih za struku. Ovih dana pokušat će se sve sudionike skupa potaknuti da rade bolje, više i jače, da razmjenjuju iskustva te da druženje na Danima arhitekata svima u konačnici bude zanimljivo i korisno u daljnjem radu. Ovogodišnje domaćinstvo Grada Zadra nije slučajno. Naime, odabir mjesta održavanja Dana arhitekata provodi se po kriteriju prostora nagrađivane arhitekture. Tako se program održavanja Dana odvija na dvije lokacije, u II palače, odnosno Providurovoj palači u Zadru te Kongresnom centru Fortis Cluba u Punta Skali. Dani arhitekata su središnje mjesto gdje se predstavljaju teme važne za rad arhitekata u Hrvatskoj i okružju Europskog gospodarstva, ali i šire. Program Dana koji je neslužbeno počeo u srijedu 19. travnja svečanim otvaranjem izložbe “EU MIES AWARD 2022.” nastale u suradnji s fundacijom Mies van der Rohe iz Barcelone i Hrvatske komore arhitekata te razgovorom s akademikom Nikolom Bašićem, dobitnikom Nagrade “Viktor Kovačić” za životno djelo u 2022. godini pod nazivom “Zavičaj kao mikrokozmos” se kao i do sada sastoji od plenarnih predavanja, prezentacija i okruglih stolova, u hibridnom obliku – online i uživo. Ovogodišnji Dani arhitekata odvijaju se pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, Grada Zadra i Koncertnog ureda Zadar.

Rajka Bunjevac, predsjednica Hrvatske komore arhitekata pozdravila je prisutne kao domaćin skupa, te istaknula kako arhitektonska kvaliteta nije samo potreba struke već i svih građana koji se tom arhitekturom služe, koji ju percipiraju i pokušavaju razumjeti. Smatra kako je velika odgovornost arhitekata u planiranju prostora te projektiranju zahvata u tom istom prostoru.

– Prošlo je punih godinu dana otkako smo se sastali u Dubrovniku na Danima arhitekata 6.0. Teme koje smo otvorili tada još uvijek su aktualne, a njima su se pridružile i neke nove posebno važne. Okupljamo se kako bismo proslavili izvrsnost i inovativnost u području arhitekture i pokušali riješiti barem nešto od praktičnih problema s kojima se arhitekti susreću. Dok se danas ovdje okupljamo bitno je razmišljati o značaju arhitekture u našim svakodnevnim životima, ali i životima građana koji se služe našom arhitekturom koju percipiraju i pokušavaju razumjeti. Arhitekti imaju ogromnu odgovornost u planiranju prostora i projektiranju zahvata u prostoru koji nisu samo lijepi i dopadljivi, već funkcionalni, praktični, održivi i trajni. Mi želimo graditi zgrade koje će unaprijediti prostor i doprinijeti kvaliteti života građana. Želimo stvarati dobar i uređeni prostor koji odražava visoku razinu kulture građenja koja cijeni i slavi izgrađeni okoliš, istaknula je Bunjevac dodajući kako je odgovornost struke osigurati da njezino djelovanje odražava i unapređuje vrijednosti i težnje našeg društva te promiče održiv i uključiv razvoj.

Naglasila je kako je upravo ovogodišnja konferencija posebno važna jer ovaj skup ima za cilj i raspravu o Zakonu o prostornom uređenju, njegovom utjecaju na nacionalni prostor i rad arhitekata urbanista.

– Kao što znate Zakon ima značajne implikacije na izgrađen okoliš i način na koji pristupamo projektiranju i gradnji. Od ključne je važnosti da se konačno uključimo u smislen dijalog s političarima i kreatorima politike kako bismo osigurali da se naš glas čuje i da se naša stručnost cijeni i uvažava u kreiranju zakonskih i podzakonskih akata kojima se uređuje ovo naše područje. Nema važnije prostorne politike od one koja promiče razvoj naše zemlje i unapređuje kvalitetu života naših građana. Uvezene politike vode nas u uništenje netaknutog prostora i graditeljske baštine koje smo naslijedili od naših predaka. Moramo nastaviti zagovarati značaj očuvanja i unapređenja hrvatskog nacionalnog prostora, te ujedno i važnost dobre arhitekture i kvalitete građenja, poručila je Bunjevac.

Ante Babić, zamjenik gradonačelnika Grada Zadra pozdravio je prisutne u ime gradonačelnika Branka Dukića koji na žalost skupu nije mogao nazočiti iz razloga što kao liječnik u cijelom svom mandatu svakog drugog četvrtka u mjesecu radi u Općoj bolnici Zadar.

– Izražavamo zadovoljstvo što ste izabrali upravo Zadar kao grad ovog susreta. Smatram da je to potvrda jednog uspješnog niza arhitektonskih ostvarenja koji su realizirani u našem gradu u posljednjih 30-ak godina. Moram istaknuti kako je to svakako i rezultat dobre suradnje Gradske uprave s vašom Komorom i Društvom arhitekata Zadar koje stručno prati sva naša ostvarenja jer su oni naš partner u urbanom razvoju Grada Zadra. II palače, odnosno Providurova palača je kompleks za kojeg ponosno možemo reći da su naši zadarski arhitekti Iva Letilović i Igor Pedišić dobili 2021. godine nagradu “Viktor Kovačić”, ali i nagradu Ministarstva kulture i medija “Vladimir Nazor”. U toj istoj Providurovoj palači i naš akademik Nikola Bašić će primiti nagradu za životno djelo, na čemu mu čestitamo već sada. Želim vam dobrodošlicu i uspješan rad ovih dana u našem gradu. Iz bogatog programa Dana arhitekata 7.0 moram istaknuti stručno predavanje zadarske prof. Antonije Mlikote kroz koje će vam nadam se zadarski motivi biti inspiracija u daljnjem radu, kazao je zamjenik gradonačelnika Babić.

