Petak, 26. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

6 C°

TRADICIJSKA KULTURA

Žene zadarskog kraja noseći fuštane znale su se ukrasiti na radost sebe

Autor: Đurđa Baljak

20.04.2023. 19:32
Žene zadarskog kraja noseći fuštane znale su se ukrasiti na radost sebe

Foto: Arif Sitnica



Povodom Dana Zadarske županije 2023. Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar organizirao je u Gradskoj straži izložbu »F(V)uštan je IN; F(V)uštan nekad i danas«. Izložba tematizira žensku narodnu nošnju s područja sjeverne Dalmacije (dinarsko i jadransko ruho) s naglaskom na njenu transformaciju kroz povijest, značenje i promjenjivost. Kroz niz muzejskih predmeta (nošnji, elemenata nošnji, dokumentarnih fotografija i crteža, muzejske građe) iz zbirki Etnološkog odjela NMZ-a prikazuje i obrađuje žensku nošnju i njenu promjenjivost u oblik F(v)uštana, nekad i danas.


Renesansna suknja


Izložbu su predstavile voditeljica, kustosica Etnološkog odjela Narodnog muzeja Zadar, Marija Šarić-Ban i vanjska suradnica, etnologinja Jasenka Lulić Štorić te Udruga žena Luzor iz Preka uz Zadarski plesni ansambl performativnom izvedbom Priča o F(V)uštanu.





– F(v)uštan, carza-suknja s oplećkom (prslukom), renesansna je suknja prihvaćena u tradicijsku kulturu sjeverne Dalmacije u kojoj se kontinuirano održala do druge polovice 20. stoljeća. Osim kao dio stalnog postava Etnološkog odjela Narodnog muzeja Zadar inspiracija je u kazališnoj umjetnosti i suvremenom odijevanju. Uz nju je i usko vezan ukrasni plastron, tzv. zalistavac, karakterističan za jadransko područje, koji u kombinaciji s f(v)uštanom postaju i predmet umjetničke inspiracije i suvremenog odijevanja. Narodna nošnja je u suprotnosti s odjećom koja podliježe modi. Razlikama između nošnje i mode moramo dodati važnost tekstilnih materijala od kojih se pravi narodna nošnja i novi materijali u izradi modne odjeće. U razvoju f(v)štana možemo pratiti promjenu odjevnog predmeta koji je u kroju isti, ali napravljen od industrijskog pamučnog materijala (crni glot, klot ili modri, crni cic-pamučni materijal sa sitnim cvjetastim uzorkom), kazala je dr. art. Marija Šarić-Ban i dodala kako je narodna nošnja nekoć bila ogledalo narodne svijesti i narodne etike i estetike, čuvarica svojih tradicionalnih obilježja i društveno važnih trajnih značenja.


Urbana kultura razarala kreativnost


– Narodna nošnja se dugo opirala silovitim naletima gradske ili urbane kulture (i u obliku mode) koja je prodirala u selo razarajući sve zatečene oblike kreativnosti, pa i one u odijevanju, tako da se narodna nošnja izgubila, iščezla nalazeći svoje posljednje utočište u folklornoj tradiciji kao kostim te kao baštinski, muzejski artefakt u etnološkim i etnografskim muzejima. Spašavanje nošnje od zaborava i prijenos etno baštine kroz odijevanje se odvija i kroz izložbene projekte, kazališne predstave pa i suvremeno odijevanje i modu danas, zaključila je Šarić-Ban, a na njezine riječi se nadovezala umirovljena etnologinja i bivša ravnateljica Etnološkog odjela, Jasenka Lulić Štorić.


– Kada vidimo ili zamislimo f(v)uštan mislimo na nju, ženu iz Ravnih kotara, Bukovice, velebitskog podgorja, otoka i priobalja i što je bilo u njezinim mislima i snovima te kako ih je usklađivala s okolnostima u kojima se našla nemajući drugog izbora nego da prihvati postajući tako ranjiva i poslušna, ali i mudra i pronicljiva. Ispod gornjeg dijela f(v)uštana naziralo se oplećje s napravom od čipke ili vezom koju bi mijenjala različitim ukrasnim dodatcima. To su neizostavni društveni okviri iz kojih nije mogla izaći, ali ih je znala ukrasiti na radost sebe, dočarala je slikovito Lulić Štorić.



Nakon otvorenja izložbe Zadarski plesni ansambl je imao performativnu izvedbu »Priča o F(V)uštanu«, dok su istovremeno žene iz Udruge žena Luzor iz Preka otpjevale jednu narodnu pjesmu.


– Zadarski plesni ansambl godinama surađuje s Marijom Šarić-Ban, odnosno Narodnim muzejom. Naime, Etnološki odjel je jako zanimljiv za ples, pa je tako Jasna Frankić Brkljačić​ prije 20 godina napravila je plesnu koreografiju na temu f(v)uštana. A danas su naše slobodne umjetnice, producentica Natali Mahnić, Josipa Štulić i Nataša Kustura izvele kratku improvizaciju inspiriranu folklorom, odjevene pritom u narodnu nošnju s pletenicama na glavi, kazala je Sanja Petrovski.


Foto


Žene zadarskog kraja noseći fuštane znale su se ukrasiti na radost sebe


avatar

Snimio: Arif Sitnica


20.04.2023. 19:29

























Galerija

Foto: Arif Sitnica