EU ima čak 60 posto više migranata nego 2010. godine: '5 milijuna ljudi je zamijenjeno migracijom'

U 2025. je na području Europske unije živjelo 64,2 milijuna ljudi koji nisu rođeni na području neke zemlje članice. Porast je to od 2,1 milijuna u odnosu na 2024., a čak 60 posto u odnosu na 2010. kada je na području EU-a živjelo ok 40 milijuna ljudi koji nisu rođeni ni u jednoj zemlji članici.

Podaci su to danskog think-thanka sa sjedištem u Njemačkoj ROCKWOOL Foundation Berlin. Izvor za ove rezultate je Eurostat i agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR). Na vrhu ljestvice po brojkama je Njemačka u kojoj je u 2025. živjelo 18 milijuna ljudi koji u njoj nisu rođeni, a od kojih je čak 72 posto u radnoj dobi. Najveći je porast pak bio u Španjolskoj gdje je u godinu dana zabilježeno novih 700.000 migranata kojih sada ima ukupno 9,5 milijuna.

»Pogrešne odluke«

– Uz problematiku migracija vežu se ključni procesi koji se događaju u Europi pa tako i u Hrvatskoj. Njima treba vrlo racionalno pristupiti. Jer oni, među ostalim stvarima, uvjetuju uređenost i prostora i društva, njihovu sigurnost i ako baš hoćemo i razvijenost. I na koncu budućnost. Te migracije, s obzirom na migracijski potencijal, ne mogu niti smiju biti slobodne. Jer kada bi bile, onda bi prostoru nastala totalna anarhija. Ove brojke pokazuju da nije bilo planskih racionalnih migracija, a da ne govorim selektivnih nego se naprosto stanovništvo dohvaćalo različitim načinima da se popuni nedostatak radne snage. A to je posljedica čitavog niza pogrešnih odluka koje su ranije donošene. Naravno da se s obzirom na demografsku starost ukupnog stanovništva EU-a kao i hrvatskog, ne može očekivati da se klasičnom populacijskom politikom popuni nedostatak radne snage. Ali se naravno ne može ni ovako stihijskom imigracijom. Ove brojke su sada potvrdile baš tu činjenicu da nema planskog niti racionalnog, a rekao bih čak ni stručno znanstvenog pristupa tome. I, naravno, teško je očekivati da takva populacija jednostavno integrira u ta društva. Iako klasična asimilacija i integracija nisu ni potrebne nego je potrebno funkcionalno uključivanje migranata u način života zemalja u koje su došli, smatra profesor Stjepan Šterc. Dodao je kako je vidljivo da kada se analizira starost stanovništva Europe i pogleda razliku između brojke ulaska u radni kontingent i izlaska iz njega, na razini cijele Europe na godišnjoj razini nedostaje gotovo pet milijuna ljudi.

– I tih pet milijuna ljudi je Europa odlučila sve zamijeniti samo imigracijom umjesto da se dio rješava i kroz klasičnu populacijsku politiku, smatra Šterc.

Specifičnosti Hrvatske

Izvješće Rockwool u jednom je dijelu zbunjujuće kada govori o udjelu migranata u broju stanovnika u Hrvatskoj. Ono je stavlja na sredinu ljestvice država članica EU-a tvrdeći da su migranti 14,1 posto populacije Hrvatske. To bi značilo da u Hrvatskoj živi oko 535.000 migranata. Ta je brojka tehnički gledano vjerojatno točna jer je moguće da zaista u Hrvatskoj živi toliko ljudi koji nisu rođeni na njenom teritoriju. Međutim, ti se podaci ne mogu uspoređivati s onima Njemačke ili Francuske gdje je većina ljudi koje ovo istraživanje smatra migrantima zaista došlo iz zemalja koje nisu u Europi. A u slučaju Hrvatske ova se brojka odnosi u najvećem dijelu na osobe rođene na području bivše Jugoslavije, ponajviše u susjednoj BiH, i ne mogu se na isti način analizirati i upotrebljavati kao one kada su u pitanju zemlje u kojima je najveći broj migranata došao iz neeuropskih zemalja.

– Među ovih 14,1 posto je i dio ljudi hrvatske etničke pripadnosti. Postoji procjena. Ne postoje još uvijek službeni podaci, ali postoji nekakva procjena da migranata iz neeuropskih zemalja u ovom trenutku u Hrvatskoj vjerojatno ima oko 120.000. To je u ovom trenutku neka gornja granica, smatra Šterc. Da istraživanje nije uzelo u obzir ove okolnosti pokazuje kako susjedna Slovenija po njemu ima čak 15,5 posto migranata u stanovništvu, odnosno njih 327.000 u populaciji od 2,11 milijuna ljudi.

Postavljanje uvjeta

Šterc smatra da migracije, pogotovo vanjske, moraju biti planske i racionalne.

– To je u interesu obje strane. I u interesu zemlje primateljice i, naravno, u interesu onih koji dolaze. Radnici koji dolaze u Hrvatsku ne smiju biti tretirani kao radna snaga koja se iskorištava na način da ih se njih 40 smjesti u jedan stan. Moraju se postaviti i uvjeti prema migrantima. Jer kada oni dolaze u novu sredinu ne trebaju prihvaćati religiju ili politiku, ali moraju način života. To je ključno. Pogotovo u radnom dijelu dana. A u neradnom mogu upražnjavati svoje posebnosti. Ako se prihvat pristup da se s migracijama mijenja način života nove sredine, tada između ostalog počinju i socijalni nemiri, smatra Šterc.