Cijena zna oscilirati čak i do pedeset posto u dva dana. Najkritičniji su vikendi, kada sve babe poberu svoje trišnje i donesu ih na tržnicu i cijena padne. To je sad ovaj vikend, tržnice će biti pune trišanja i cijena će biti pet, šest do sedam kuna i treba ih prodati prije toga, otkriva nam Milenko Vrkić
Kasno je proljeće i dozrijeva sve veći broj poljoprivrednih kultura. Obilazeći područje Ravnih kotara i razgovaramo s vrijednim ljudima koji svagdašnji kruh traže u poljodjelstvu. Ove godine probleme stvara suša, no ono što se već duže vrijeme ponavlja na ovdašnjim prostorima je nedostatak radne snage u poljoprivredi. Osjeti se to i u berbi trešanja, ali i kod drugih radova, kako nam je ispričao Stevan Graovac iz Smilčića koji najviše uzgaja trešnje, kvalitetne smokve i stolno grožđe.
– Slabo ima radne snage, a plus toga i ako je ima nije stručna.
Sad imam berbu trešnje, a potom sadim selen, peršin, mrkva, kupus, samo čekam da kiša malo padne. Nema radne snage. U cijelom Smilčiću ima jedan mlad čovjek što ima dvoje male djece, on je najmlađi pa onda ja i što ćemo pričati dalje. Ovi ljudi što su malo imućniji, oni uzimaju sezonce iz Bosne ili iz drugih sela, imaju svoj smještaj gdje ih održavaju i hrane, ali tako rade jedan do dva čovjeka tu u Smilčiću, priča Graovac koji će svoje trešnje brati sam uz pomoć dvije radnice.
Berba u Tinju
Berba trešanja je u tijeku i u Tinju gdje se posljednjih godina podiglo dosta novih nasada, ne samo trešanja, nego i drugih kultura. Kako nam je kazao Milenko Vrkić ova godina i nije bila najbolja:
– Zapuhala je bura baš kad su bile u zriobi, a ako zakasnite dan, plod propadne pa da ste i jedan dan zakasnili s berbom, kazao nam je Vrkić s kojim smo popričali i o izboru sorata.
– Polurane sorte su vrlo kvalitetne, imaju kvalitetan plod i zovu ih talijanke, a to su celesta, giorgia i van. Netko, pak, više voli kasnije sorte, ali onda im pada cijena. Treba znati ocijeniti i voditi računa o mikroklimama. Neka sorta unutar tek nekoliko kilometara sazrijeva sa pet dana razlike. A cijena zna oscilirati čak i do pedeset posto u dva dana. Najkritičniji su vikendi, kada sve babe poberu svoje trišnje i donesu ih na tržnicu i cijena padne. To je sad ovaj vikend, tržnice će biti pune trišanja i cijena će biti pet, šest do sedam kuna i treba ih prodati prije toga, otkriva nam Milenko Vrkić te nas upoznaje s tinjskom poljoprivredom:
– Mislim da je Tinj mjesto koje možda ima najrazvijenije poljodjelstvo u svim Ravnim kotarima. U drugim mjestima, kao u Gorici ili Raštanima, ljudi su bili vezani uz posao u Zadru, a ovdje ne, i nije bio razlog daljina jer je vozio isti autobus. Postojao je drugi razlog, mi smo bili općina Benkovac, a bili smo hrvatsko, katoličko misto i teško je bilo naći radno mjesto u Benkovcu, a u Zadru nismo mogli jer nismo tamo pripadali i tako su se ljudi okrenuli poljoprivredi i mislim da malo koje misto živi od poljoprivrede kao Tinj. Samo ove godine posađeno je pedeset tisuća i očekuje se urod prosječan ili čak i malo ispodprosječan od milijun kila. Od voćaka prevladava vinogradarstvo, a mislim da maslina ima danas posađenih u Tinju više negoli ih je prije pedeset godina bilo u čitavoj Županiji, na desetke tisuća je posađeno. Ima dosta uzgajivača breskve, a sad su i trišnje došle. Mi smo ipak manje mjesto pa kad se uspoređuje, kaže se da je Škabrnja poznata po maraški, Smilčić po breskvi, Debeljak po trišnji, a u Tinju svega toga ima, kaže Vrkić pri čemu je posebno pohvalno da se voćarstvu okreće i mlađa generacija pa je prije par dana osnovana i PZ Maraška.
Dobar urod trešanja
Kad je riječ o berbi trešanja u Tinju to se radi prvenstveno u krugu obitelji uz pomoć još ponekog prijatelja. Tako je i kod Nikice Čirjaka kojeg zatičemo u berbi:
– S trešnjama sam zadovoljan, cijena je pristojna, ne treba je puno špricati, nema previše rada oko nje, manje je zahtjevna od breskve i druge kulture, kazao nam je Čirjak.
