Srijeda, 9. listopada 2024

Weather icon

Vrijeme danas

19 C°

Perivoj kraljice Jelene ima potencijal da ga se uredi kao arboretum

19.08.2020. 14:28


Josip Krnčević, dipl. inž. šumarstva novi je direktor gradske tvrtke Nasadi koji je na tu dužnost stupio početkom ovoga mjeseca, dakle prije nešto manje od tri tjedna. Ovaj nekadašnji zaposlenik Nasada te voditelj Šumarije u Kninu, ponovo se vratio u matičnu tvrtku, ali ovoga puta kao direktor. Imali smo priliku razgovarati s njim o planovima i vizijama te kako vidi budućnost te tvrtke.
– Prva stvar koju želim napraviti je poboljšati međuljudske odnose unutar tvrtke. Sljedeće što želim napraviti jest isplanirati nove smjernice za održavanje gradskih površina kako bi one bile održavane što efikasnije te da budemo primjer ostalim gradovima i općinama u županiji, a ne kao što je bilo do sada. Trenutačno imamo 129 zaposlenika – to se odnosi na zaposlenike u rasadniku, gradskom groblju, cvjećarnicama te u održavanju, govori nam Krnčević o problemima koje je prvo primijetio pri dolasku, a koje želi riješiti. Dodaje kako je ovaj broj djelatnika optimalan te kako će za pola godine jedan dio djelatnika otići u starosnu mirovinu te bi se tada tvrtka trebala pomladiti. Ova tvrtka održava oko 75 hektara zelenih površina od čega 30-ak hektara otpada na prigradske borove šume, dok ostalo otpada na kvartovsko zelenilo i perivoje.


Sadnje po cijelom gradskom području
– Što se tiče gradskog groblja ono je trenutačno onakvo kako je, grobnica na žalost nemamo nego za one koji zaista nemaju gdje ukopati svoje preminule. Nadamo se da ćemo uskoro riješiti dodatna mjesta na groblju u Kožinu te na groblju na Ploči. Naime, ova dva groblja imaju već UPU tako da ne bi trebalo proći mnogo vremena do početka realizacije radova. Što se tiče novog groblja na Crnome, ne mogu mnogo reći jer sam tek stupio na funkciju te nisam stigao detaljnije ući u cijelu stvar. Koliko mi je poznato oni su prokrčili teren, ali više od toga ne znam, rekao je Krnčević.
Što se tiče planova za budućnost, Krnčević je najavio novu sadnju stabala i biljaka po cijelom području grada, kako uz prometnice, tako i uz perivoje te na ostalim javnim površinama koje su u njihovoj ingerenciji.
– U prosjeku godišnje imamo i stotinjak stabala koja moramo ispilati, jer predstavljaju opasnost za građane što zbog starosti, što zbog bolesti ili nevera koje ih polome. Međutim, uvijek nastojimo posaditi tri puta više zelenila i stabala od onih što ih posiječemo, pojašnjava Mirna Petricioli, rukovoditeljica sektora hortikulture, a koja je bila uz direktora. On je dodao kako njihov posao ovisi o različitim klimatološkim čimbenicima te tako jednu godinu imaju jako mnogo oštećenih stabala koja su nastradala u neverama, a druge godine nema ni jedno.


Uređenje kvartova
– Uskoro ćemo početi s akcijom uređenja zelenila u svim kvartovima. Naime, na jesen ćemo pokušati ući u svaki kvart i sagledati cjelokupnu situaciju. Dakle, planiramo ući u svaki kvart te tamo biti određeni period dok ne uredimo sve zelenilo u kvartu, najavio je Krnčević neke konkretne mjere uređenja zelenih površina po cijelom gradu.
Razgovarajući s novim direktorom te Mirnom Petricioli, koja dugi niz godina radi u Nasadima te je stručnjakinja za hortikulturu i parkove, dotaknuli smo se teme izgradnje novih parkova u Zadru. Naime, istražujući o ovoj temi autorica članka je naišla na podatak kako Beč svakih 18 dana izgradi novi park. Upitali smo stoga naše sugovornike kakva je mogućnost da u Zadru u skorije vrijeme »nikne« nekakav park.
– Mi uređujemo i održavamo dosta prirodnih šuma kao što su Vruljica, Žmirići ili Vidikovac gdje bi možda mogli urediti i izgraditi staze i te šume prilagoditi za rekreaciju građana, govori nam Krnčević. Petricioli se nadovezala i rekla kako na Žmirićima već postoje pješačke staze kojima građani mogu šetati, ali kako bi ih ipak trebalo dodatno urediti. Međutim, što se tiče izgradnje novih parkova, smatraju kako na žalost ne postoji dovoljnog prostora u gradu za nove parkove. Naime, oboje utvrđuju, urbanizacija je pojela zelenilo te smatraju kako bi oko novoizgrađenih zgrada trebalo biti više zelenih površina, pogotovo posađenih stabala.




