
Foto: PRIVATNA ARHIVA
U dvorištu imamo dva stara viteza. Još prošle godine zamijetila sam manja oštećenja na kori njihovog debla, ali su normalno prolistali i cvali. Ove godine ova oštećenja su znatno veća i grane koje su prolistale sada se suše. Koji je uzrok tome? Slično nam se dogodilo i na stablu mušmule koja je rasla tri metra dalje, koja nije uopće prolistala ovo proljeće pa smo je posjekli. Može li se sada išta učiniti za spas ovih viteza i što sam trebala učiniti kada sam primijetila prva oštećenja na kori, pita naša čitateljica Ruža Mrak iz Punta na otoku Krku.
Divlja loza ili u narodu češće poznata pod nazivom vitez, ukrasna je penjačica na fasadama, koja ih krasi sve do početka zime.
Vrlo se lako razmnožava i održava, a jesen je pravo vrijeme za sadnju ove lijepe penjačice, koja će na fasadi vaše kuće prirediti pravi vatromet boja, usput je čuvajući od suvišne vlage. Ona zapravo uzima vlagu s vlažnih zidova, a može sakriti neuglednu fasadu i poslužiti kao izolacija od ljetne vrućine. U svakom godišnjem dobu imat će listove druge boje, pa dojam nikada neće biti jednoličan, kao što je slučaj s bršljanom.
Divlja loza može narasti i do 30 metara visine, prianjajući se uz zidove. Cvjetovi su joj neupadljivi, a cvjeta u rano proljeće. Ujesen rađa malim tamnoplavim bobicama, koje nisu za jelo, osim za golubove i druge ptice.
Vitez spada u biljke jakog korijena, pa je treba posaditi najmanje na jedan metar od temelja. Prve grane treba povezati i pričvrstiti uz zid, a kasnije se loza sama hvata za podlogu. Nije izbirljiva ni s obzirom na količinu svjetla, pa odlično napreduje i u sjeni. Dobro podnosi i zimu i sušu. Raste brzo, čak od 5 do 10 m na godinu. Nije izbirljiva ni s obzirom na kvalitetu tla, pa može rasti i na kamenitim podlogama. Nije ju potrebno ni dodatno prihranjivati. Od njege je važna mjera pravilno i povremeno orezivanje, pri kojem se odrežu grane koje se pružaju suprotno od oslonca ili one koje zaklanjaju prozore i vrata.
Razmnožava se reznicama, koje bi trebale imati dva lista. Reznice se stavljaju u zemlju ujesen. No može se razmnožavati i bobicama, ali tada treba čekati dvije godine prije no što ih se posadi na stalno mjesto.
Divlja loza osjetljiva je na napad vinove pipe i crvenog pauka, a vole je i gusjenice, ose i skakavci. Možete ih se riješiti kemijskim ili prirodnim insekticidima.
Fungicidima možete spriječiti gljivične bolesti, kao što su pepelnica i antrakoza, ali rak kore drveta, canker, bolest je koja se vremenom širi i može uništiti cijelu biljku. Mogu je uzrokovati gljivice, bakterije, virusi i mikoplazme. Ovu bolest mogu širiti životinje i vremenski uvjeti. Iako fungicidi i baktericidi mogu pomoći u suzbijanju nekih tipova ove bolesti, najčešće se mora uništiti cijelu biljku kako ne bi dalje širila bolest.
najnovije
najčitanije
Županija
olujno jugo
U prekidu brojne županijske katamaranske i brodske linije
Svijet
blue origin
Ženska posada Bezosove rakete nakon 11 minuta vratila se na Zemlju
Županija
javlja hep
Niz ulica u Zadru i okolici dio utorka bez struje, evo koje
Zadar
radovi
OPET BEZ VODE! Dio Zadra, Kožina i Zatona u utorak bez vode
Županija
tri glazbene škole
Ove srijede smotra učenika glasovira Zadarske županije
Županija
eurojackpot
Sretni dobitnik u Sv. Filipu i Jakovu osvojio Joker 5
Crna Kronika
sudar tri vozila
Prometna nesreća u Murvici, ozlijeđena dvojica
Crna Kronika
sudar
Teška nesreća na A1! Jedna osoba preminula, više ozlijeđenih
Zadar
Izdvojili smo zanimljivosti
Gradsko vijeće u kojem HDZ prvi put nije imao većinu je ‘na zalasku‘. Evo što ga je obilježilo
Zadar
kršili gdpr