Priča o Tikvešu jedna je od najambicioznijih vinskih priča jugoistočne Europe

Postoje vinska putovanja nakon kojih se kući vraćate s nekoliko bilježaka i fotografija, a postoje i ona gdje se vraćate s osjećajem da ste svjedočili nečemu što nadilazi vino. Upravo takav dojam ostavio je nedavni posjet grupe vinskih profesionalaca i novinara, makedonskoj vinariji Tikveš, organiziran u koordinaciji Vinskog kluba, i njegova osnivača Tome Jakopovića, te domaćina iz vinarije Tikveš.

Makedonija hrvatskom potrošaču nije prva asocijacija kada se govori o europskim vinskim projektima. Podjednako tako, većina će hrvatskih građana, u smislu asocijacije s Makedonijom, i dalje najprije pomisliti na vranac i moćna crvena vina. Upravo zato Tikveš predstavlja zanimljivo otkriće koje ruši unaprijed izgrađenu percepciju.

Rušenje uvriježenih predodžbi

Danas je teško pronaći vinariju u regiji koja sustavnije proučava vlastite vinograde od Tikveša. Ovdje je terroir polazišna točka svega. Meteorološke stanice, detaljne analize tla, digitalni nadzor vinograda, praćenje vodenog stresa, umjetna inteligencija u zaštiti vinograda, suradnja s vodećim europskim agronomima i znanstvenim institucijama. Sve to ne postoji zbog impresivnih prezentacija, postoji kako bi svaka parcela bila razumljiva do najsitnijeg detalja.

Ono što posebno impresionira jest činjenica da se iza svih tih podataka ne krije tehnološki ekshibicionizam, već vrlo jasan cilj: proizvesti vina koja autentično izražavaju mjesto iz kojeg dolaze. Takav pristup ne nastaje slučajno. Tijekom boravka u Tikvešu postaje jasno da iza cijelog projekta stoji vizija vlasnika Svetozara Janevskog, jednog od najutjecajnijih balkanskih poduzetnika, čovjeka impresivne poslovne biografije, koji je prepoznao kako se ozbiljna vinska priča ne gradi samo podrumom i etiketama, već prije svega razumijevanjem vinograda.

Mnoge vinarije govore o terroiru i ponavljaju tu riječ gotovo ritualno pri svakom susretu s gostima, želeći naglasiti unikatnost vlastitih vina. No, ruku na srce, malo ih terroir doista proučava, razumije i uspijeva pretočiti u vino.

Tikveš je u posljednjih dvadesetak godina uložio desetke milijuna eura kako bi izgradio upravo takav sustav. Rezultat toga nije samo jedna od najvećih i najuspješnijih vinarija jugoistočne Europe, već i jedna od rijetkih regionalnih vinarija koja se bez kompleksa može uspoređivati s ozbiljnim zapadnoeuropskim proizvođačima vina.

Posebno je zanimljivo promatrati njihovu mrežu imanja koja danas čine okosnicu premium projekta Tikveš Châteaux & Domaines.

Sklad elemenata u Barovu

Ako bih morala izdvojiti jedan položaj koji me tijekom ovog putovanja najviše zaintrigirao, onda je to bez sumnje Barovo. Smješteno je na oko 600 metara nadmorske visine, s jugozapadnom ekspozicijom i tlima s vulkanskim i glinastim elementima te velikim dnevno-noćnim temperaturnim razlikama. Ovo je gotovo školski primjer koji pokazuje koliko terroir može oblikovati vino te što balkanske sorte mogu ponuditi kada se nađu u favoriziranom okružju.

– Ono što Barovo čini posebnim je sklad svih elemenata, kaže nam Aleksandra Ristova, voditeljica vinogradarskog menadžmenta.

– Sunce ovdje ima dovoljno snage da potpuno dozre vranac i kratošiju, dok svježe planinske noći usporavaju proces sazrijevanja i omogućuju razvoj zrelih, finih tanina bez gubitka svježine. U vinogradu se prinosi svjesno drže vrlo niskima, a svaka odluka, od vinograda do podruma, podređena je očuvanju karaktera položaja, pojašnjava Ristova.

