Doprinos znanosti su nove spoznaje do kojih smo došli u svezi učestalosti javljanja anglizama u imenima tvrtki, njihova frekvencija po vrstama djelatnosti i županijama, motivaciji vlasnika za davanjem stranih imena, pretpostavke za neke buduće tvrtke, percepcija i razumijevanje građana, kaže Klobučar
Edita Klobučar magistrirala je nedavno na Sveučilištu u Zadru s temom rada “Anglizmi u imenima tvrtki gospićkoga kraja u kontekstu globalizacije”. Magistarski rad Edite Klobučar sadrži ukupno 159 stranica, te se sastoji od četiri poglavlj, a branila ga je pred Stručnim povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Sanja Čurković-Kalebić, prof. dr. sc. Danica Škara i prof. dr. sc. Inga Tomić-Koludrović.
Neistraženost teme
Kako ste došli do odabira ove teme magisterija?
– Pojava anglizama u imenima tvrtki gospićkoga kraja je evidentna, ali još neistražena. Sama ta činjenica je bila dovoljna da se upustim u avanturu istraživanja i uspoređivanja s ostale dvije županije ove regije.
O čemu je, zapravo, riječ u Vašem magistarskom radu?
– Teoretski dio rada daje prikaz stavova poznatih znanstvenika na području globalizacije, odnosa engleskoga jezika kao svjetskog jezika, nametnutog ostatku svijeta početkom 20. stoljeća, i ostalih jezika, budućnosti nacija, identiteta i samog utjecaja engleskoga na hrvatski jezik. Napravljena je analiza tuđica u imenima tvrtki u gradu Gospiću i široj okolici iz Žutih stranica kao i usporedba istih u Šibensko-kninskoj, Zadarskoj i Ličko-senjskoj županiji. Obrađeno je 1778 tvrtki. Obrtni registar je poslužio za obradbu 205 tvrtki u gradu Gospiću i široj okolici. Zatim su napravljene i dvije ankete, prvom anketom su obuhvaćeni vlasnici tvrtki sa stranim nazivima, a drugom je ispitano 368 slučajno odabranih informanata s ciljem da dobijemo odgovore o motivaciji vlasnika za davanjem stranih imena svojim tvrtkama i da saznamo percepciju građana na tom području. Zatim je napravljena analiza samih anglizama po teoriji jezika u kontaktu kao i etimološka obradba. Snimljen je i vizualni materijal koji je bio nezaobilazan u pojašnjavanju ove pojave.
Dvije godine rada
Koliko Vam je vremena trebalo za izradu rada i čime ste se sve služili?
– Dakle, već prije sam navela izvore: Žute stranice za Šibensko-kninsku, Zadarsku i Ličko-senjsku županiju, Obrtni registar, anketni listići, snimljeni materijal, etimološki riječnici, internet…, a za izradu rada mi je trebalo oko dvije godine.
Koji bi bio doprinos znanosti ovog rada?
– Doprinos znanosti su nove spoznaje do kojih smo došli u svezi učestalosti javljanja anglizama u imenima tvrtki, njihova frekvencija po vrstama djelatnosti i županijama, motivaciji vlasnika za davanjem stranih imena, pretpostavke za neke buduće tvrtke, percepcija i razumijevanje građana.
Hoćete li se nastaviti baviti ovom tematikom?
– Nadam se da da.
Čime se trenutačno bavite?
– Poučavanjem srednjoškolaca i pripremom za neka moguća nova istraživanja vezana za međusobni omjer tuđica na ovom području s osvrtom na burnu povijest ove regije.
Planovi za budućnost?
– Baviti se i dalje proučavanjem jezika na ovom području.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Ligue 1
PSG je ponovo francuski prvak! Pobjeda Lyona donijela je veliko slavlje Parižanima
Svijet
IZDANA UPOZORENJA
Azija na udaru toplinskog vala, temperatura doseže 45 stupnjeva, škole zatvorene
Crna Kronika
TRAGEDIJA NA CESTI
Motociklist poginuo u sudaru s automobilom u Samoboru
Hrvatska
formiranje vlade
Nova runda pregovora u ponedjeljak, DP se sastaje sa SDP-om i HDZ-om
Košarka
Završila Prva ženska liga
FANTASTIČAN UČINAK Sjajna sezona Zadranki, 20 utakmica, 20 pobjeda
Crna Kronika
MAKARSKA
Preminula starija žena, policije privela 40-godišnaka koji ju je gurnuo
Zadar
ĐIR PO GRADU
[FOTO] Brojni građani i turisti na subotnjoj špici, evo koga smo sreli
Nogomet
Treća NL Jug, 26. kolo
Zadar preokretom slavio u derbiju i vratio se na prvo mjesto
Zadar
MUKE S MAJSTORIMA
MUKE PRI ADAPTACIJI STANA: ‘Majstori su nam uništili stan u srcu Zadra, šteta je…”
Crna Kronika
UHIĆEN JE