Pozdravni govor održao je i potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić koji je ovom prigodom ujedno najavio i izmjene Zakona o prostornom uređenju koje bi se trebale donijeti u idućih mjesec dana u Hrvatskom saboru dok bi novi Zakon stupio na snagu već do kraja ove godine.

– Nikada priroda nije bila jedno, a dobra vrsna ruka arhitekta drugo. Po tome se prepoznaju uspješni arhitekti i uspješna arhitektonska i graditeljska rješenja. Danas smo u gradu koji je na tragu te mudre misli. Ovakvo graditeljsko ostvarenje Grada Zadra najbolji je pokazatelj, odnosno dokaz koliko je dobro, potrebno i nužno kvalitetno intervenirati u prostor. Ta intervencija je upisana našom rukom, tako da su ovakvi dani u kojima se razmjenjuju iskustva u kojima se prepoznaju te vrsne intervencije u prostoru doista opravdani. Zajedno možemo i moramo bolje kako zbog struke i politike, ali prije svega zbog naših građana i države. Mislim da smo u protekla tri mjeseca to i pokazali s obzirom da smo održali već nekoliko sastanaka u Ministarstvu ne samo zbog Zakona o prostornom uređenju već i zbog Zakona o obnovi te programu mjera i svemu onom što naše Ministarstvo proizvodi u posljednje vrijeme. Tako ćemo svakako nastaviti, istaknuo je Bačić najavljujući dvije intervencije u ovoj godini, izmjene Zakona o prostornom uređenju koje bi se trebale donijeti u idućih mjesec dana u Hrvatskom saboru, dok je za četvrti kvartal godine najavio zajednički rad na Zakonu o prostornom uređenju te njegovo donošenje. Intervencije na ovom Zakonu te donošenje istog u ovoj godini obrazložio je usklađivanjem s temeljnim odrednicama EU po kojima se RH do kraja 2030. godine mora okrenuti zelenom, digitalnom, održivom i samodostatnom i na tom tragu digitalne Hrvatske, odnosno prostornog planiranja su zacrtane i izmjene Zakona koje će omogućiti transformaciju analognih prostornih planova u digitalne, itd.

Nazočnima se obratila i izaslanica predsjednika RH Zorana Milanovića, Martina Ciglević koja je ukazala na problematiku odnosa prema prostoru kao jednom od naših najvećih bogatstava koji je od samih početaka opterećen oprečnim mišljenjima. I dok jedni u njemu vide opće dobro, drugi pak samo i isključivo profit.

– Projekt Providurove palače gdje se paralelno odvija program, prošle godine je dobio obje jednako važne državne nagrade u arhitekturi. Motiv je to vrijedan pažnje kojim je Hrvatska komora arhitekata odala priznanje zadarskim arhitektima Ivi Letilović i Igoru Pedišiću, ali i povezala kvalitetu arhitekture i svakodnevnu praksu kako bi usavršili rad i unaprijedili kvalitetu izgrađenog prostora u RH. Ispravno je postaviti pitanje, kakav je naš odnos prema prostoru kao jednom od naših najvećih bogatstava? Naš odnos prema prostoru od početka je opterećen time što jedni u njemu vide opće dobro, a drugi samo profit. I dok je to tako naš prostor neće biti u funkciji održivog i trajnog razvoja, bar ne u onoj mjeri u kojoj bi to mogao i trebao biti. Nužno moramo podići kulturu građenja ne zato da bi svaka kuća bila vrhunsko arhitektonsko dostignuće, već da nestručnim utjecajem ne umanjujemo vrijednost prostora. Moramo biti svjesni, da će ono što danas izgradimo biti baština još za 200 ili 300 godina. No, otvoreno pitanje je samo jedno, koje kvalitete? Hrvatska mora dati svoj doprinos kulturi građenja jer odnos države prema prostornom razvoju uvijek je ključan. Stoga se mora voditi politika koja će poticati vrsnoću izgrađenog prostora, kako estetsku tako materijalnu i urbanističku te samim time poticati razvoj arhitektonske znanosti i struke, zaključila je Ciglević.

Nakon otvorenja, u sklopu programa održana je svečana dodjela medalja godišnjih nagrada HKA. Medalju za doprinos kulturi građenja osvojio je studio Skroz d.o.o. za nove gradske stube – Ploče. S druge strane, medalja za planiranje prostora pripala je Ask atelieru i Institutu za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković, Split za elaborat integralne zaštite i revitalizaciju povijesnih naselja u krajolicima otoka Korčule i Mljeta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dok je medalju za inovacije i održivost u arhitekturi osvojio Hrvatski planinarski savez za Tri planinarska skloništa arhitekta Ivana Juretića. Poslijepodnevni program nastavljen je u Providurovoj palači u Zadru, gdje su predstavljene nominacije godišnjih nagrada UHA uz predavanja samih autora.