Josip Zanki vratio se Zadru s novom izložbom koja spaja Velebit, Tibet i Meksiko

Nakon više od dva desetljeća, Josip Zanki, umjetnik i znanstvenik čiji radovi isprepliću umjetnički izričaj i antropološke uvide, vraća se Zadru s izložbom »Niti života – Velebit«. Postavljena u Kneževoj palači i otvorena do 31. siječnja 2025., izložba ne donosi samo krajolike, već i slojevite priče, mitove i emocionalne pejzaže koji su utkani u Velebit. Zanki u svom radu koristi liniju kao ishodište za stvaranje višedimenzionalnih svjetova, gdje se priroda Velebita reinterpretira – od bukvi i jelovih krošnji do geometrijske igre na mirilima ili u transnacionalnim kontekstima Meksika i Tibeta.

Foto: Mislav Klanac

Granice vizualnog

Dakle, njegovi radovi ne oslikavaju samo pejzaže, već sugeriraju na njihovo subverzivno čitanje, potičući promatrača da Velebit sagleda kao prostor introspekcije i otkrivanja. Izložba prelazi granice vizualnog – ona je dijalog između umjetničkog izraza i antropološke refleksije. Kako je antropolog Vincent Crapanzano jednom istaknuo, etnografija je uvijek »kontaminirana« susretom s Drugim i nas samih sa sobom. U tom duhu, Zanki svojim radovima poziva promatrača da preispita ne samo krajolik, nego i vlastite granice razumijevanja. Kroz imaginaciju Velebita on stvara prostor kontemplacije gdje se stvarno i imaginarno preklapaju.

Foto: Mislav Klanac

U prvoj prostoriji izložbe, posjetitelji mogu vidjeti Zankijev najstariji ciklus »Borovi i bukve«, nastao 2008. i 2009. godine.

– Ovaj ciklus povezan je sa sakralnom reinterpretacijom krajobraza škole. Naravno, najpoznatiji predstavnici te škole u Hrvatskoj su pokojni Vitomir Belaj, etnolog, i Radoslav Katičić, koji se bavio lingvističkom arheologijom. On je, da tako kažem, rekonstruirao starohrvatski, odnosno staroslavenski mit, pojašnjava Zanki koji se kroz motive velebitskih bukvi i borova dotiče dubljih slojeva prirode kao prostora mitskog i duhovnog, povezujući tako krajolik s kolektivnim nasljeđem i arhetipskim.

Nadalje, kako nam priča, u drugoj prostoriji donosi radove povezane s animiranim filmom »Mirila« iz 2012. godine.

– Iako je film nastao kasnije, tematika mirila dio je ranijeg umjetničkog ciklusa s kojim sam započeo tijekom 2000-tih godina, govori Zanki.

Foto: Mislav Klanac

Najveći dio izložbe čine radovi iz ciklusa »Učenje thangke« i » Ruins and the Expression of Romanticism«, koji su nastali kao rezultat istraživanja nakon što je započeo doktorski studij.

Tibetanska budistička tehnika

– Da bih dobio potrebni istraživački materijal, morao sam završiti budističku slikarsku školu u Indiji. Dvije prostorije izložbe obuhvaćaju radove koji su dio tog etnografskog materijala, a pri njihovom stvaranju koristio sam tibetansku budističku tehniku. Ta škola potpuno je drugačija od zapadnih slikarskih škola jer se temelji na beskonačnim ponavljanjima i tehničkim postupcima koji nemaju nikakve veze s individualizmom koji je osnova zapadne umjetnosti. Učitelj mi je bio tibetanski majstor Loche i njegova supruga, prva Indijka koja je završila tu budističku školu. Istraživao sam kod njih, ali i u drugim školama prolazeći sve tehničke postupke temeljene na linijama. Upravu tu liniju vidim kao poveznicu između svojih ranijih i kasnijih radova, govori Zanki.

Foto: Mislav Klanac

Posljednji ciklus izložbe, nazvan »Verkuta«, posvećen je istraživanjima koja provodi od 2019. godine u Meksiku.

– Ciklus je povezan s istraživanjem Indijanaca Coahuila, koji jednom godišnje dolaze u pustinju radi obreda. Zanimala me veza između Meksika i budističkog slikarstva, koja se očituje upravo u tim meditativnim stanjima – bilo tijekom slikanja budističkih slika ili kroz ritualne prakse u indijanskoj kulturi, pojašnjava Zanki.

Središnja nit ovog ciklusa, ali i cijele izložbe, jest Velebit. A kako kaže Zanki, Velebit se pojavljuje ili kao dominantni element ili kao simbolična nit koja povezuje pejzaže budističkih bogova s meksičkim pustinjama, podsjećajući nas na univerzalnost krajobraza i njegovu ulogu u povezivanju različitih duhovnih tradicija.

Otvorenje izložbe uveličao je mješoviti zbor Condura Croatica na čelu s dirigentom Ivom Nižićem, a koji izvode glazbu hrvatske i svjetske baštine od ranog srednjeg vijeka do suvremenog doba.

Foto: Mislav Klanac