»Citatnost u književnosti, umjetnosti i kulturi« je događaj u hrvatskoj teoriji književnosti

»Citatnost u književnosti, umjetnosti i kulturi« novi je naslov recentne knjige s kojom se jučer predstavila akademkinja Dubravka Oraić-Tolić u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru. Uz autoricu, o knjizi su govorile, ispred nakladinka Ljevak urednica Nives Tomašević, i pročelnica odjela za kroatistiku, docentica Sanja Knežević.
O svojoj knjizi, akademkinja Oraić- Tolić, posebno se osvrnula na pojam citata kao najvažnijeg fenomena za njegovanje kulture, te je istaknula:
-Ova knjiga je raskošna kći moje davne knjižice koja je nastala prije 30 godina u radu sa studentima te je jedina knjiga koja je namijenjena studentima. Budući da je riječ o citatima, potrebno je reći da kad nešto citiramo mi pamtimo i sjećamo se, poručila je Oraić-Tolić, dodavši kako kroz citate pamtimo kulturu, ali i da je citat najvažniji fenomen za njegovanje nacionalnog identiteta.

Igra s citatima
Citati su prema riječima autorice, oduvijek imali svoju ulogu u kulturi, pa se tako u klasičnim kulturama u srednjem vijeku, zahvaljujući njima, stvorio zapadni kanon jer se citirali klasični autori i Biblija. Međutim, pojavom modere kulture i avangarde koje su svojim najradiklanijim pokretima išle potpuno srušiti tradiciju,došli smo do situacije u kojoj tradiciju poštujemo, ali s određenim odmakom. U toj novonastaloj situaciji, kako je objasnila autorica, došlo je do igre s citatima, ali na sreću uz pomoć digitalne kulture, citatnost se nastoji očuvati i održati.
Iako je citatnost kroz povijest bila sastavni dio kulture komununikacije, na svu sreću, citati ni u današnje vrijeme nisu potpuno odvojeni od svakidašnjeg života. Naravno, oni se opet najviše pojavljuju u umjetnosti, pa tako akademkinja za primjer daje elitne stihove Tina Ujevića u pjesmi »Tamo, tamo da putujem«, koje je uglazbio Arsen Dedić, pa kaže:
-Dok slušamo Ujevićeve stihove u Arsenovoj interpretaciji, oni nama ostaju u svijesti. To znači da je medijsko promoviranje Ujevića, kroz Arsena Dedića doprinjelo njegovom citiranju, objasnila je autorica, nadodajući još jedan eklatantan primjer citata Matoševih stihova: »Miruj! U smrti se sniva« a koji se na lazi na grobu glumice Ene Begović, a što dokazuje da se i u popularnoj kulturi elitni pjesnici mogu citirati, zaključila je akademkinja Dubravka Oraić- Tolić.
Svestrana autorica, akademske titule je i prevoditeljica, esejistica, teoretičarka kulture, pjesnikinja ali i prva potpredsjednica Matice hrvatske u povijesti od njezinog osnivanja, kako ju je predstavila profesorica Nives Tomašević ispred nakladničke kuće Ljevak.

Ovjerila svoju hipotezu
-Pred nama se nalazi nova knjiga akademkinje Oraić-Tolić koja je tiskana uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja, ali i uz veliku dobrohotnost Muzeja koji je ustupio veliki broj likovnog materijala, naglasila je Tomašević uz objašnjenje kako je knjiga izašla u Biblioteci »Academica« pri nakladi Ljevak, ali je naglasila kako u tu Biblioteku dolazi samo ono što je najbolje u društvenim i humanističkim znanostma.
Docentica Sanja Knežević sa Sveučilišta u Zadru je rekla kako je čitati ovo djelo čast i privilegija, te je istaknula:
-Knjiga je događaj u hrvatskoj teoriji književnosti i vjerujem da će to vrijeme koje nadolazi i pokazati. Činjenica da nakon 30 godina ovom knjigom autorica ovjerava svoju hipotezu, te ju nadograđuje novim dokazima, koji potvrđuju čvrstu tezu o ulozi citata u kulturi, dokazuje se argumentirana promišljenost, pa čak i na nacionalno- autotohtonom području, poručila je Knežević.