Razgovarajući s Aleksandrom, stekla sam dojam da se upravo u Barovu najjasnije vidi filozofija cijele kuće. Nije slučajno da o tom položaju govori s čistom emocijom.

– Barovo je naš ponos, rekla je bez zadrške. I teško joj je proturječiti. Dok mnoge vinarije danas tek traže odgovore na izazove klimatskih promjena, ovdje već neko vrijeme proizvode vino, čija nadmorska visina i mikroklima predstavljaju prirodnu prednost za budućnost vinogradarstva.

Još je zanimljivija njezina tvrdnja da se ono što Barovo daje zapravo ne može kopirati. Naime, postoje vina koja su tehnički besprijekorna, ali postoje i ona koja nose snažan osjećaj mjesta poput Barova.

Kombinacija snage i profinjenosti

U vremenu kada se sve više govori o prilagodbi vinogradarstva novim klimatskim uvjetima, Barovo ne djeluje kao eksperiment već kao svojevrsni pogled u budućnost. Možda je upravo zato Barovo postalo jedno od najzanimljivijih crvenih vina koje danas nastaje na prostoru jugoistočne Europe.

Apelacija Bela Voda predstavlja potpuno drugačiji karakter. Glinena tla, utjecaj vodenih površina i vrlo specifična mikroklima stvaraju vina koja kombiniraju snagu i stilističku profinjenost. Upravo su vina iz Bele Vode među najnagrađivanijim etiketama cijele vinarije.

Tu su još Lepovo, danas organski certificirano imanje, te Babuna s izrazito zanimljivim klimatskim utjecajima obližnjih rijeka. Svaki od tih položaja donosi vlastiti identitet u vino pod imenom položaja.

Sasvim zasebno poglavlje predstavlja Château de Gourdon u južnoj Rhôni. Upravo je kupnja francuskog imanja jedan od najboljih pokazatelja koliko daleko sežu ambicije ove makedonske kompanije. Time nisu samo proširili svoj portfolio, već su i zaigrali za istim stolom s nekima od najuglednijih europskih proizvođača i otvorili, samima sebi, pristup svjetskim tržištima. Učvršćivanjem međunarodnog kredibiliteta, pokazuju da više nisu samo regionalni lider, već ozbiljan europski vinski igrač.

Kupnja vinarije u Istri

Nedavno je Tikveš dodatno potvrdio i interes za hrvatsko tržište kupnjom vinarije u Istri, čime jasno pokazuju da hrvatsko tržište vide kao važan dio svoje budućnosti. O detaljima projekta zasad se ne govori javno, no sama investicija dovoljno govori o ambicijama kompanije, a i o ozbiljnosti u pristupu hrvatskom tržištu.

Još jedna zanimljivost koju većina hrvatskih ljubitelja vina ne zna jest da Tikveš zapravo proizvodi znatno više bijelih nego crvenih vina.

Dok se Makedonija u percepciji većine i dalje veže prvenstveno uz crna vina, struktura proizvodnje u Tikvešu govori drugačije. Čak oko 65 posto proizvodnje čine bijela vina, dok crna zauzimaju približno 35 posto. To nije slučajnost. Radi se o vrlo svjesnom odgovoru na suvremene tržišne trendove i promjene potrošačkih navika.

Njihov portfolio je pritom impresivno širok. Od cjenovno pristupačnih etiketa poput legendarne T’ga za Jug te linije Alexandria, preko modernih i komunikacijski izuzetno uspješnih vina poput Lude Mare pa sve do vrhunskih terroirskih vina iz projekta Châteaux & Domaines.

Približavanje mlađim generacijama

Upravo je Luda Mara izvrstan primjer koliko dobro ova vinarija razumije suvremenog potrošača. Naziv koji se pamti, etiketa koja privlači pažnju, stil vina prilagođen mlađoj publici i priča iza naziva, koja djeluje svježe i neopterećeno. Mnogi proizvođači pokušavaju doprijeti do mlađih generacija. Tikveš je među rijetkima koji to radi prirodno i uvjerljivo.

Nakon višednevnog boravka na imanjima Tikveša, dolazim i do jednog ozbiljnijeg pitanja koje mi se nametnulo tijekom posjeta. Može li ponekad manje biti više? Tikveš raspolaže iznimno velikim brojem sorti, etiketa i različitih projekata. Za vinske profesionalce to je fascinantno, no za dio potrošača može biti zbunjujuće.

