Onkološkim bolesnicima nužna psihoterapija

Onkološki bolesnici primarno su pacijenti onkologije, no njima je potrebna i psihološka pomoć. Budući da su oni bolnički pacijenti, a medicina je primarno orijentirana na patogenezu, nažalost, u njihov bolnički proces liječenja psiholozi nisu izravno uključeni

oktorica psihologije i jedna od vodećih hrvatskih stručnjaka na području psihoterapije i kliničke psihologije Irena Bezić, u četvrtak je u Gradskoj knjižnici Zadar održala predavanje pod naslovom “Psihološki zaštitni faktori kod akutnih leukemija i malignih limfoma” koje je proizišlo iz njezina doktorata “Protektivni i opterećujući čimbenici kod akutnih leukemija i malignih limfoma u uvjetima ratom uvjetovanog kroničnog stresa”.
Predavanje prof. dr. Bezić organizirali su Liga za borbu protiv raka Zadar i Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru.
Emocionalni indikatori
Kako je istaknula prof. dr. Bezić, suočavanje s bolešću vrlo je težak proces ne samo za oboljele osobe, nego i za njihove obitelji, a najteže je upravo ljudima koji su onkološki bolesnici.
– Onkološki bolesnici primarno su pacijenti onkologije, no njima je potrebna i psihološka pomoć. Budući da su oni bolnički pacijenti, a medicina je primarno orijentirana na patogenezu, nažalost, u njihov bolnički proces liječenja psiholozi nisu izravno uključeni. Ipak, psihoterapija je vrlo važna u tom procesu suočavanja s bolešću kao i tijekom cijelog procesa liječenja, bez obzira na ishod bolesti, rekla je između ostalog prof. dr. Bezi te naglasila kako je i sama godinama radila i istraživala ovo područje kliničke psihologije.
– Psihološki zaštitni faktori zapravo su resursi, odnosno prirodne, nekada i situacijski promjenjive crte osobnosti u sučeljavanju s bolešću. Direktan način odvija se preko emocionalnih indikatora, a indirektan preko izbora zdravog načina ponašanja. Strah i depresivnost vrlo često prate onkološke bolesti, a upravo je zadatak psihologa da oboljelima pomognu smanjiti simptome takvog ponašanja. No, to nije tako jednostavno. To su kompleksna pitanja, pitanja života i smrti, rekla je Bezić i pojasnila kako je psiholog taj koji pacijentu treba pomoći u jačanju resursa, odnosno zaštitnih faktora.
Stresna saznanja
– Neizvjesnost je jedan od najtežih osjećaja koje proživljavaju onkološki bolesnici. Kombiniraju se priče drugih oboljelih, onoga što im liječnik kaže i na kraju, osobno iskustvo oboljelog. Pomisao da smo danas tu, a da nas već možda sutra neće biti, suočavanje s tom neugodnom istinom zaista je bolno. Još gori osjećaj je samoća. Iako pacijente posjećuju članovi obitelji i prijatelji, a oko njih je stalno i bolničko osoblje, oni su sa svojom bolešću sami, rekla je prof. dr. Bezić.
Osim pitanja o životu i smrti, odnosno smislu života, pacijente često muči i pitanje “zašto baš ja”, jer kako je pojasnila predavačica, leukemija nije baš česta i svakodnevna bolest, a osim toga može se dijagnosticirati isključivo pregledom krvi.
– Mnogi ljudi sasvim slučajno saznaju da su oboljeli od leukemije. Sjećam se jednog čovjeka koji je trebao uzeti ‘bolovanje’ jer je imao posla u vinogradu. Njegov ga je liječnik uputio na rutinski pregled krvi, a potom mu je dijagnosticirana leukemija. Takva saznanja su iznimno stresna za oboljele, a u tom trenutku psihološka pomoć igra veliku ulogu, rekla je prof. dr. Bezić.