Miroslav Krleža kao unutarnji disident

U Matici hrvatskoj Zadar priređeno je predavanje prof. dr. sc. Zvjezdane Rados “Miroslav Krleža kao unutarnji disident”.
Zvjezdana Rados izvanredna je profesorica Sveučilišta u Zadru na Odjelu za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru, a kao posebno polje interesa njenih istraživanja je hrvatski autor Vladimir Nazor, tema s kojom je i doktorirala 1997., ali i područje novije i suvremene hrvatske književnosti pa je tako vrlo dobro upoznata i sa stvaralaštvom Miroslava Krleže o kome je na predavanju bilo riječi.
– Miroslav Krleža umjesto da postane disident u vremenu poslije rata priklanja se Titovu režimu protiv kojeg zapravo nikad nije otvoreno govorio. Je li se radilo o ludosti ili mudrosti, o tome bi se moglo diskutirati, ali ne zaboravimo kako je Krleža, uz Šegedina, jedan od najzaslužnijih za razbijanje okova socrealistične kritike u književnosti, istaknula je profesorica Rados.
Kako bi slušateljima približila Krležu kao unutarnjega disidenta Rados je predstavila Krležin roman Zastave koji je u književnosti označen kao “suma krležijana”.
– Zastave pružaju svjedočanstvo o hrvatskim davnim danima, kako to piše sam Krleža, deset krvavih godina od 1913. do 1922. No posredno, analogijom, svjedoči o vremenu socijalističke Jugoslavije, rekla je Rados. Kazala je i kako se radi o Krležinom svjedočanstvu jednoga vremena onako kako ga je on vidio, ne negirajući druga moguća svjedočanstva.
Svoje tvrdnje o Krležinom unutarnjem disidenstvu profesorica Rados potkrjepljivala je i brojnim citatima iz romana Zastave, ali i pisanjima drugih proučavatelja hrvatske književnosti kao i Krleže.
Posebno je na predavanju naglašena Krležina svojevrsna proročka vizija hrvatske budućnosti pa su Zastave zanimljive i današnjem čitatelju.
– Današnjem čitatelju Zastave se nadaju kao proroštvo kasnijih vremena, osobito 80-ih i 90-ih godina prošloga stoljeća, naglasila je predavačica.
Tema Krleže privukla je u Maticu publiku koja još i danas, sad već godinama iza Krležine ere, pokazuje veliki interes za jednoga od naših najznačajnijih pisaca. Posjećenost predavanja pokazala je i kako interes za pitanja hrvatske književnosti ne jenjava ni u suvremenom vremenu.