ponedjeljak, 20. travnja 2026

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Nigdjezemska

Žila kucavica zadarske alternativne scene slavi 11. rođendan: 'Važno je imati prostor koji ne podliježe komercijalnoj logici'

Autor: Matea Guzalić

20.04.2026. 13:30
Žila kucavica zadarske alternativne scene slavi 11. rođendan: 'Važno je imati prostor koji ne podliježe komercijalnoj logici'

Foto: Osobna arhiva



U Zadru, gradu u kojem se dugo činilo da se koncerti događaju sporadično i bez pravog kontinuiteta, jedna je adresa posljednjih 11 godina uporno radila suprotno. Ove subote taj će se kontinuitet i konkretno obilježiti – Nigdjezemska slavi svoj 11. rođendan, uz program koji okuplja glazbu, ljude i ideju na kojoj prostor od početka počiva.




Uoči rođendanske proslave, o svemu tome govori Nikola – jedan od ljudi koji stoje iza ove priče koja je, unatoč svim izazovima, uspješno oblikovala dio zadarske alternative.


Takva obljetnica, započinje Nikola, neizbježno povlači pogled unazad – na prostor, ali i na grad u kojem djeluje.


– Kao najveću promjenu kroz ove godine mogu primijetiti da je Zadar dobio ozbiljan kontinuitet u glazbenim događanjima. Ne samo kroz Nigdjezemsku, već i kroz program Urbofon Livea, Kneževe palače, Vlajternative te povremene svirke u D8, stječe se dojam da Zadru i okolici stvarno ne nedostaje prostora i sadržaja u glazbenom smislu – započinje Nikola, prisjećajući se vremena kada je jedna svirka svakih nekoliko mjeseci bila pravilo, a ne iznimka.




– Danas se nekad svirke čak i preklapaju, što je nezamislivo iz perspektive mene kao tinejdžera – dodaje.



Povratak korijenima




Rođendan Nigdjezemske zato nije zamišljen kao presjek svega što rade, nego kao svjesni povratak onome od čega su krenuli. Program tako okuplja nastupe Antitodora, Žulja, Fudrinjosa i Šarijanate, a uz koncerte organizira se i fanzin radionica.


– Lineup smo ovog puta složili po vlastitom guštu. Često pokušavamo pokriti razne izričaje, ali za rođendan smo se odlučili ostati u duhu Nigdjezemske, a to je DIY etika i punk priča – objašnjava Nikola, ističući kako su u selekciji izvođača sudjelovale i mlađe snage.


– Njima je i posvećen ovaj rođendan – kaže.


U istom duhu odvijat će se i fanzin radionica, kao otvoreni prostor za sve koji žele nešto ostaviti iza sebe.


– Već smo kroz godine izrađivali fanzin-strip Nigdjezemske, zasad su izašla dva broja. Svatko može nacrtati ili napisati što želi, a mi to kasnije sastavimo u jedan zajednički fanzin. Sve to ostaje kao lijepa uspomena i umjetnički rad – objašnjava Nikola, naglašavajući koliko je važno da prostor potiče stvaranje, a ne samo konzumaciju.



U toj jednostavnoj formuli zapravo se vidi i način na koji prostor funkcionira. Nigdjezemska nikada nije bila zamišljena kao mjesto gdje se dolazi samo »pogledati« program.


– Cijela Nigdjezemska izgrađena je i podignuta na noge »uradi sam« pristupom, samodoprinosom i trudom pojedinaca – govori Nikola.


Zato mu je važno da se ta logika ne izgubi.


– Jako nam je važno da prostor ne bude samo mjesto za konzumaciju, nego i za stvaranje. Kroz radionice, izložbe i projekcije može se puno naučiti i razvijati vještine – dodaje, podsjećajući da je Menza otvorena svakodnevno i da ljudi ondje dolaze raditi, popravljati ili jednostavno provoditi vrijeme bez obaveze da nešto potroše.


– Važno je imati prostor koji ne podliježe isključivo komercijalnoj logici. Prostor gdje možeš besplatno sjesti, u miru nešto napraviti ili se jednostavno družiti s prijateljima. Od razmjene robe, crtanja i čitanja, do popravaka bicikla, vožnje rola ili skejta, pa sve do organiziranja koncerata i sviranja – dodaje.



Održivost iznutra


Na pitanje što je danas Nigdjezemska, odgovor ne stane u jednu riječ.


– To je društveno-kulturni prostor u tradiciji šire europske autonomne i skvoterske scene. To je prostor u kojem se grassroots inicijative bore za pravo na grad; ideju da grad pripada građanima i zajednici, a ne isključivo tržišnoj logici – govori Nikola.


U tom kontekstu spominje i promjene koje je Zadar već prošao.


– Ako se prostor prepusti isključivo tržištu, dolazi do procesa poput gentrifikacije; pražnjenja dijelova grada i istiskivanja stanovnika zbog visokih troškova života. To se, u određenoj mjeri, već dogodilo na zadarskom poluotoku, koji je u zadnjih 15–20 godina izgubio velik dio stalnih stanovnika – upozorava, pa pojednostavljuje…


– Nešto jednostavno mora ostati zajednici, za opće dobro i buduće generacije. Kada me starije generacije pitaju što je Nigdjezemska, često kažem da je to nešto poput nekadašnjih domova kulture. Praktično i jednostavno – prostor za sve.



Iza takve ideje stoji model koji nije jednostavan za održavanje.


– Prostor je neprofitan i samoodrživ; održava se samodoprinosom, donacijama i trudom pojedinaca. Od prvog dana sve funkcionira na volonterskoj bazi – kaže Nikola.


