Europska berba grožđa proglašena 22. kolovoza

Dvadeset i drugi kolovoza. Teško da postoji podatak koji bolje sažima ovogodišnju vinsku priču iz Feričanaca. Upravo je toga dana, najranije otkako postoji ova tradicija, službeno proglašena Europska berba grožđa 2026. godine.

Odluku o uvođenju tradicije zajedničkog proglašenja početka Europske berbe grožđa, koju je prihvatilo 20 europskih država, Europski vinski viteški red donio je u rujnu 2011. u svom sjedištu u Eisenstadtu. U rujnu 2019. velika međunarodna ceremonija prvi je put stigla u Hrvatsku, na Korčulu, a ove godine drugi put – u Slavoniju. No dok su se proglašenja u početku održavala u rujnu, njihov se termin tijekom godina postupno pomicao sve ranije, da bi ove godine stigao do rekordnog 22. kolovoza – jasnog odraza agroklimatskih trendova kojima svjedočimo.

U Slavoniju sam stigla kao sudionica Viteških dana Europskog vinskog viteškog reda, Ordo Equestris Vini Europae, čija sam i sama članica. Više od stotinu vinskih vitezova i gostiju iz desetak europskih zemalja okupilo se u Našicama na trodnevnom programu koji je spojio vino, kulturnu baštinu i tradiciju Reda. Nakon mimohoda, mise te akreditacije i intronizacije novih članova, vinska se priča preselila u Feričance.

Iz Našica ravno u vinograd

Posjet Enosophiji, jednoj od najpoznatijih hrvatskih vinarija, doveo nas je u kraj u kojem je vino duboko ukorijenjen dio identiteta. Feričanačka vinogradarska povijest duga je stoljećima, a povijest podruma današnje Enosophije seže do početka 19. stoljeća.

Nakon obilaska vinarije i degustacije, na položaju Goveđa glava službeno je proglašen početak Europske berbe grožđa 2026. Upravo tu datum 22. kolovoza prestaje biti samo zanimljivost, jer je trenutak berbe jedna od najvažnijih vitikulturnih odluka koja izravno određuje budući stil vina.

U sve toplijim vegetacijskim sezonama ravnoteža između tehnološke i fiziološke zrelosti postaje sve osjetljivija. Više temperature ubrzavaju nakupljanje šećera i pad kiselina pa grožđe može dosegnuti visok potencijalni alkohol prije željene aromatske i fenolne zrelosti. Čekanje donosi veću koncentraciju i razvijeniju aromatiku, ali može značiti i gubitak svježine.

To više nije izazov samo toplih vinogradarskih zona. Naime, regija Champagne je 2026. otvorila berbu 15. kolovoza, najranije u svojoj povijesti, a pojedini su proizvođači počeli već 8. kolovoza. U odnosu na vrijeme od prije pedeset godina berba se pomaknula dva do tri tjedna unaprijed, dok su izrazito rane berbe zabilježene i u Burgundiji i Bordeauxu. Nije stoga slučajno što OIV među ključnim pokazateljima klimatskih promjena prati fenološke faze i datum berbe, uz šećere, kiseline i pH.

Graševina nakratko smijenila Frankovku

Iako je vinski identitet Feričanaca ponajprije vezan uz Frankovku, ovogodišnji Viteški dani u prvi su plan stavili Graševinu. Hrvatsku se s razlogom može smatrati njezinom svjetskom prijestolnicom: s 4.212 hektara krajem 2025. najzastupljenija je sorta hrvatskih vinograda. 44 posto prometa vina na domaćem tržištu dolazi od te sorte.

Graševina nije hrvatska autohtona sorta. Diljem srednje i jugoistočne Europe poznajemo je kao Welschriesling, Olaszrizling, Laški rizling, Grašac ili Riesling Italico, no upravo u Hrvatskoj pokazuje iznimnu širinu stilova i terroirskih interpretacija – od mladih vina i pjenušaca do ozbiljnih vina pojedinačnih položaja, maceriranih, predikatnih, botritiziranih i ledenih vina.

No status svjetske prijestolnice ne znači da smo dosegnuli njezin puni potencijal. Velik dio Graševine i dalje na tržište odlazi vrlo mlad, dok je udio ambicioznijih odležanih vina razmjerno malen.

Sljedeći bi korak zato trebao biti snažnije građenje kvalitativne hijerarhije, afirmiranje najboljih položaja i dokazivanje potencijala Graševine kroz vrijeme. Tek tada Hrvatska svoju poziciju neće potvrđivati samo hektarima i količinama nego i međunarodnim kvalitativnim autoritetom. U sve toplijim berbama tome se pridružuje i izazov očuvanja kiselina, aromatske preciznosti, identiteta položaja i sposobnosti vina za razvoj.

Ovogodišnje proglašenje Europske berbe tako je tradiciji Reda dalo vrlo suvremen kontekst. Ceremonija začeta 2011. u Eisenstadtu, ove je godine dobila sasvim novu dimenziju.

Rujan je godinama bio prirodan okvir ove svečanosti. Godine 2026. više se nije mogao čekati rujan. Ponekad je dovoljan samo datum da pokaže koliko se svijet vina promijenio.

Enosophia, Trs no.5 Graševina 2025.

Ocjena: 90

Ako je frankovka zaštitni znak Feričanaca, Trs no.5 Graševina 2025. pokazuje jedno sasvim drugo, suvremenije i neopterećenije lice njihove vinske priče. Ovo je vino koje dobro razumije novu generaciju vinske publike koja uz kvalitetu traži prepoznatljiv identitet, priču i stil s kojim se može povezati. Već naziv Trs no.5 odmiče se od klasičnog predstavljanja Graševine, a Enosophia ga s razlogom naziva njezinim »novim licem«.

Dolazi s položaja Goveđa glava i Ravno brdo, iz vinograda starih tridesetak godina, uz prinos od 1,5 kilograma po trsu. Malolaktička fermentacija te četiri mjeseca na finom talogu jasno određuju stil vina, dajući mu više teksture i zaobljenosti.

Na nosu dominiraju žuta jabuka i kruška, zreliji citrusi i diskretni cvjetni tonovi, uz naznake krušne kore, decentnu natruhu dunje i blagu maslačnu notu. Na nepcu je suho, mekano i zaobljeno, pomalo voštane teksture, ali s dovoljno svježine da ostane živahno. Završnica donosi finu gorčinu badema, koja vinu daje dodatnu definiciju i lijepo balansira njegovu zaobljenost. Alkohol je elegantno integriran, te bez težine parira aromama.

Upravo je taj spoj mekoće, teksture i očuvane svježine njegova najzanimljivija strana. Trs no.5 ne pokušava biti monumentalna Graševina, već vino koje osvaja pristupačnošću, modernim prizvukom i dovoljno osobnosti da ostane zapamćeno.