Fond »Obitelj Draganić Vrančić« pravi arhivski biser

Državni arhiv u Zadru ove godine različitim događanjima obilježava svoj dan – 20. rujna, kao spomen na godinu 1624. kada je po ovlaštenju mletačkog Senata generalni providur Francesco Molin osnovao Arhiv generalnog providura, preteča današnjeg Državnog arhiva u Zadru. U prigodi 150. obljetnice rođenja Stjepana Radića priprema se i prigodna izložba, koja je na rasporedu u petak​.
Jučer je u čitaonici Arhiva upriličeno predstavljanje digitaliziranog arhivskog fonda »Obitelj Draganić Vrančić«.

Otisak obitelji Vrančić
– Našem digitalnom arhivu pridodajemo još jedan biser – arhivski fond »Obitelj Draganić Vrančić«. Cilj nam je, prateći suvremene trendove informacijskih znanosti i tehničkih dostignuća, korisnicima na što bolji način prezentirati građu koju čuvamo u Arhivu te im se na taj način što više približiti. Odabrali smo fond obitelji Draganić Vrančić iz više razloga, od kojih je jedan razvoj nacionalnog Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima, koji nas je početkom prošle godine potaknuo da pokrenemo pilot projekt koji bi obuhvaćao digitalizaciju fonda i primjenu tog pravilnika na opis arhivskog gradiva, kazao je Ante Gverić, ravnatelj Državnog arhiva u Zadru i dodao kako, potaknut suvremenim teorijskim i praktičnim idejama, Državni arhiv u Zadru ovim projektom za cilj ima pružiti istraživačima, znanstvenicima, ali i široj javnosti mogućnost novog načina pretraživanja i pronalaska potrebnih dokumenata.
– Za potrebe ovog projekta razvijen je novi informacijski sustav i baza podataka. Još jedan važan cilj projekta je poticanje okupljanja znanstvenika i istraživača iz različitih područja, kako bi se potaknuo interdisciplinarni pristup istraživanju. Fond obitelji Draganić Vrančić sadrži različite vrste arhivskog gradiva iz privatne i poslovne serije triju generacija obitelji Vrančić, jedne generacije obitelji Draganić i pet generacija obitelji Draganić Vrančić u rasponu od sredine 15. stoljeća, do početka 20. stoljeća. S obzirom da taj fond nije cjelovito sačuvan, već je raspršen u nekoliko institucija, jedan od ciljeva ovog projekta bio je potaknuti suradnju s drugim institucijama koje čuvaju građu o obitelji Draganić Vrančić, kako bi se gradivo virtualno okupilo na jednom mjestu. Dio fonda nalazi se u Državnom arhivu u Rijeci i Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te u Beču i u mađarskim arhivima, istaknuo je Gverić te kratko predstavio najvažnije ličnosti obitelji Vrančić.
– Antun Vrančić, rođen je početkom 16. stoljeća. Bio je crkveni prelat, ostrogonski nadbiskup, diplomat i pisac. Važan je njegov književni opus, u koji se ubrajaju putopisi, rasprave, pjesme. Najznačajnija je njegova prepiska s mnogim poznatim suvremenicima, kao što je Erazmo Roterdamski i Nikola Zrinski. Njegov brat Mihovil Vrančić rođen je 1507. godine. Bio je diplomat, političar i književnik. Njegov sin Faust Vrančić bio je polihistor, izumitelj, diplomat, svećenik i inženjer. Najvažniji je konstruktor i tehnički pisac u Hrvata na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. 1595. godine posao je autorom »Rječnika pet najplemenitijih jezika Europe«. Početkom 17. stoljeća istražuje konstrukcije strojeva i arhitektonskih problema. Upoznaje tehničke crteže Leonarda da Vincija. Umro je 1617. godine u Veneciji, a tijelo mu je sahranjeno u crkvi sv. Marije na otoku Prviću, zaključio je Gverić.

Otkup gradiva i digitalizacija
Dr. sc. Dubravka Kolić, arhivska savjetnica, voditeljica je projektnog tima za digitalizaciju arhivske građe o obitelji Draganić Vrančić. Državni arhiv u Zadru pokrenuo je 2020. godine projekt »Obiteljski fond Draganić Vrančić: Digitalizacija i primjena Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima« (KAM), kojemu je cilj pružiti istraživačima, znanstvenicima, kao i široj zainteresiranoj javnosti, mogućnost novog načina pretraživanja i pronalaska dokumenata. Za potrebe ovog projekta razvijen je novi informacijski sustav i baza podataka na temelju aplikacijskog profila sastavljenog od elemenata KAM pravilnika.
– Članovi obitelji Draganić Vrančić vrlo su rano dobili ponudu za otkup građe, koja se danas čuva u više institucija diljem Europe. Najveći dio gradiva otkupljen je krajem 18. stoljeća. Zadarski dio fonda Draganić Vrančić u arhiv je stigao 1978. godine. Građa, koja se čuva u našem Arhivu nalazi se u četiri svežnja. Čvrsto vjerujem u digitalizaciju i zaštitu građe na način da arhivsko gradivo što manje prolazi kroz ruke. Digitalizacija je rješenje za najstarije, najvrjednije gradivo velikih formata. No, digitalizacija bez adekvatne arhivističke obrade ne znači ništa. Oslonila sam se na entuzijazam i znanja mladih ljudi, te sam im ukazala povjerenje da moj inventar prilagođavaju novim vremenima, zaključila je Kolić.
Cilj projekta je fond učiniti vidljivijim i dostupnijim, a izradom informacijskog sustava sa strukturiranim metapodacima prema postavljenim standardima, omogućuje se bolja pretraživost i razmjena informacija kao i zaštita izvornika. Gradivo je digitalizirano u fotolaboratoriju Državnog arhiva u Zadru i dostupno je putem web – sučelja informacijskog sustava u Digitalnom arhivu.