Četvrtak, 20. lipnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

29 C°

pojeo vuk magare

Sustav obrane od divljih zvijeri stalno treba poboljšavati

Autor: Iva Bucić

18.04.2024. 19:55
Sustav obrane od divljih zvijeri stalno treba poboljšavati

Foto: PEXELS



Među hrvatskim poljoprivrednicima javljaju se sve snažniji zahtjevi da se nešto hitno promijeni te da se zaštiti njihova stoka i djelatnost kojom se bave od napada divljih zvijeri, budući da se njihova populacija u prirodi oporavila i povećali su svoju brojnost. To su omogućile stroge zakonske regulative, kao što je Direktiva o staništima EU-a, Bernska konvencija i druge koje daju zaštitu najugroženijim vrstama i zabranjuju njihovo hvatanje i ubijanje. Sve to je omogućilo da se divlje zvijeri pojave i na lokalitetima na kojima su bili istrijebljeni. Naši stočari se u slabo razvijenim i nenaseljenim dijelovima Hrvatske svakodnevno suočavaju s napadima divljih zvijeri na stoku, što im čini sve veću štetu. Zbog toga je hitno potrebno sustav zaštite poboljšati i unaprijediti u interesu očuvanja proizvodnje, ali i zaštite eko sustava i lakšeg života lokalnog stanovništva, te je važna edukacija oko suživota ljudi i divljih zvijeri u prirodi. Isto tako važno je poboljšati komunikaciju među nadležnima, te snažnije educirati sve dionike kako bi sustav zaštite bio učinkovitiji, kako bi se smanjio broj napada na stoku i očuvao eko sustav.


Okrugli stol


Glavni je to zaključak okruglog stola pod simboličnim nazivom »Pojeo vuk magare« koji je u sklopu Proljetnog sajma u Bjelovaru organizirala Hrvatska poljoprivredna komora (HPK), na inicijativu Odbora za krške pašnjake i Saveza uzgajivača mesnih pasmina goveda. Ovaj okrugli stol prvi je u nizu, a u Bjelovaru je dogovoreno kako su potrebni češći sastanci svih dionika, budući da svi imamo isti cilj, da se stoka zaštiti, da se očuva populacija zaštićenih divlji zvijeri te smanje štete za stočare i stanovnike nenaseljenih hrvatskih područja.


»Moramo zaštiti naše proizvođače na ruralnim područjima od napada divljih zvijeri na stoku, budući da svakodnevni napadi kojima svjedočimo utječu na proizvodnju, daljnji pad stočarske proizvodnje, ali i odustajanje domaćih ljudi u nenaseljenim krajevima od proizvodnje, a onda i od života u tim ionako praznim sredinama«, izjavio je u uvodnoj prezentaciji Rodoljub Džakula, predsjednik Saveza uzgajivača mesnih pasmina goveda.




Na okruglom stolu sudjelovali su Željka Gudelj Velaga, ravnateljica Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Ministarstva poljoprivrede, Ivica Budor, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza, Gabrijela Šestani, načelnica Sektora za prirodu u Zavodu za zaštitu okoliša i prirode, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Jasna Jeremić, viši stručni savjetnik – specijalist u Zavodu za zaštitu okoliša i prirode i Jasna Ribarić, viša stručna savjetnica u Upravi za zaštitu prirode u istom ministarstvu. Poljoprivrednike su predstavljali Mladen Kušeković, predsjednik Odbora za krške pašnjake Hrvatske poljoprivredne komore i Rodoljub Džakula.


Potrebna bolja suradnja


Kako bi se zaštitilo stoku i stočarsku proizvodnju, ali i vukove i druge divlje zvijeri, čija se populacija povećava te što bolje provodile nužne mjere, potrebna je bolja suradnja na svim razinama i bolja koordinacija nadležnih institucija, osmišljavanje učinkovitijeg sustava naplate šteta, dok je na EU razini potrebno utjecati da se mijenjaju sadašnje stroge zakonske regulative koje se trebaju prilagoditi hrvatskim potrebama i zahtjevima, naglašeno je na okruglom stolu.


Na temelju nedavno objavljene detaljne analize stanja vuka u EU-u Europska komisija predlaže da vuk bude »zaštićen«, a ne »strogo zaštićen«. U EU vukovi ubijaju godišnje barem 65.500 glava stoke, od čega udio ovaca i koza iznosi 73 posto, 19 posto su goveda te šest posto konji i magarci. Krajem prosinca 2023. objavljena je detaljna analiza koja pokazuje da su se populacije vukova znatno povećale u posljednja dva desetljeća i da nastanjuju sve veća područja. U 23 države članice EU-a sada su zabilježeni čopori s mladuncima, a ukupan broj jedinki u EU procjenjuje se na više od 20.000, pri čemu se populacije uglavnom povećavaju i šire.


Iako danas ne postaje pouzdani i točni podaci kolika je stvarna brojnost divljih zvijeri u RH, prema podacima o rasprostranjenosti vuka on je u Hrvatskoj prisutan na 18.213 kilometara četvornih, a povremeno se pojavljuje na još 6.072 km2. Rasprostranjenost populacije vuka u Hrvatskoj neznatno se mijenjala, a prostire se na području devet županija, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Ličko-senjske, Primorsko- goranske, Istarske, Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Prema službenim podacima koji su izneseni na okruglom stolu populacija vukova se procjenjuje na oko 243 komada odnosno 43 čopora, a posljednje tri godine broj se povećava, no njihovu je brojnost teško dokazati, a samoregulacija staništa igra važnu ulogu.


Potpora poljoprivrednicima


U 2018. godini prijavljena je ukupna šteta od pola milijuna eura, a do 2022. ta šteta narasla je na 2.051 napada na stoku, tako da je ukupna šteta premašila pola milijuna eura. Prema službenim podacima u 2022. u Hrvatskoj je registrirano 3516 napada divljih zvijeri na stoku, pri čemu je najviše stradalo ovaca i koza, 2777 komada, 625 goveda, 61 konj ili magarac, 48 psa, a bilo i pet evidentiranih slučajeva stradanja ostalih životinja.


Sudionici okruglog stola zaključili su kako se divlje životinje polako navikavaju na prisutnost ljudi te je potrebno snažnije komunicirati prijedloge koji će osigurati očuvanje stoke i vukova, ali isto tako i poljoprivredne proizvodnje. Složili su se da je potrebno pružiti osnovnu potporu poljoprivrednicima te poduprijeti mjere za zaštite, ali i organizirati radionice i rasprave te poticati inovativne prijedloge kroz natječaje za EIP operativne skupine. Istaknuto je kako je važno da poljoprivreda bude prioritet u očuvanju prirode, ali je potrebno uspostaviti suživot između vukova i ljudi kako bi se smanjile štete na obje strane.


Isto tako treba promptno reagirati na štete, uz pružanje većih naknada za gubitke, dok je suradnja s lokalnim zajednicama ključna za opstanak vukova i podršku lokalnoj zajednici. Sudionici su se složili kako nema brzih rješenja, budući da proces očuvanja divljih životinja zahtijeva strpljenje i kontinuirani rad, no potrebna je fleksibilnost i suradnja na svim razinama da bismo savladali izazove koji su pred nama. Važno je pružiti podršku poljoprivrednicima te poticati pozitivne promjene koje će omogućiti suživot divljih životinja i ljudi.