Upravo to, smatra, drži stvari stabilnima.


– Nema »glavnih« ljudi, nema sitnih interesa ni konflikata oko vlasništva… to je pomoglo očuvati odnose – dodaje, uz napomenu da se najveći dio posla odvija iza scene, u održavanju prostora i organizaciji programa.


– Puno se rada ulaže iza scene, što se često ne vidi izvana. Srećom, baza ljudi oko prostora dovoljno je velika da se program može redovito održavati – govori te zahvaljuje svima koji podržavaju i sudjeluju u radu Nigdjezemske, kao i Gradu Zadru i Gradskoj knjižnici Zadar na podršci kroz sve ove godine.


– Ta podrška daje nadu da Zadar u svakom smislu može rasti i razvijati se – dodaje Nikola.


Nova generacija dolazi


Kroz godine se, naravno, mijenjala i publika, ali ono što danas posebno ističe jest dolazak novih generacija koje prostoru daju dodatni smisao.


– Najveća radost je vidjeti dolazak novih generacija. Nadamo se da smo kroz trud i kontinuitet pokazali da Zadar može imati jaku alternativnu i demo scenu, što stvara prostor za razvoj posvećene publike – govori Nikola.


U tom kontekstu naglašava i širu ulogu koju ovakvi prostori imaju za grad.


– Mjesta poput Nigdjezemske upotpunjuju glazbenu scenu i daju prostor alternativnim, demo i DIY izvođačima koji nisu dio mainstreama, kako lokalno, tako i internacionalno. Bez ovakvih prostora, takva glazba teško dolazi do publike – ističe.


Da taj odnos između izvođača i publike nije samo fraza, potvrđuju i iskustva s koncerata.


– Često bendovi kažu da im je upravo u Nigdjezemskoj bio jedan od najboljih koncerata. Publika stvarno sluša i podržava izvođače – kaže, dodajući kako se s vremenom osjeti i šira promjena u gradu.


– Drago mi je vidjeti da se Zadar otvara i manjim žanrovima i podžanrovima, te da se postupno gradi raznolika glazbena kultura i ukus.


Upravo dolazak novih ljudi vidi kao ključni trenutak u razvoju Nigdjezemske.


– Rekao bih da je to bio trenutak kad smo shvatili da sve ovo ima još veći smisao – govori.



Zato se sada fokus pomiče prema njima.


– Na nama je da tim generacijama damo prostor i priliku za sudjelovanje i izražavanje – dodaje, spominjući javne probe i mogućnost da bendovi sami organiziraju svirke.


– Nadamo se na taj način otvoriti prostor mlađim generacijama i potaknuti ih na stvaranje novih projekata i bendova.


Scena ovisi o pojedincima


A upravo u tom otvaranju prostora za mlađe vidi i ono što zadarskoj sceni danas najviše treba – nove bendove koji će je dalje graditi.


– Mislim da se zadarska alternativna scena razvila i da se i dalje razvija. Naravno, uvijek postoji dio scene koji nije zadovoljan ili koji idealizira neka prošla vremena, ali treba biti realan; Zadar je manji grad i teško je uspoređivati ga s velikim centrima i metropolama – kaže Nikola, podsjećajući da takav kontekst nužno znači i drukčiju dinamiku razvoja.


– Bez institucionalne podrške ili šire scene, puno toga i dalje ovisi o pojedincima. No istovremeno, važno je izbjeći stvaranje hijerarhijskih struktura koje ovise o jednoj osobi – jer kad ta osoba ode, sve se raspada. To smo već znali vidjeti – dodaje.


Zato kao model ističe ono na čemu Nigdjezemska inzistira od početka.


– Vjerujemo u horizontalnost i otvorenost. Takav pristup daje dugoročnije rezultate i kontinuitet – kaže, osvrćući se i na ulogu Nigdjezemske u cijeloj toj priči.


– Ne bih rekao da je Nigdjezemska cijela scena, ali sigurno pokriva njezin značajan dio i trudi se svima dati prostor koliko može – govori, pa se vraća na početnu tezu…


– Zadru nedostaje novih bendova. Velik dio scene i dalje se oslanja na stariji materijal. Vrijeme je za nove projekte, nove zvukove i nove bendove. Ljudi, svirajte i stvarajte glazbu – bez baze nema ni scene, a bez scene nema ni ozbiljnijeg mainstreama.


Kada je riječ o planovima za budućnost, Nikola ne nudi velike najave, nego ostaje na liniji onoga što Nigdjezemska već jest – prostor koji se razvija postupno, koliko mu okolnosti dopuštaju.


– Teško je zasad govoriti o konkretnim planovima. Prostora za rast svakako ima, ali pitanje je koliko Zadar ima društvenog i kulturnog kapaciteta za brži razvoj – kaže.


Takav pristup ne znači odustajanje, nego svojevrsno prilagođavanje realnosti.


– Treba biti realan u kontekstu u kojem živimo, ali to ne znači stati, nego nastaviti raditi, učiti i graditi najbolje što možemo za zajednicu u kojoj živimo, zaključuje Nikola.


Rođendanski program


Subotnja proslava 11. rođendana donosi večer u prepoznatljivom duhu Nigdjezemske. Na pozornici će se izmjenjivati Antitodor, Žulj, Fudrinjos i Šarijanata, dok će se paralelno održavati i otvorena fanzin radionica u kojoj posjetitelji mogu sudjelovati i ostaviti vlastiti trag.


Program je zamišljen kao druženje, stvaranje i slavlje prostora koji već više od desetljeća okuplja zadarsku alternativnu scenu.