Najstariji i najveći kršćanski blagdan Uskrs ili Vazam, spomen uskrsnuća Isusa Krista kao temelja kršćanske vjere, slavi se danas među kršćanima diljem svijeta.
Uskrsom se slavi Isusova pobjeda nad smrću i nad grijehom, kao najočitije svjedočanstvo njegova božanstva i ujedno zalog uskrsnuća za vječni život.
U ranokršćansko doba Uskrs se slavio svake nedjelje, a od 2. stoljeća slavi se jedanput godišnje nakon prvoga proljetnog punog mjeseca, između 21. ožujka i 25. travnja.
Uskrs se slavi još od apostolskih vremena, a vuče podrijetlo u židovskom blagdanu Pesahu, odnosno Pashi. Dok su Židovi slavili čudesna Božja djela, koja je pokazao i izlaskom Izraelaca iz egipatskoga ropstva, kršćanska se vjera usredotočuje na Isusovo Uskrsnuće, prijelaz iz smrti u život.
Još su najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile uskrsnu noć u bdijenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjega.
Najveći kršćanski blagdan slavi se tri dana, počinje večerom Gospodnjom na Veliki četvrtak, preko Velikog petka i Velike subote, a vrhunac slavlja čini bdijenje noć uoči Uskrsa. Priprema za Uskrs je četrdesetodnevni post što počinje na Pepelnicu kao vrijeme sjećanja na krsna obećanja i pokore.
Uskrs je pomičan blagdan, utemeljen na lunarnom kalendaru sličnom, ali ne identičnom, hebrejskom kalendaru – u zapadnome kršćanstvu Uskrs uvijek dolazi na nedjelju između 22. ožujka i 25. travnja, a u istočnome kršćanstvu između 4. travnja i 8. svibnja.
Svakih nekoliko godina, a tako i ove, zbog poravnavanja uskrsnih kalendara temeljenih na proljetnoj ravnodnevnici i Mjesečevim mijenama, Uskrs će istoga dana proslaviti i vjernici koji Uskrs slave po gregorijanskom te po julijanskom kalendaru.
U hrvatskoj tradicijskoj kulturi isprepliću se katolički crkveni obredi s tradicijama drugoga podrijetla, posebno pretkršćanskim običajima i obredima vezanima uz proljetno buđenje prirode i slavljenje nove godine.
Uskrsni običaji počinju Cvjetnicom, kada se u crkvama blagoslove grančice masline, drijenka, vrbe, rakite, palme, a u Velikom tjednu se po tradiciji priprema za nastupajuće blagdane, uređuje se kuća, priprema hrana i odjeće, bojaju i ukrašavaju jaja, pisanice. Na Veliku subotu ili u rano jutro na sam Uskrs vjernici nose jelo na blagoslov u crkvu.
Vjernici danas slave Uskrs diljem Hrvatske svečanim liturgijama u crkvama koje su se u korizmenom 40-dnevlju spremale za svetkovanje vazmenog otajstva.
Među ostalim, misno slavlje u zagrebačkoj katedrali predvodit će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a u pravoslavnoj crkvi Svetog Preobraženja Gospodnjega na zagrebačkom Cvjetnom trgu mitropolit zagrebačko-ljubljanski i cijele Italije Jovan Pavlović.
najnovije
najčitanije
Zadar
SUNČANE ELEKTRANE
ENERGIJA SUNCA Ulagači najavili izgradnju triju sunčanih elektrana kod Poljica
Rukomet
Mladi rukometaši
Najmlađi Zadrani osigurali završnicu PH u Poreču
Ostali sportovi
Kršari najbolji u selu
U Rašteviću odigran deseti malonogometni turnir Kup sv. Jurja 2024.
Zadar
FILMSKE POSLASTICE
Ciklus filmova Michaela Hanekea u zadarskoj Kino Zoni i koprivničkom Kinu Velebit
Košarka
Opus Puntamika
Sve bliži potvrdi promocije
Scena
TIK TOK
VIDEO Britanka bila na zabavi u Zadru pa ostala u čudu: ‘Tko je ovaj tip? Ljudi su ludi za njim’
Zadar
POZITIVNA PRIČA
‘DOBRI DUH ŠKOLE’ Zadranin David Babac bio na Wings for Life utrci, podržali ga nastavnici i prijatelji
Scena
JEDINA HRVATSKA EUROVIZIJSKA POBJEDNICA
Zadranka Emilija Kokić prisjetila se čuvenog dočeka: ‘Od Zemunika do trga bilo je auto na autu…’
Nogomet
LIVI KOD KNJAZA
Livaković o nogometnim počecima u Zadru: ‘Budući da je mama kasnila po mene na treninge…’
Županija
Zavjetna svetkovina