ponedjeljak, 20. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

23 C°

Hrvatska obala ima neprocjenjivu ekonomsku vrijednost

08.11.2011. 23:00
Hrvatska obala ima neprocjenjivu ekonomsku vrijednost


Hrvatska sa 6000 km plitkih obalnih područja ima vrlo visoku biomasu i raznolikost vrsta u odnosu na druge mediteranske zemlje. Hrvatska obala ima neprocjenjivu ekonomsku vrijednost. Antropogeni, odnosno ljudski utjecaj to može promijeniti vrlo brzo. Postoje načini upotrebljavanja ovih resursa na održiv i neodrživi način


Nedavno su serijom kratkih i zanimljivih predavanja djelatnici i studenti Sveučilišta u Zadru predstavili petogodišnje rezultate istraživanja iz područja biologije mora. Ova istraživanja na zadarskom sveučilištu od 2006. godine provodi mali tim predvođen profesorom dr. sc. Stewartom Schultzom i dr. sc. Claudiom Kruschel. Potonja je naš sugovornik i ujedno predstojnica Odsjeka morskih tehnologija i zaštite mora u sklopu Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru. Profesorica Kruschel nam govori o istraživanjima Jadrana, prirodnim znanostima na zadarskom sveučilištu, suradnji s kolegama kojima je u središtu znanstvenog interesa ista ili slična tematika, projektima i planovima na polju biologije mora i drugom.
Dobra priprema
Kažite nam na početku nešto o Vašem dolasku u Zadar! Kako i kada ste došli? Kakvi su bili Vaši počeci?
– Profesor Stewart Schultz i ja smo na zadarsko sveučilište došli u srpnju 2006. godine, a s istraživanjima započeli već u kolovozu. Bili smo tada jedini biolozi mora na Pomorskom odjelu gdje se naša struka tražila u vezi s planovima o pokretanju novog studija. Riječ je o TEMPUS projektu koji bi kao studij za osposobljavanje podmorskih stručnjaka trebao zaživjeti od jeseni 2012. godine, a pokrenut je na inicijativu dr. sc. Lea Marušića u suradnji s dr. sc. Bosiljkom Mustać. Prije nego li smo saznali da se traže biolozi mora nismo planirali doći ovamo. Uostalom, naše struke tu nije ni bilo. Kada smo čuli za natječaj elektronskim smo putem kontaktirali mnoge hrvatske kolege ne bi li se bolje informirali o svemu u vezi naše struke u Hrvatskoj. Osobito nam je nesebičnim savjetima pomogla profesorica Tatjana Bakran-Petricioli s Biološkog odsjeka Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu. Naša se suradnja nastavlja do danas. Uz to smo prije dolaska dosta pretraživali internet tražeći podatke o biologiji Jadrana, o istraživanjima i rezultatima iz tog polja, ukratko sve ono što bi nam olakšalo započinjanje posla u Zadru. Tu postoji stanovit problem budući da hrvatski znanstvenici malo objavljuju u časopisima koji su vani dostupni, a i malo je njihovih radova na stranim jezicima. Što se tiče našeg početka treba prvo kazati kako smo se na temelju dobre obaviještenosti odlično pripremili. Dvije godine od našeg dolaska profesor Schultz i ja smo radili sami. Većinu naše opreme s kojom smo započeli posao istraživanja biologije Jadranskog mora smo kupili u SAD-u znajući da će ovdje ona biti skuplja. Željeli smo odmah po dolasku započeti s istraživanjima, a ja sam tada još radila i na svom doktorskom radu pod mentorstvom profesorice Bakran-Petricioli. Profesor Schultz je počeo s teoretskim radom, počeo je pisati modele te je i prijavio istraživački projekt pri MZOŠ-u. Projekt koji se zove „Ekologija i praćenje stanja bentoskih životnih zajednica hrvatskoga Jadrana” je odobren, a to je bio preduvjet kako bismo dobili znanstvene novake. Do danas smo ih dobili dvoje, a osim njih s nama je i jedna doktorandica sa Sveučilišta u Greifswaldu (Njemačka), jedna studentica koja piše magistarski rad, te troje diplomskih studenata. Sa Sveučilištem u Greifswaldu imamo odličnu suradnju, a ovi studenti istražuju i žive kod profesora Schultza i mene. Naš tim čine Melita Mokos, Ivana Zubak, Taida Garibović, Biljana Agić i Jelena Lončar. Doc. Dr. Bosiljka Mustać također se nedavno priključila Pomorskom odjelu, a s obzirom da je područje njenog interesa i znanstvenog rada vezano uz morsko ribarstvo, veseli nas suradnja s njom u budućnosti. Kada govorimo o našim počecima morate znati da tada zadarsko sveučilište nije imalo ništa slično tako da smo morali početi iz ničega. No, to smo znali i za to se dobro pripremili želeći se usredotočiti na terenska, a ne na, primjerice, laboratorijska, istraživanja. To će i ostati naša strategija. Jadransko more će biti naš glavni laboratorij, a organizme ćemo proučavati u njihovom staništu. Naravno, nadamo se u budućnosti i vlastitom laboratoriju. Do sada smo veliku pomoć imali od Zavoda za javno zdravstvo u Zadru gdje smo uvijek besplatno imali priliku obaviti naša laboratorijska istraživanja.
Karta morskih cvjetnica
