Strah od slane odgodio sadnju krumpira u Bari

Iako su minimalne noćne temperature oko nule dnevne su takve da rad na otvorenom postaje ugodan. Povoljne vremenske prilike omogućile su pravovremenu i kvalitetnu zimsku obradu tla.  Oni, a takvih je najveći broj, koji su obavili jesensko – zimsko duboko oranje došli su na svoje. Mraz i studen su tlo gotovo pretvorili u prah i proljetna obrada i kakvoća tla biti će više nego povoljni. Da proljeće dolazi vidljivo je po bajamima koji su procvjetali. Dali prerano ili na vrijeme vrlo brzo će se saznati.

Strah od slane

Meteorolozi također ohrabruju seljake prognozirajući toplije vrijeme s oborinama. Zbog toga treba pripremiti tlo za sjetvu i sadnju ranih proljetnih kultura. Jer pred vratima je sadnja krumpira, slanutka, graška i ostalih sočivica.

– U Kotarima, a pogotovo u Bari sa sadnjom krumpira ne treba brzati, govori Nikola iz Tinja koji svake godine sadi tonu sjemenskog krumpira. Tradicionalno se sadi naklijali krumpir. On brzo nikne, pa što ako dođe do mraza sve se vraća na početak. Naime, ukoliko slana sprži lišće krumpira iz pupova na gomolju potjerati će novi izbojci, ali prinos će biti kudikamo niži, a za vađenje će prispjeti kasnije, pojašnjava Nikola. Dok se Nikola zabavlja oko kuće krumpirom i rezidbom bresaka njegov prijatelj Krešo je u punom pogonu. 

Rezači na Nadinskom blatu

U večer lakše mi je nabrojiti što nisam tijekom dana radio nego što jesam. Ima posla preko glave. Orezati vinograd, iscijepati drva, proviriti kod ovaca i tako redom, govori Nikola.

Poslova svake vrste, ali ono čemu se daje prednost je rezidba vinograda. Zbog toga svraćamo na Nadinsko blato.    Kako je tek deset sati na Nadinsko blato polako dolaze rezači. 

-Noći su hladne i do kasnih jutarnjih sati je mraz, pojašnjava Tomislav koji s ekipom započinje rezidbu. Nije rezidba posao koji se ovih dana treba obaviti u vinogradu. Nakon rezidbe treba skinuti odrezanu lozu iz armaturnih žica što je jedan od težih poslova, pa sve to skupa iznijeti iz vinograda. Nakon toga treba popraviti armaturu i tako redom sve do jeseni.

Delikatna rezidba bresaka

 Rezidba je prvi veći posao koji kreće odmah nakon novogodišnjih blagdana. Zovem Darka iz Smilčića da se nađemo, ali on na predjelu zvanom Pržine orezuje višnju marasku. Pa dobro nema Darka, ali braća Mijac sigurno su u voćnjaku. Mijaci posjeduju najveći nasad bresaka na predjelu Veljana. 

-S rezidbom smo započeli još u prosincu. Koristimo svaki trenutak kada nam dozvoljavaju vremenske prilike. Do radnika, a pogotovo kvalitetnog rezača teško je doći pa sve se svodi na vlastitu radnu snagu, a nas je malo i sve smo stariji, govori Josip.

-Mladica ima različite kakvoće, pojašnjava Josip. Ukoliko je bilo obavljeno prskanje u pravo vrijeme mladice su dobre, ali zbog karenci i berbe pojedine sorte nisam mogao pravovremeno zaštititi i tu su mladice lošije. Ipak sve u svemu biti će dovoljno za ovogodišnji rod, pojašnjava Josip.

U ovom razdoblju posao rezidbe je ono što treba pravovremeno i stručno obaviti. Doktor Ante Medin otac ravnokotarskog voćarstva znao je govoriti da se sa škarama određuje dohodak. Sve ostalo je umijeće da se taj dohodak sačuva. Broj mladica, njihov raspored i kakvoću određuje rezač, a ujedno time količinu i kvalitetu ploda kao i kondiciju i vječnost nasada. Misao dr. sc. Medina većina voćara je upamtila i drže je se kao pijan plota, a to je više nego odlično. 

Martinova računica

Nadolazeća kiša i toplije vrijeme pomoći će da se obave poljoprivredni radovi primjereni za ovo godišnje doba. Koliko toga će se obaviti, a pogotovo posijati i posaditi povrća velika je nepoznanica. 

Iako je trend da se kupuju sve više  proizvodi hrvatskog sela bez obzira na cijenu proizvođači nisu pronašli računicu. 

-Nismo svi u mogućnosti da na tržnici imamo štandove i prodajemo svoje proizvode. To mogu oni koji imaju malu proizvodnju i nekog od člana kućanstva koji će svakodnevno boraviti na tržnici, pojašnjava Martin iz Tinja. 

Oni koji se bave značajnijom proizvodnjom vezani su na otkupne stanice, a tamo se zna koje su cijene, rokovi plaćanja, a najgore su obavijesti koje stižu nakon mjesec i više dana kada je roba predana o njenom otpisu jer navodno ne zadovoljava kvalitetom. Pa zar se to nije vidjelo odmah kod preuzimanja?

Za i protiv prstenovanja 

Rezidba maslina je pred vratima i brojni maslinari pitaju dali obaviti prstenovanje. Pojasniti ćemo u nekoliko rečenica što je prstenovanje, ali ponavljamo da odluku treba donijeti maslinar na licu mjesta.

Prstenovanje je djelomično ili potpuno skidanje kore s određenog dijela grana  ili debla. Prstenovana grana ili deblo nakon berbe mora biti odrezana. Svrha prstenovanja je zaustaviti sokove koji iz lišća putem tkiva zvanog floem koji se nalazi u kori putuju u deblo i korijen.

Različite sorte različito reagiraju na prstenovanje. Sorte koje stalno i redovito rode nisu pogodne za prstenovanje, kao sorte koje rode alternativno.

Prstenovanje ne pomaže ukoliko grana nije dozrela, ma koliko bila bujna. To se u prvom redu odnosi na vodopije.

Prstenovanje je prethodnica pomlađivanju ili sanacija šteta od studeni. Na donjem rubu prstena grana stvara nove izbojke. Što je grana deblja izbojaka je više i jači su te je pomlađivanje brže i bolje.

Prstenovanje za rod se obavlja kada u proljeće s kretanjem sokova u maslini.

Nemamo ni zadruge

Gnojidba maslina, a i ostalih  poljoprivrednih kultura još uvijek se obavlja prema vlastitom iskustvu. Kemijske analize tla, a pogotovo biljnog materijala su skupe i tko si to može priuštiti. Seljaci EU udruženi u zadruge imaju na raspolaganju zajednički laboratorij,a mi nemamo niti zadruge.