Uskoro će se proglasiti 100 najboljih vina Hrvatske

U svijetu vina, gdje se slojevi aroma stapaju s pričama o naslijeđu i krajoliku, u posljednje vrijeme se Vinski klub ističe kao svijetla točka za ljubitelje vinskog užitka. Ovaj news portal, osnovan prije godinu dana, uskoro će proslaviti svoj prvi rođendan i to 25. svibnja, obilježavajući godinu dana predanosti u promicanju vinske kulture, informiranja o najnovijim trendovima i događajima te promociji vinskih dragulja diljem Hrvatske.

Osnivači Vinskog kluba, Tomo Jakopović i Ivo Kozarčanin svoje su stručno znanje i strast prema vinu pretočili u portal koji nudi relevantne, nepristrane i edukativne sadržaje za sve ljubitelja vina.

S ciljem da relevantno i nepristrano pišu o vinu, izvještavaju o svim događajima i novostima u vinskom sektoru te su postali svojevrsni izlog vinara u svijet.

Jedinstveni događaj

U organizaciji Vinskog kluba trenutačno se odvija jedinstveni događaj, ocjenjivanje najboljih vina Hrvatske. Kroz pažljivo postavljene procese selektirana su vina u šest kategorija, predstavljajući vrhunsku ponudu hrvatskih vinara. Kategorije su bijela, crvena, ružičasta, pjenušava, jantarna i desertna vina.

Ovaj projekt, osim što daje uvid u trenutačno stanje na vinskoj sceni, ističe se kao platforma koja spaja stručnjake, ljubitelje vina i same vinare. Od početnih nominacija do finalnog odabira najboljih vina, svaki korak je obilježen stručnošću i posvećenošću.

Razgovarali smo s organizatorom natjecanja Tomom Jakopovićem koji nam je zadovoljno istaknuo kako je odabir vina imao izniman odaziv čitatelja na mrežama, a takav interes potvrdio je važnost ovog projekta. Interakcija s publikom, sommelierima, ugostiteljima te samim vinarima nadmašila je sva očekivanja, pokazujući duboku povezanost zajednice ljubitelja vina u Hrvatskoj.

Naime, kroz inicijalni odabir vina sudjelovalo je 26 uglednih vinskih stručnjaka iz Hrvatske te su oni predložili točno određen broj vina u svakoj kategoriji. Taj odabir se kasnije pretočio u zajednički popis onih koji su dobili najviše prijedloga vinskih stručnjaka u svakoj kategoriji. Iako, zapravo, nije riječ o 100 finalnih vina, već o 114 odabrana vina, budući da su neka vina dobila isti broj glasova. Stručni žiri će se sastati ponovno te će od ovih 114 vina, u vidu pripetavanja odabrati najboljih troje u svakoj od kategorija.

Žiri koji će imati ključnu ulogu u finalnom odabiru najboljih vina u svakoj kategoriji bit će sastavljen od najrelevantnijih stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva. Njihova stručnost i iskustvo jamstvo su objektivnog i temeljitog ocjenjivanja, čime se osigurava kvalitetan odabir vina koji će zasigurno zadovoljiti i najistančanija nepca.

Odabrana vina na izložbi

Osim što će se proglasiti najbolja tri vina prema stručnom sudu, čitatelji će također imati priliku glasati i za svoje favorite između sto odabranih vina. Ovaj pristup dodatno približava događaj široj publici te naglašava interaktivni karakter ovog projekta. Svi zainteresirani imat će priliku kušati 100 odabranih vina na izložbi koja je planirana u Zagrebu u prvoj polovici lipnja, što će biti izuzetna prilika za susret i razmjenu iskustava među ljubiteljima vina.

Jedinstvenu priliku za razgovor s Tomom Jakopovićem iskoristila sam i za kratak razgovor o stanju na trenutačnoj vinskoj sceni.

