JAVNO DOBRO Obala uz svjetionik na Puntamici građanima ostaje nedostupna

Iako bi sukladno hrvatskim zakonima i Ustavu pristup javnom dobru trebao biti dostupan svima, pomorsko dobro, odnosno more, dio obale i mulovi ispred svjetionika Ošti rat na Puntamici, kojeg je  prije tri godine od vlasnika, države, odnosno splitskog Plovputa, na deset  godina zakupila tvrtka Punta Lanterna, do daljnjega će biti iznimka.  Na  to javno dobro moći će samo oni koji mogu i žele preskakati zid kojim je  taj prostor ograđen, jer je, kako doznajemo iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel Zadar, stavio taj prostor pod svoju zaštitu i donio rješenje prema kojemu ogradni  zid čini cjelinu tog kulturnog dobra zajedno sa svjetionikom i pomoćnim  objektima uz njega.

Uvažena žalba investitora
Zadarski Konzervatorski odjel ujedno je dao i suglasnost na glavni  projekt za uređenje tog prostora zakupcu, temeljem kojeg je on te  građevinske radove i proveo prošlog proljeća.  Sporni natpis »zabranjen  pristup« koji je bio istaknut na žičanoj ogradi postavljenoj duž zida uklonjen je, kao i ogradna žica, ali ne i zid koji seže se do kraja jednog od mulova, iako su komunalni redari temeljem rješenja nadležnog ministarstva čak bili izišli na teren kako bi ga srušili. Žalba investitora bila je  uvažena pa je on tako, sasvim zakonito, uredio dvorišni prostor unutar  zidova koji ograđuju svjetionik, simbol Puntamike, kao i pomoćne objekte. Srušio je suhozid koji s jedne strane ograđuje to kulturno dobro i  uz blagoslov konzervatora  ga prezidao u jednom dijelu, a u drugom nadogradio ciglenim blokovima izgrađenim objektom od cca 30 metara  četvornih.  Inspekcija Lučke kapetanije Zadar provela je nadzor u svibnju  prošle godine nad tim radovima te je utvrdila kako je investitor ipak zagrizao malo veći zalogaj.

Uklonili bazen
– Inspekcijskim nadzorom radova na obnovi svjetionika Oštri rat na  Puntamici u Zadru i njegovih pomoćnih građevina koje se nalaze na pomorskom dobru i smatraju se njegovim pripadnostima, utvrđeno je da  su predmetni radovi obavljani sukladno glavnom projektu odobrenom  od Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Zadru. Pri tome podsjećamo da su rješenjem Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u  Zadru, svjetionik Oštri rat i pomoćne zgrade preventivno zaštićene kao  kulturno dobro, o čemu postoji i zabilješka u zemljišnim knjigama. Tijekom nadzora tog dijela pomorskog dobra, inspekcija je utvrdila da je u  sklopu radova na obnovi svjetionika, izgrađen bazen koji nije bio predviđen glavnim projektom, kojeg je potvrdio Konzervatorski odjel u Zadru,. Zbog toga je  inspekcija pomorskog dobra od trgovačkog društva  Plovput zatražila da se bazen ukloni i stavi izvan funkcije, što je prema  informacijama koje smo dobili od Plovputa i učinjeno, doznajemo od  Ane Matijašević, glasnogovornice kabineta ministra mora, prometa i infrastrukture gdje su u svoj Plan inspekcijskih nadzora za 2019. godinu  uvrstili ponovljeni nadzor ovog dijela pomorskog dobra. 
 Podsjetimo, prvim inspekcijskim nadzorom temeljenim na Pomorskom zakoniku i Zakonu o pomorskom dobru, odnosno Zakonu o sigurnosti plovidbe u kolovozu  2017. godine, bilo je utvrđeno kako se obalni  dio i dva mula uz svjetionik moraju vratiti u javnu uporabu. No, Plovput  je uklonio samo žicu sa zida, a na naš upit  odgovorni iz te tvrtke tada su  nam kazali kako su oni postupili sukladno izdanom rješenju od strane  Lučke kapetanije Zadar kojim je naloženo uklanjanje ogradne žičane  mreže.

Sve ostale dozvole
– Uređenje vrta koje nije u nikakvoj svezi s ranije spomenutim  rješenjem LK Zadar, već uređenje vrta pomorskog svjetionika provodi  zakupnik u skladu s Glavnim projektom za uređenje vrta PS Oštri rat za  koji je izdana Potvrda Konzervatorskog odjela u Zadru od 3. travnja 2018.  godine. Predmetni projekt je naručio i platio zakupnik, te zatražio i ishodio suglasnost Konzervatorskog odjela, stoji u odgovoru, uz napomenu  kako Plovput u izvođenju obnove i uređenja PS Oštri rat – Puntamika postupa u skladu s nalozima i odobrenjima nadležnih organa. Iz Konzervatorskog odjela u isto vrijeme odgovorili su kako su oni izdali suglasnost  za dio koji je u njihovoj domeni, a da ne znaju je li investitor pribavio sve  ostale dozvole koje bi eventualno trebao.
U ovoj priči ostaje nejasno tko sve gospodari pomorskim dobrom, tko  ga može dati pravnoj osobi  na korištenje i jesu li ovlasti konzervatora iznad zakona i Ustava RH koji svim građanima jamči jednakost, među ostalim i u pravu na pristup javnom dobru.