Foto: PRIVATNA ARHIVA
U dvorištu imamo dva stara viteza. Još prošle godine zamijetila sam manja oštećenja na kori njihovog debla, ali su normalno prolistali i cvali. Ove godine ova oštećenja su znatno veća i grane koje su prolistale sada se suše. Koji je uzrok tome? Slično nam se dogodilo i na stablu mušmule koja je rasla tri metra dalje, koja nije uopće prolistala ovo proljeće pa smo je posjekli. Može li se sada išta učiniti za spas ovih viteza i što sam trebala učiniti kada sam primijetila prva oštećenja na kori, pita naša čitateljica Ruža Mrak iz Punta na otoku Krku.
Divlja loza ili u narodu češće poznata pod nazivom vitez, ukrasna je penjačica na fasadama, koja ih krasi sve do početka zime.
Vrlo se lako razmnožava i održava, a jesen je pravo vrijeme za sadnju ove lijepe penjačice, koja će na fasadi vaše kuće prirediti pravi vatromet boja, usput je čuvajući od suvišne vlage. Ona zapravo uzima vlagu s vlažnih zidova, a može sakriti neuglednu fasadu i poslužiti kao izolacija od ljetne vrućine. U svakom godišnjem dobu imat će listove druge boje, pa dojam nikada neće biti jednoličan, kao što je slučaj s bršljanom.
Divlja loza može narasti i do 30 metara visine, prianjajući se uz zidove. Cvjetovi su joj neupadljivi, a cvjeta u rano proljeće. Ujesen rađa malim tamnoplavim bobicama, koje nisu za jelo, osim za golubove i druge ptice.
Vitez spada u biljke jakog korijena, pa je treba posaditi najmanje na jedan metar od temelja. Prve grane treba povezati i pričvrstiti uz zid, a kasnije se loza sama hvata za podlogu. Nije izbirljiva ni s obzirom na količinu svjetla, pa odlično napreduje i u sjeni. Dobro podnosi i zimu i sušu. Raste brzo, čak od 5 do 10 m na godinu. Nije izbirljiva ni s obzirom na kvalitetu tla, pa može rasti i na kamenitim podlogama. Nije ju potrebno ni dodatno prihranjivati. Od njege je važna mjera pravilno i povremeno orezivanje, pri kojem se odrežu grane koje se pružaju suprotno od oslonca ili one koje zaklanjaju prozore i vrata.
Razmnožava se reznicama, koje bi trebale imati dva lista. Reznice se stavljaju u zemlju ujesen. No može se razmnožavati i bobicama, ali tada treba čekati dvije godine prije no što ih se posadi na stalno mjesto.
Divlja loza osjetljiva je na napad vinove pipe i crvenog pauka, a vole je i gusjenice, ose i skakavci. Možete ih se riješiti kemijskim ili prirodnim insekticidima.
Fungicidima možete spriječiti gljivične bolesti, kao što su pepelnica i antrakoza, ali rak kore drveta, canker, bolest je koja se vremenom širi i može uništiti cijelu biljku. Mogu je uzrokovati gljivice, bakterije, virusi i mikoplazme. Ovu bolest mogu širiti životinje i vremenski uvjeti. Iako fungicidi i baktericidi mogu pomoći u suzbijanju nekih tipova ove bolesti, najčešće se mora uništiti cijelu biljku kako ne bi dalje širila bolest.
najnovije
najčitanije
Plodovi zemlje i mora
preporuka ministarstvA poljoprivrede
Maslinu nužno tretirati nakon berbe, evo kako
Svijet
neprihvatljiv potez
Izrael želi zabraniti pristup Gazi UNRWA-i
Košarka
nba liga
Nuggetsi protiv Toronta do prve pobjede sezone
Zadar
PREPREKE S RAZLOGOM
Zadranka upozorila na postavljene balvane na Žmirićima: ‘Pretpostavljam da rušenje i piljenje drveća…’
Županija
CESTA D8
Napokon završena prometna studija kritične točke u Murvici
Scena
LUKA LOVRE KLARICA
Zadarski rukometaš progovorio o borbi s bolešću: ‘Vagao sam sve u gram. Jako sam pazio na…’
Nogomet
u 63. godini
Preminuo Tonči Gabrić, nekadašnji vratar Hajduka i hrvatske reprezentacije
Crna Kronika
Teška nesreća
U Nadinu smrtno stradao vozač traktora
Scena
POPULARNA EMISIJA
Marina otvorila zadarski tjedan ‘Večere za 5’ i oduševila jelima: ‘Simpatična i ima neku karizmu…’
Hrvatska
NAPAD