U posljednjoj ste se rečenici dotakli suradnje s drugim institucijama. Kažite nam s kime sve surađujete i kakvu suradnju s njima ostvarujete?
– Možemo početi od našeg sveučilišta gdje izvrsnu suradnju ostvarujemo s podvodnim arheolozima što je donekle i očekivano i razumljivo. Posebno bih spomenula suradnju s arheologinjom dr. sc. Irenom Radić-Rossi koja je organizirala projekt TRITON, u kojem sam i ja sudjelovala. Istraživali smo biljne zajednice oko arheoloških podmorskih struktura na dubinama od 80 metara i više. Spomenula sam i suradnju s profesoricom Bakran-Petricioli s Biološkog odsjeka u Zagrebu, a uz nju surađujemo i s Donatom Petriciolijem. Zajedno s njima, u sklopu projekta „Marine natura 2000″, izrađivat ćemo kartu staništa posidonije za cijelu našu obalu i to metodama koje je razvio profesor Schultz. S Laboratorijem za podvodne sustave i tehnologije – LabUST – s Fakulteta elektronike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu također imamo dobru suradnju. Sudjelovali smo na radionicama u sklopu kojih su korištene njihove robotske ronilice. Nama bi one služile za praćenje stanja posidonije i izradu cenzusa riba. Spomenula sam i uspješnu suradnju sa Sveučilištem u Greifswaldu na polju zajedničkog mentorstva studentima različitih razina, ali mi surađujemo i na istraživačkim projektima. Primjerice, zajedno sa Sveučilištem iz New Hampshirea (SAD) i uz pomoć studenata Sveučilišta iz Toronta izrađujemo kartu morskih cvjetnica diljem svijeta. Novigradsko more je prvi hrvatski i 125. svjetski lokalitet upisan na tu kartu. Od inozemnih institucija surađujemo još sa Sveučilištem Santa Barbara iz Kalifornije, posebice s profesorom Jeffom Goddardom. Uspješno surađujemo i sa Sveučilištem u Splitu i Institutom za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.
Možete li nam u kraćim crtama kazati čime se sve bavite i što sve istražujete? Što biste izdvojili kao Vaše najznačajnije uspjehe u spomenutom petogodišnjem razdoblju?
– Glavna područja naših istraživanja su praćenje pridnenih zajednica, istraživanje organizacija životnih zajednica, klimatske promjene i antropogeni utjecaji. Neka od temeljnih istraživačkih pitanja koja proučavamo su: što određuje bioraznolikost?; potom, ako promatramo lokalnu zajednicu riba, morskih cvjetnica i algi, što određuje broj vrsta?; što određuje koje će to vrste biti?; kako je raznolikost raspoređena duž hrvatske obale prema staništu, geografskom položaju, antropogenoj aktivnosti i tijekom vremena?… Neki od naših važnijih rezultata su pronalazak nove metode za brojenje riba u plitkim staništima. Potom smo u radu koji proučava veze između makrofaunalne raznolikosti i raznolikosti staništa utvrdili da niti jedno izdvojeno stanište ne može biti okarakterizirano kao najvažnije. Utvrdili smo i „vrijednost” posidonije, između ostalog i kao područja u kojem ribe predatori love. Ustanovili smo kako Novigradsko i Karinsko more imaju veću raznolikost riba nego li je to slučaj sa susjednim područjima, kako su osjetljivija na razvoj obale, te bi stoga trebala imati veći stupanj zaštite. Naravno, sve smo naše rezultate publicirali u vidu znanstvenih i stručnih radova u uglednim časopisima.
Pokrenuti doktorski studij
Što biste mogli općenito kazati o biologiji našeg dijela Jadranskog mora?
– Hrvatska sa 6000 km plitkih obalnih područja ima vrlo visoku biomasu i raznolikost vrsta u odnosu na druge mediteranske zemlje. Hrvatska obala ima neprocjenjivu ekonomsku vrijednost. Antropogeni, odnosno ljudski utjecaj to može promijeniti vrlo brzo. Postoje načini upotrebljavanja ovih resursa na održiv i neodrživi način. Kada uđemo u Europsku uniju, neviđen pritisak će se nametnuti da se obala razvije na način kako su se obale razvile u drugim mediteranskim zemljama poput Italije, Francuske ili Španjolske. Hrvatska je u ovom trenutno na prekretnici. Važne odluke koje bi hrvatsku obalu mogle zauvijek promijeniti će se donijeti ili se trenutno donose.
Koji su vaši budući planovi i ciljevi?
– Kao što smo na predstavljanju naših petogodišnjih rezultata napomenuli naš je najvažniji cilj i plan pokrenuti doktorski studij prirodnih znanosti na Sveučilištu u Zadru. Njime bismo mogli objediniti nekoliko studija iz prirodnih znanosti koji se izvode na našem sveučilištu. Plan postoji i na osmišljavanju strukture studija se intenzivno radi. Također, namjera nam je da taj studij bude međunarodno povezan. Studij bi trebao izgledati slično kao što je na zadarskom sveučilištu organiziran doktorski studij Humanističke znanosti, dakle na mentorskom principu, bez previše predavanja i formalnosti, s više istraživačkog rada. Ukratko, namjera nam je učiniti ga atraktivnim hrvatskim, ali i inozemnim studentima prirodnih znanosti.