– Kvaliteta naših vina je u velikom uzletu, a to mogu odgovorno reći, budući da već dvadeset godina intenzivno pratim razvoj hrvatskog vinarstva. Nikad nismo imali bolja vina i njihovu veću raznolikost. Odlično je što je sve veći udio vina na HoReCa tržištu u odnosu na trgovine i izravnu prodaju. Problem je prvenstveno u fokusu, vinari imaju previše etiketa, a malo volumena vina. Premalo je i onih specijaliziranih za neku sortu, a puno je onih koji svaštare i izlaze s previše naslova te su kupci u toj šumi etiketa pomalo zbunjeni. Znakovito je da mi u cijeloj Hrvatskoj nemamo niti jednog vinara kojem je rosé specijalnost, ili mu je to jedino ili možda najvažnije vino u vinariji, a gotovo svi ga proizvode. Prostora za napredak ima i u pravilnom odabiru sortimenta, budući da je previše lutanja i pokušaja vinara sa sortama koje nisu primjerene klimatsko-pedološkim uvjetima njihovih vinogorja. Mislim da bi kod odabira sorte trebalo staviti u fokus naše izvorne sorte, gdje god je to moguće. Sve u svemu situacija je vrlo dobra uz mogućnost napretka, što je također dobro, govori Jakopović koji je komentirao i područje sjeverne Dalmacije na kojem vinari puno ulažu u podizanje vinske kulture te promociju.

Previše etiketa, a premalo volumena

– Vidljivo je da se na ovom području puno radi i rezultati dolaze, ali moramo biti realni i priznati da do prije nekoliko godina nije bilo dovoljno argumenata u kvaliteti tamošnjih vina, no kako raste broj dobrih vinarija i kvalitetnih vina, tako su se intenzivirale i marketinške aktivnosti, što je svakako za pohvaliti. Zadarski vinski festival je donio puno dobrog sjevernoj Dalmaciji i njenim vinarima, ali i ostalim vinarima koji se predstavljaju na ovom tržištu. Ako moram nekog izdvojiti, premda je to jako nezahvalno, na mene su poseban dojam ostavile vinarije Bora i Baraka, te iskusniji vinari Marko Sladić i Ante Sladić iz Plastova koji su u potpunosti posvećeni autohtonim sortama, priča ovaj vinski stručnjak kojeg smo pitali da se osvrne na međunarodni potencijal vinskih sorti i regija Hrvatske te njihovu mogućnost većeg izlaska na internacionalno tržište.

– Naše najpotentnije vinogorje je Plešivica, ali su količine tog vinogorja premale da bi se razmišljalo o ozbiljnom izvozu. Što se tiče sorti koje imaju potencijal za izvoz, treba gledati na autohtone sorte, budući da s francuskim, talijanskim i ostalim sortama teško da možemo biti konkurentni i uvjeriti potrošače izvan Hrvatske da kupuju naša vina. Kad kažem autohtone, onda prvenstveno mislim na graševinu, premda ona još uvijek nije službeno navedena kao naša, što je potpuni nonsens, ali to je tema za neku drugu priliku). Graševina ima veliku šansu za dodatnu međunarodnu promociju po svom potencijalu i mogućnosti najraznolikijih stilskih interpretacija, kao i ozbiljnih količina kojih se proizvede, s obzirom na to da na ovu sortu otpada 25 posto ukupne proizvodnje vina u Hrvatskoj. Moram naglasiti kako udruga Graševina Croatica radi jako dobar posao koji će prije ili kasnije polučiti rezultate, ističe Jakopović.

I tako, dok se loze njišu pod zagrljajem sunca diljem naše lijepe zemlje, Vinski klub je svojom strašću i posvećenošću oblikovao mostove između vinara, stručnjaka i ljubitelja vina. Kroz odabir najboljih vina Hrvatske svjetlost je nakratko obasjala blago s naših loza. Stoga, dok se čaše dižu u slavu najboljih vina Hrvatske, neka Vinski klub nastavi biti kormilo koje usmjerava naša putovanja kroz vinske raskoši, osvjetljavajući put prema novim horizontima u svijetu vina.