Upoznati mlade s autohtonim biljem
Što se tiče suradnje sa školama i vrtićima najavili su kako će pojačati svoju suradnju s njima kako bi educirali mlađe generacije o važnosti očuvanja prirode, ali ih i upoznali s pojedinim biljkama, posebno onima koje su autohtone. Također, želja im je, govore nam, na pojedine biljke u parku Vladimira Nazora, kao i u Perivoju kraljice Jelene postaviti pločice s nazivima na latinskom i raznim jezicima kako bi posjetitelj znali koje biljke gledaju.
– Budući je barun Welden zamislio Perivoj kraljice Jelene kao botanički vrt u njemu je zasađeno preko 140 različitih biljnih vrsta. Kao takav ima potencijal da ga uredimo u arboretum. Naime, park bi bio edukativnog tipa, ali otvoren za djecu, građanstvo i turiste koji bi šećući kroz park mogli naučiti kako se pojedina biljna vrsta zove, pojašnjava Mirna Petricioli, idejna začetnica. Dodala je kako bi na sličan način označili i stabla u parku Vladimira Nazora jer ljudi ne razlikuju borove, pinije i slično čime bi približili pojedine biljne vrste djeci, ali i odraslima.
 


Dosadašnji direktor Ugrinić postao savjetnik


Dosadašnji direktor Lenko Ugrinić, inače po struci ekonomist i dalje je ostao raditi u tvrtki nasadi i to kao savjetnik. Upitali smo novog direktora da nam pojasni što to točno znači.
– Bivši direktor je savjetnik uprave. On radi stvari po nalogu direktora i nema nekih svojih zaduženja koje bi na dnevnoj bazi vodio već radi po nalogu direktora koji mu zadaje zadatke, pojasnio je Krnčević što sada radi Ugrinić.
 


Za Karmu je potrebno sveobuhvatno rješenje


Razgovarajući Krnčević i Petricioli su se spomenuli i nemilog događaja na Karmi, točnije na plaži Pod brig u Zadru, a gdje se prije nekoliko dana veliki bor isčupao i pao na plažu, gotovo poklopivši kupače. međutim, sve je prošlo bez većih ozljeda, a dijelovi bora i dalje stoje na plaži. Radnici Nasad su ih ispilali, ali ih još nisu stigli ukloniti.
– Biljke, a tako i stabla dosegnu određenu fiziološku zrelost, a to se dogodilo i ovom boru koji je pao. Bor je bio preslab, ima plitki korijen i jednostavno je popustio te je pao, pojasnio je Krnčević. Dodao je kako je uređenje tog dijela grada, odnosno šetnice Karma gdje se nalazi borovi koje su žitelji sadili prije mnogo godina, a koji bi sada mogli predstavljati određene probleme, jedan opširan problem koji zahtjeva sveobuhvatan zahvat. U tom projektu bi surađivali i Grad, a budući je riječ o pomorskom dobru odnosno obali morale bi se uključiti i druge nadležne institucije. Nadodao je kako su rasteretili još neka stabla kako bi se olakšala i kako ne bi pali, ali kako su oni samo jedna od karika u procesu obnove te obale.
Jučer je ekipa Zadarskog lista otišla na Karmu, odnosno Pod brig gdje su susreli jednoga žitelja koji nam je ispričao što se dogodilo
– Moj rođak je bio na plaži u to vrijeme kad je pao bor. On je shvatio da se nešto događa jer su šiške počele padati s bora i tad je povikao ženama koje su bile ispod bora da se brz miču što su one uspjele u zadnji tren. Srećom samo su malo ogrebane, ali moglo je biti mnogo gore, govori nam žitelj koji je htio ostati anoniman. Naglasio je kako oni već godinama upozoravaju na potencijalnu opasnost s borovima koji doslovce vise iznad plaže, ali kako do sada nitko nikada nije intervenirao.
 


Volemija se opet vraća u park


– Kao još jednu novost možemo najaviti ponovni povratak Volemije, odnosno australskog stribora u zadarski park Vladimira Nazora. naime, prije nekoliko godina smo ju bili posadili u park, ali je bila malo stabalce koje je uvenulo. Međutim, u međuvremenu smo dobili još jednu Volemiju koju smo čuvali u rasadniku i sad je dovoljno visoka i planiramo ju opet posaditi nazad u park, govori nam Mirna Petricioli. Josip Krnčević rekao je kako se nada da će se ovaj put biljka primiti i kako će uspjeti narasti. Pojasnili su kako ta biljka inače raste u kanjonima u nacionalnom parku u Australiji, a zanimljivo je da je ova biljka jedna od rijetkih koje je preživjela ledeno doba dok ih drugi zovu stablima dinosaurusa jer su neka istraživanja pokazala da postoje fosili ovog stabla stari preko 200 milijuna godina.