Foto: Srecko Niketic/PIXSELL
Filozof i kulturni teoretičar Boris Buden, jedan od najprepoznatljivijih intelektualaca hrvatskog podrijetla, u razgovoru za N1 BiH upozorio je na probleme ponovne militarizacije Europe i položaj Hrvatske u tom procesu.
– Amerika ima bilijun i pol dolara godišnjeg vojnog budžeta. A u principu joj vojska ni ne treba. Europa se naoružava, i Hrvatska je spremno prihvatila taj proces, rekao je Buden.
Buden, koji dobro poznaje hrvatsku društvenu stvarnost i širi geopolitički okvir, naglašava da Hrvatska kupuje gotovo pedeset tenkova Leopard, po cijeni koja doseže i do 30 milijuna eura po komadu. Prema njemu, to otvara pitanje prioriteta u maloj državi koja se već desetljećima suočava s iseljavanjem, starenjem stanovništva i zapuštenom infrastrukturom.
– Za jedan tenk moglo bi se izgraditi 800 potpuno novih vrtićkih mjesta po njemačkim standardima, rekao je, dodavši da bi se za ukupnu cijenu svih tenkova mogli izgraditi vrtići za svu novorođenu djecu u Hrvatskoj u jednoj godini, te svakom novom bračnom paru isplatiti 50.000 eura kao poticaj za početak života.
Buden naglašava vezu između obrambene potrošnje i demografskog sloma.
– Kupujemo tenkove koji u Ukrajini ničemu ne služe”, rekao je, ističući da suvremeni ratovi pokazuju kako tenkovi imaju ograničenu vojnu vrijednost. “Ti tenkovi u Ukrajini nemaju nikakvu ulogu. Ne izvode se iz skloništa jer bi odmah bili uništeni”, kazao je.
Buden, koji je od 1990-ih kritički pratio političke transformacije u Hrvatskoj, upozorava da se država približila demografskoj točki bez povratka.
– U drugoj polovici stoljeća 60 posto Hrvata bit će starije od 65 godina. Političke elite nemaju viziju za sljedeće dvije generacije, rekao je.
U Hrvatskoj, kaže, demografske politike uglavnom ostaju deklarativne, dok ključni problemi ostaju neadresirani.
– Ova djeca koja se sada rađaju, to su zadnje Hrvatice i Hrvati, posljednja generacija. Neće ih biti više”, smatra on.
Boris Buden (Garešnica, 1958.) hrvatski je filozof, esejist i kulturni teoretičar koji je početkom 1990-ih postao jedno od ključnih imena domaće kritičke scene kao urednik zagrebačkog časopisa Arkzin, medija antiratnog i alternativnog pokreta. Iako danas živi i radi u inozemstvu, njegova intelektualna formacija, rani radovi te dugogodišnje bavljenje tranzicijom i postjugoslavenskim prostorom čine njegove analize posebno relevantnima za jugoistočnu Europu, čiju stvarnost dobro poznaje i o kojoj i dalje govori kao kritički i angažirani autor.
najnovije
najčitanije
Županija
NIZ MJERA
Općina Vrsi sufinancira potpomognutu oplodnju: Evo koliko će iznositi
Hrvatska
ANKETA
U trećem kvartalu 1,72 mil. zaposlenih, stopa anketne nezaposlenosti 4,2 posto
Hrvatska
ZAGREBAČKI GRADONAČELNIK
Tomašević: U 2026. mjesec dana besplatan ulaz u muzeje mladima do 18 godina
Hrvatska
SEKTOR ZRAČNOG PROMETA
Avioprijevoznici očekuju snažnu potražnju u 2026, kapaciteti pod pritiskom
Zadar
PREGLED
PET VIJESTI DANA Nastavlja se beskrajna trakavica oko ‘Velebitske kraljice’
Županija
Reportaža
MISTO MOJE (32) U pitoresknoj Rovanjskoj imaju sve za lijep život, jedino nedostaju mladi ljudi
Hrvatska
MJEŠTANI UZNEMIRENI
GROZNE SCENE!”Šuma je krvava, puca se po noći. Pa zar se moramo bojati za vlastiti život?”
Crna Kronika
UHIĆEN DVOJAC
UŽAS! Držali ga u ropstvu u Gorskom kotaru, prisilili ga na teške poslove bez naknade
Zadar
Inicijativa
Hoće li se Centar za mlade nazvati po Zlatku Miliši? ‘Još 2008. predvidio je sve današnje probleme mladih’
Zadar
KOMENTIRAO RAZNE TEME