– Najteže je pobrati, mi to riješimo pomoću rodbine jer neće ti nitko pomoći ako nećeš ti sam sebi pomoći, poručuje Nikica Čirjak koji osim trešanja ima i drugih kultura:
– Posadi se hektar kumpira, pa voćaka, maslina, ali, sve u svemu, nije to ono pravo da ti možeš živiti od toga. Trešnji sad, cijena nije mala, ali treba imati količinu. Dok krumpir, svaki dan otkupna cijena za pedeset lipa je manja, a u trgovini je stalno deset kuna, rekao nam je Nikica Čirjak.
Trešnje su mu rodile 40-50 kilograma po stablu s čim je zadovoljan, kao i s kvalitetom pa ni prodaja neće biti problem.
Kod trešanja berba čini 45 posto troškova
– Sve sorte trešanja koje su danas u proizvodnji i sustav njihova uzgoja nas upućuju na ručnu berbu. U svijetu postoje i sorte koje se beru mehanizirano u zemljama u kojima postoje veće plantaže, u Italiji, Španjolskoj, a jedan je takav nasad podignut i u Bugarskoj sa sortom vittoria. To je sorta koja se bere strojno, ali mora biti prilagođen uzgojni oblik i tresači se postave, a pogodno je i što joj 98 posto plodova dozrijeva u isto vrijeme. Pada samo plod bez peteljke, ali nema curenja soka i plod ostaje kompaktan, čvrst, ali takvih sorata kod nas uopće nema.
Naše su sorte, međutim, isto tako kvalitetne, samooplodne koje su se zadnjih deset petanest godina širili po našim nasadima, one su prilagođene ručnoj berbi. Ručna berba je jako zahtjevni i skup posao tako da prema našim kalkulacijama na berbu otpada 45 posto troškova, a ostalo ide na gnojivo, sredstva za zaštitu bilja, ambalažu, rezidbu i obradu. Jedan radnik može ubrati na sat dvadeset kilograma. Bere se s peteljkom, a sat se plaća 25 kuna. Ako će on brati deset sati dnevno, može ubrati dvjesto kila po 25 kuna pa se vidi koji je to iznos. Upravo zbog toga kod podizanja nasada se apeliralo na voćare da uzimaju podloge koje razvijaju niža stabla, kao santa lucia 64, koja ima krvi rašeljke, ali ne razvija tako bujnu krošnju. Tako se formira niže stablo i berba je omogućena sa zemlje. Ako se nije tako radilo nego imamo stabala na prunus aviumu, divljoj trešnji gdje su stabla visoka 6 do 7 metara pa ih se mora brati platformama ili “planinariti” da bi se pobralo, kazala nam je dipl, ing. agr. Gordana Dragun, voditeljica Područnog odjela Hrvatske poljoprivredne komore u Zadru.
Graovac: Da mogu vozio bih sirotinji
– Dobio sam iz Zagreba da mogu slobodno prodavati svoje proizvode i, da imam traktor, išao bih po stanovima i prodavao jeftinije sirotinji. Meni bi se isplatilo, a i njima bi dobro došlo. Ako je trešnja, na primjer, sada na zelenoj pijaci 12 kuna, meni se isplati da je dam onoj sirotinji, onom penzioneru za osam. Dat ću mu je i za pet, ali neću dati ovome šverceru po pet kuna ovdje. Ubrat ću svaki dan pedeset kila i dat ću po pet kuna sirotinji, jer ja sam takvi. I ja sam sirotinja, niknuo i ostao, ali sam u duši bogat, istaknuo je Stevan Graovac.
najnovije
najčitanije
Zadar
Okupljanje
U Gospiću se okupile tisuće mladih, na Susretu katoličke mladeži sudjeluju i Zadrani
Rukomet
Odlazak
U 76. godini preminuo nekadašnji izbornik ženske rukometne reprezentacije Hrvatske i Jugoslavije
Nogomet
HRVATSKI REPREZENTATIVAC
Budimir nominiran za ulazak u momčad španjolskog prvenstva
Crna Kronika
POKUŠAJ KRIJUMČARENJA
Sisačko-moslavačka policija spriječila tri slučaja krijumčarenja osoba
Zadar
ĐIR PO GRADU
[FOTO] Subotnja špica bila je krcata Zadranima i turistima, pogledajte koga smo sreli
Županija
TRAGEDIJA U MORU
Đani Iglić o stradalom roniocu: ‘Bio je veliki profesionalac koji je znao sva pravila ronjenja’
Zadar
PU ZADARSKA
Zbog utrke u nedjelju pojačan promet i gužve, policija uputila preporuku vozačima
Zadar
SANACIJA KROŠNJI
Od ponedjeljka se zbog radova privremeno zatvara ova ulica u Zadru
Zadar & Županija
TOČKA NA I
“Benkoviću” stigla odbijenica Vrhovnog suda, Uranija: Erlića trebaju hitno vratiti na posao
Nogomet
UGODNO IZNENAĐENJE