Mrsić u Zadru: Do 67. ćemo raditi jer nećemo imati radne snage

Ministar Mirando Mrsić predstavio je na okruglom stolu u HGK – Gospodarskoj komori Zadar zakonodavne inicijative Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Njegov dolazak izazvao je velik interes zadarskih gospodarstvenika, te mnoštvo pitanja i pritužbi s ove poslodavačke strane oko radnih odnosa i drugih zakona koji uređuju ovo područje.
Osim o Zakonu o radu Ministar Mrsić govorio je i o mirovinskom sustavu, socijalnim i drugim izmjenama kojim Hrvatska ulazi u jednu dulju reformu, s ciljem izgradnje održivog sustava u današnjem vremenu, ne samo zbog pet godina krize, već i jasnih novih svjetskih trendova. Potom se u raspravu uključio i Davorko Vidović, svojevremeno ministar rada, sada savjetnik u Gospodarskoj komori.
 – Nemoguće je dobiti potpuno usuglašen prijedlog zakona, Vlada jednom mora presjeći. Nastojati dobiti konsenzus je vrijedno ali u našim prilikama nemoguće i zbog prilika i zbog tradicije, istaknuo je ministar.
Spomenuta je tradicija Austrije (bez štrajka već dulje od 10-15 godina), pa i Slovenije koje se približava konsenzusu, uz međusobno povjerenje i uvažavanje kojeg ovdje nema.
Komori je, kako je naglasio Vidović, osnovni motiv promjena povećanje konkurentosti Hrvatske i hrvatskog gospodarstva. Zadnjim mjerenjem poboljšali smo poziciju sa 81. na 75. u svijetu, što je daleko od 53. koju smo imali 2003., te daleko od 40. mjesta, što je naš cilj. U podsegmentu efikasnosti tržišta rada smo 114. u svijetu, što je jasan znak o nužnosti promjena.
Poslodavce je naravno zanimala fleksibilizacija tržišta rada, preraspodjela radnog vremena, olakšano premještanje i restrukturiranje, pa i smanjivanje (otkazi) po potrebi posla. Poslodavci se žale da zbog kriterija i usuglašavanja sa sindikatima moraju gubiti godine, pa i otpuštati bolje radnike a zadržavati gore, posebno se žaleći na status sindikalnih povjerenika. Mrsić je kazao kako će ukinuti apsurd da poduzeća imaju jednog radnika koji je i sindikalni povjerenik u poduzeću, već će povjerenik morati imati najmanje petoricu u svom sindikatu. Umjesto instituta suglasnosti sindikata na restrukturiranje i tehnološke viškove, pa ako ne ide – na sud, uvelo bi se arbitraže kao bržu opciju, a također bi se išlo i na poseban tretman radnih sporova pred sudom.
Bilo je spomena radnika koji požele i dobiju zbog nečeg što im nije po volji pet ili deset dana bolovanja pod šifrom stresa, a provjera HZZO-a kaže – opravdano. Nerijetko uvijek istih radnika uvijek u isto vrijeme s istom dijagnozom ide na bolovanje, a svi već znaju i kad će se vratiti.
Treba kazati da su i okupljeni poslodavci kazali kako ima krasnih radnika, no problem su neradnici, a njima se u ovakvim prilikama rijetko posveti sva pažnja.
Dakle u Hrvatskoj je postizanje povjerenja i konsenzusa oko radnog zakonodavstva i povezanim pitanjima – nemoguća misija, te ni ova reforma zbog prilika i tog nepovjerenja suprotstavljenih snaga neće biti potpuna niti radikalna, već smjera na onoliko koliko se može. Ipak, njeni tvorci vjeruju da dijelom odgovara na izazove vremena. Njega osim krize čini iznimno niska razina od 52 posto zaposlenih od radno aktivnih stanovnika, siva ekonomija, demografsko odumiranje, neprihvaćanje niza zvanja i zanimanja, nefleksibilnost tržišta radne snage… Na kraju umjesto “herojskih” izmjena, ide se dakle u moguće izmjene.
Na primjedbu novinara da podizanje godina za umirovljenje na 67 znači “s posla pod ploču”, ministar Mršić kazao je kako 41 godina staža ostaje kao ključ odlaska bez penalizacije, a sustavu je u budućnosti neophodna održivost. Hrvatska sa sve manje stanovnika i dužim životnim vijekom za 20-ak godina dolazi, prema projekcijama stručnjaka, u manjak radne snage. Priklonili su se produženju radnog vijeka umjesto uvozu radne snage, te s tim produljenjem (od 2030. do 2038.) računaju na 200.000 onih koji će moći produljiti rad. Istovremeno, po istom izračunu zbog produljenja životnog vijeka ti će umirovljenici uživati mirovinu godinu duže od ovih sadašnjih. Cilj je dva milijuna radnika u državi, čime bi se uravnotežio sustav koji je sada u neskladu, jer smo gotovo dosegli 1:1 umirovljenika i zaposlenih.
S 60 godina i 41 godinom rada u mirovinu će se odlaziti bez penalizacije, čime se stimulira staž. Penalizirat ćemo prijevremene odlaske, uskladiti mirovine po povoljnijoj formuli za radničke mirovine, a za one po posebnim propisima čekati bolja vremena, istaknuo je ministar Mrsić. Izdvojit će se pojedine struke i omogućiti ranije “cehovsko” umirovljenje npr. ribara, jer je jasno da ne mogu raditi do 65. godine, pogotovo što većina počinje raditi mlada.
– Cilj je održiv i socijalno osjetljiv sustav rada i umirovljenje, ali prilagođen prilikama.