Biografije




Stewart T. Schultz je ekolog, evolucionist, genetičar i botaničar. Studirao je na Reed Collegu, a doktorat je stekao na Sveučilištu British Columbia. Znanstvene radove do sada je objavljivao iz raznih područja poput evolucije sustava za razmnožavanje biljaka, ekologije rijetkih i ugroženih vrsta, ekologije mora i statističkih metoda. Glavna područja njegovih istraživanja trenutno su ekologija zajednica morskih cvjetnica, metode praćenja stanja plitkih pridnenih staništa, promjene u okolišu uzrokovanje ljudskim utjecajem te klimatske promjene.
Claudia Kruschel studirala je biologiju i stekla magistarski stupanj u Njemačkoj, nakon čega je 15 godina provela u SAD-u kao istraživač i nastavnik. Po dolasku u Hrvatsku stekla je doktorat na Sveučilištu u Zagrebu, pod vodstvom T. Bakran-Petricioli. Od kako je prije tri godine počela raditi na Sveučilištu u Zadru, kao autor i koautor objavila je 8 međunarodno recenziranih znanstvenih radova na temu ekologije Jadranskog mora.
Melita Mokos, dipl. ing. biologije i ekologije mora. Diplomirala biologiju i ekologiju mora na Sveučilišnom studijskom centru za studije mora u Splitu 2007. Zaposlena na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Zadru od 2009. kao znanstveni novak na projektu pod vodstvom prof. dr. sc. Stewarta Schultza „Ekologija i praćenje stanja bentoskih životnih zajednica hrvatskoga Jadrana”. Doktorsko istraživanje bavi se utjecajem sedimentacije na morske cvjetnice.
Ivana Zubak, diplomirala je biologju-ekologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Od 2010. godine upisana je na poslijediplomski doktorski studij na Sveučilištu u Greifswaldu. Radi kao znanstveni novak, asistent na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Zadru, gdje pod vodstvom prof. dr. sc. Stewarta Schultza radi na izradi doktorskog rada u sklopu kojeg se bavi istraživanjem ribljih zajednica povezanih s morskom cvjetnicom posidonijom u Jadranu.