Osobno bih voljela vidjeti snažniji fokus na manji broj ključnih sorti tipičnih za ovu regiju i vina koja bi još jasnije nosila identitet kuće, dok bi eksperimentalni nasadi i razvojni projekti ostali zaseban razvojni laboratorij.

Jednako tako, ostaje mi zanimljivo pitanje grčkih sorti. S obzirom na geografsku blizinu i vrlo slične klimatske uvjete s grčkom Makedonijom, iznenađuje koliko su sorte poput xinomavra odsutne iz ozbiljnijih razvojnih projekata. Posebno to ističem upravo zato što Tikveš nema problem eksperimentirati s različitim sortama, položajima i stilovima vina.

Zanimljiva vinska priča

Xinomavro se posljednjih godina nametnuo kao jedna od najvažnijih crnih sorti jugoistočne Europe, a sposoban je dati vina iznimne elegancije, kompleksnosti i potencijala za odležavanje. U uvjetima kakve posjeduju pojedini položaji Tikveša, vjerujem da bi rezultati mogli biti iznimno zanimljivi.

Naravno, pritom ne mislim na odustajanje od Vranca, koji je danas jedan od najvažnijih simbola makedonskog vinarstva, već na dodatno obogaćivanje već ionako fascinantnog mozaika terroira i sorti koje ova vinarija istražuje.

I za kraj, ne može se govoriti o Makedoniji bez spominjanja slavnog makedonskog gostoprimstva. Na svakom koraku našega posjeta osjećala se iskrena želja domaćina da pokaže svoju toplinu i srdačnost, ali i ponos u podijeli svoje priče. U vremenu kada mnoge vinske ture postaju unaprijed uvježbane prezentacije, Tikveš je ostavio dojam otvorenosti, neposrednosti i autentičnosti. Nisu zaboravili da vino, na kraju krajeva, nije skup podataka. Vino je priča o ljudima, a Tikveš je, danas, jedna od najzanimljivijih vinskih priča koje se pišu u ovom dijelu Europe.

Tikveš Châteaux & Domaines – Barovo, Red, 2021

Barovo Red, vino je koje podjednako impresionira snagom i karakterom. Nastalo na jednom od najviših vinogradarskih položaja Balkana, iznad tikveške doline na oko 600 do 700 metara nadmorske visine, ovo vino predstavlja možda i najuspjeliji odgovor na pitanje koliko terroir može oblikovati stil vina.

Blend vranca i kratošije (op.a. kratošija je balkanski naziv za tribidrag) koji dolazi s položaja gdje visina, tla i izražene temperaturne razlike između dana i noći omogućuju dugo i polagano dozrijevanje grožđa. Upravo ta sporost u vinogradu daje Barovu njegov zaštitni znak – kombinaciju koncentracije i svježine. U čaši je duboke rubinske boje koja otkriva njegovu mladenačku energiju. Miris se otvara slojevito i polako. U prvom planu nalaze se zrela višnja, kupina, šljiva, crni ribiz i kasis, iza kojih dolaze note planinskog bilja, suhog mediteranskog začina, grafita i čokolade. Vrijeme provedeno u hrastu ostavlja diskretne tragove cedrovine i finog dima, koji ne preuzima glavnu riječ. Na nepcu Barovo pokazuje zašto je među najcjenjenijim vinima Tikveša. Punog je tijela, ali bez težine. Tanini su zreli, fino zrnati i elegantno uklopljeni, dok svježina nosi vino kroz cijelu strukturu i daje mu gotovo neočekivanu lakoću. Završetak je dug, mineralan i pomalo slankast, ostavljajući dojam koji traje znatno dulje od posljednjeg gutljaja. Ono što Barovo čini posebnim nije samo kvaliteta, već i autentičnost. U vremenu kada brojna vina postaju sve sličnija jedno drugome, ovo vino zadržava vlastiti identitet. U njemu se osjeća planinska svježina, ali i toplina makedonskog sunca te karakter sorti koje su na ovim prostorima pronašle svoj najpotpuniji izraz.