Saborski zastupnik Možemo! Damir Bakić rekao je da će se idućeg tjedna u Saboru raspravljati i glasati o dva prijedloga izmjena zakona kojima su regulirane braniteljske mirovine. Time se, kako je ustvrdio, želi djelomično ispraviti dugogodišnja nepravda prema dijelu braniteljske populacije.


“Intencija je naših prijedloga da se povise mirovine onih branitelja koji su nakon sudjelovanja u Domovinskom ratu nastavili raditi i otišli u mirovinu iz rada”, rekao je Bakić na konferenciji za novinare.




Istaknuo je da među braniteljima umirovljenicima postoje dvije skupine – oni koji su umirovljeni prema Zakonu o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji te oni koji su nakon rata nastavili raditi i ostvarili mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.


Pozivajući se na podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Bakić je naveo da u Hrvatskoj ima ukupno 1,23 milijuna umirovljenika, od kojih 942.917 prima mirovinu izračunatu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, uz prosječnu mirovinu od 645 eura i 31 godinu staža.


Istodobno, oko 72.400 branitelja koji su mirovinu ostvarili prema posebnom zakonu primaju prosječno 1409 eura uz prosječno 18,8 godina staža, dok 68.361 branitelj koji je mirovinu stekao iz rada ima prosječnu mirovinu od 645 eura, odnosno na razini opće populacije umirovljenika.


Bakić smatra da je razlog tomu činjenica da branitelji koji odlaze u mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju nemaju pravo na dodatak na mirovinu od 27 posto, koji se primjenjuje od 2010. godine.


Možemo! stoga predlaže povećanje polaznog faktora za izračun mirovine tim braniteljima s jedan na 1,25, što bi, prema njihovim procjenama, značilo povećanje mirovina za oko 20 posto.


Predlažu i izmjene za branitelje čije se mirovine određuju prema propisima o djelatnim vojnim osobama, policijskim službenicima i ovlaštenim službenim osobama, odnosno ukidanje ograničenja kojim se, ovisno o visini mirovine, umanjuje iznos koji primaju.


Bakić je rekao da bi ukupni godišnji fiskalni učinak predloženih izmjena iznosio oko 120 milijuna eura, što je, kako je ocijenio, fiskalno održivo jer predstavlja oko 1,15 posto ukupnih godišnjih izdvajanja za mirovine.