U vrtu Branke Zurak na Poluotoku uz cvijeće “posađene” i uspomene

Na Poluotoku se krije jedan pravi mali rajski vrt. Zahvaljujući stanarki u Ulici Borelli, inače rođenoj Zadranki Branki Zurak, ovaj kutak je od običnog pustog komada zemlje pretvoren u idilični kutak koji svakodnevno izaziva oduševljenje kako tamošnjih stanara, tako i prolaznika i turista.
 Vratila se vrtu
– U ovoj ulici i ponad ovog vrta, živjela sam od osmog mjeseca života pa sve do tridesete godine, kada smo preselili na Bulevar. Međutim, uopće se nisam mogla pronaći u tom dijelu grada, i jednostavno sam se morala vratiti, ispričala nam je Branka Zurak, dodajući kako je dvorište kada se vratila bilo posve zapušteno.
– Nekada davno, ovo je bio vrt zadarske gospode koji se održavao i uređivao. Potom je došlo neko drugo vrijeme u kojem je sve uvenulo. Kako se prestao održavati, ostao je tek jedan veliki lovor i gola zemlja. Sjećam se kada sam imala 15-tak godina, ovo je bilo tek jedno dvorište za igru. Na tom velikom lovoru nalazio se koš i sva su se djeca iz okolnih ulica tu dolazila igrati i družiti, prisjetila se Branka.
No, s vremenom su sva djeca odrasla i otišla, pa je moja majka to počela pomalo uređivati, saditi bilje i cvijeće. Vratila sam se 2006. godine u svoju Ulicu Borelli, kada su mi roditelji umrli, i tako sam polako nastavila majčinim stopama saditi i uređivati naš mali vrt.
Danas Brankin vrt broji oko 60-tak vrsta bilja i cvijeća. Aralija, bijeli jorgovan, snježak, maćuhice, pelargonije, hibiskus, lovor, šparožine, jasmin, ružmarin, palme, hortenzije, ruže, kaktusi, šipak, margarite, agave, mušmula, palme…, samo su neke od vrsta koje uživaju u Brankinoj brizi.
– Nešto od bilja sam kupila, a nešto sam ubirala po različitim kvartovima Zadra (od Borika do Arbanasa) i postepeno sadila. A nešto je niknulo i samo, poput palmi, ispričala je Branka dodajući kako postoji i jedna jelka koju je uzela ispred jedne od trgovina koje su za vrijeme Adventa bile ukrašene jelkom u tegli.
– Nakon Adventa, jelka je trebala završiti u smeću, nisu znali gdje bi s njom. Meni je bilo žao da se baci, pa sam je zajedno s teglom dovukla do svog vrta i posadila, i od tada ju kitim svakog Badnjaka, ispričala je Branka.
Dok je živa, vrt će cvasti
Priznaje, iako sve izgleda jako lijepo, zapravo je vrlo zahtjevno financijski i fizički sve sam održavati, ali to je ljubav i dok može, tako će raditi.
– Nasadi mi ponekad pomognu kada pošaljem molbu. Bilo je tu nekoliko većih stablašica koje su se počele opasno naginjati i propadati, pa su mi Nasadi pomogli to ispilati i ukloniti. A ostalo sve sama radim, priča Branka dodajući kako će dok je ona živa, ovaj vrt će cvasti najljepšim cvatom na Poluotoku.
No, pored ovog malog raja, postoji i velika opasnost, i to u neposrednoj blizini. Riječ je o opasnosti od urušavanja zidova s okolnih zgrada koje okružuju vrt. Fasada je odavno počela opadati, armatura koja strši iz stepenica i zidova već je sva zahrđala i postala krhka, samim time i opasna za tamošnje stanovnike jer svaki čas može puknuti i pasti na nekoga.
– Nekoga će ubiti, strah nas je da se nekome nešto ne dogodi i zaista bi to trebalo popraviti što prije. Mi to sami ne možemo. Već je 10-tak godina ovako devastirano, stalno se odronjava kamenje… A, najgore je onim stanarima kojima do stana vode oronule stepenice, kazala je Branka dodavši kako je prije nekoliko dana na poziv stanara oronulu zgradu došao pogledati i gradonačelnik Dukić te im obećao da će se potruditi riješiti situaciju.

O stanju zgrada brinu stanari

Upit o eventualnoj sanaciji oštećene fasade u staroj gradskoj jezgri u Ulici Borelli poslali smo Odjelu za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša iz kojeg su nam odgovorili kako će redari izaći na teren i utvrditi ugrožavaju li dijelovi zgrade javnu površinu te potom reagirati prema vlasniku/upravitelju zgrade. Nakon izviđanja situacije na terenu, odgovor nam je stigao i od voditelja Odsjeka komunalnog redarstva Ede Fantele u kojem stoji kako navedeni vrt nije javna površina već dio ulaznim vratima zatvorenog dvorišta. 

– O stanju zgrada unutar tog dvorišta brinu sami stanari, odnosno upravitelji zgrada koji su dužni u suradnji s konzervatorima vršiti nužne popravke. Moguća oštećenja konstrukcije (zidova i nosivih zidova) u nadležnosti su Građevinske inspekcije, napisao je Fantela u odgovoru.