Srijeda, 17. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

18 C°

Uz pomoć struke do prvih medalja

12.11.2010. 23:00
Uz pomoć struke do prvih medalja


Ne može se dobiti kvantiteta i kvaliteta, to ne ide jedno s drugim. Zatim vinograd treba pratiti s rokom berbe, odrediti optimalni rok, to jest pravilan odnos kiseline i šećera. Tad dolazimo do tehnologije proizvodnje, a za to treba stvarno imati znanje i poznavati enokemiju, koristiti enološka sredstva koja su bitna u fermentaciji i imati mogućnosti proizvodnje, kazala nam je enologinja Nikolina Paleka
Na ovogodišnjoj Sabatini, vina s područja Zadarske županije odnijela su brojne nagrade. Svakako je pohvalno da se između određenog broja već etabliranih vinara s našega područja, probija sve više novih, mladih proizvođača koji kvalitetom osvajaju priznanja. Posjetili smo neke od njih koji su prvi put nastupili na Sabatini i okitli se medaljama.
Kod Krste Matešića u Zadru, uvjerili smo se da se i u gradu može proizvesti vino s kojim je osvojio srebrnu medalju za otvorena vina merlot 2010.
Formula Krste Matešića
– To mu je prva takva nagrada na jednom međunarodnom natjecanju za kvalitetu proizvoda, gdje nije ni mogao ići s nečim drugim jer je ova godina bila specifična tako da se jedino s merlotom i moglo ići. Većina vinara koji su dali svoja vina na ocjenjivanja na ovogodišnju Sabatinu, slali su od 2010. godine merlot i rane sorte koje su pobrali početkom devetog mjeseca jer ove godine je berba bila kasno, kaže nam dipl. ing. Nikolina Paleka iz Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu koja je pomagala Matešiću u proizvodnji njegovog vina.
Krste je po zanimanju građevinar, ali ima veliku ljubav za vinograd i vinarstvo. Vinograd mu se nalazi ispod Crnoga i sastoji se od starih i mladih nasada.
– Osamsto panja imam staroga, dvadeset i četiri godine, a mladi smo sad metnili i to maraštine, merlota, syraha i malvazije, kazao nam je Matešić za kojeg nam Paleka kazuje da je ove godine išao na kvalitetne sortimente, shvativši da samo s takvim, vrhunskim sortimentom može ići u daljnji napredak proizvodnje. Kad se uključe i svi novopodignuti nasadi, Matešić računa na proizvodnju od šest tisuća litara, za nekih godinu i pol do dvije. Upisan je u Upisnik proizvođača grožđa i vina, a u planu mu je i buteljiranje.
-I žena mi pomogne u podrumu, one lagane stvari i to mi puno znači. A i treba imati ljubavi, ako je nemaš za ovaj posao – onda tu nema šanse. Ljubavi i volje, bez toga nema uspjeha ni u jednom poslu, poručuje Krsto Matešić.
Kupaža Branka Arbanasa
Posjetili smo i Branka Arbanasa u Smilčiću koji je na ovogodišnjoj Sabatini osvojio srebrnu medalju za kupažu vina u kategoriji otvorenih vina za sorte merlot, syrah i plavina. Ova nagrada je došla kao nastavak uspjeha u Polači gdje je Arbanas osvojio broncu, a za isto vino, kao i na Sabatini, osvojio je drugo mjesto na ovogodišnjem natjecanju u Stankovcima.
– Vinograda imam četiri hektara, a to je oko trinaest i pol tisuća panja, ali kako nemamo kapacitet za preradu svog grožđa koje poberemo, tako prodajemo većinu grožđa, kazao je Branko Arbanas.
Kako voditi vinare među kojima su mnogi kojima su ovo prvi koraci na putu uspješnosti, otkrila nam je Nikolina Paleka koja ističe da se najprije treba krenuti od vinograda koji se mora obrađivati na način da se ne smije opterećivati trs.
– Ne može se dobiti kvantiteta i kvaliteta, to ne ide jedno s drugim. Zatim vinograd treba pratiti s rokom berbe, odrediti optimalni rok, to jest pravilan odnos kiseline i šećera. Tad dolazimo do tehnologije proizvodnje, a za to treba stvarno imati znanje i poznavati enokemiju, koristiti enološka sredstva koja su bitna u fermentaciji i imati mogućnosti proizvodnje, kazala nam je Paleka.
Jadranka Svaguša i Đino Matulić
Osvajači medalje na Sabatini bili su i Jadranka Svaguša i Đino Matulić za otvorena vina, merlot 2009. koji je proizveden tradicionalnim načinom.
– Njihovo vino rađeno je na klasičan način, primitivnom metodom, no takav način možemo dozvoliti samo kod crnih vina, jer ono obiluje s antioksidativnim spojevima, a to su polifenoli koji dolaze iz kožice bobice i tanini iz sjemenki i koji čuvaju kvalitetu tog vina. Kod bijelih vina nema šanse za takav postupak, jer bijelo vino nema što čuvati, nema tolike tanine, nema pigmente jer se ono proizvodi fermentacijom mošta, istaknula je Paleka. Međutim, briga o vinu nastavlja se i nakon ovih procesa.
– Vinu treba vremena, treba definirati, treba ga školovati, pustiti ga da dozrije i onda se može ići na natjecanja. Treba imati stručnu osobu, enologa koji bi to nadzirao ili da je barem osoba koja proizvodi vino, educirana u osnovnim stvarima i da poznaje osnovne parametre vinarstva, zaključila je Nikolina Paleka.


Ime uskoro, buteljiranje na proljeće


Nagrađeni merlot OPG Matulić, još nema svoga imena, kazao nam je Đino Matulić.
– Upravo radimo na etiketi, idući tjedan idemo u Zagreb, gdje ćemo vidjeti idejna rješenja, tako da bi taj proces bio gotovo oko Nove godine, a buteljiranje i izlazak na tržište bi trebao biti na proljeće.




Ljubav je presudna i za vino


– Bitan je i sam početak priče koji je vjerojatno sličan kod mnogih ljudi bili oni vinari ili ne, a to je ona esencijalna stvar o kojoj pričamo pa nam zvuči pomalo klišeizirano, a to je ljubav. Đino i ja smo u želji za izradom vina otprilike onoliko koliko smo nas dvoje zajedno. Živeći u Francuskoj upoznali smo jako puno ljudi, pili prekrasna vina i imamo pristup vinu kao da je vino hrana, a ne piće, a još manje alkohol. I taj pristup je pokretač i rezultirao je sad tom nagradom koliko god mi nismo htjeli izlaziti s otvorenim vinom, ali smo u dogovoru s enologinjom ipak izašli i dobili nagradu koju smo, priznajem, u dnu duše slutili, kazala nam je o merlotu OPG Matulić, Jadranka Svaguša.