Foto: Srecko Niketic/PIXSELL
Filozof i kulturni teoretičar Boris Buden, jedan od najprepoznatljivijih intelektualaca hrvatskog podrijetla, u razgovoru za N1 BiH upozorio je na probleme ponovne militarizacije Europe i položaj Hrvatske u tom procesu.
– Amerika ima bilijun i pol dolara godišnjeg vojnog budžeta. A u principu joj vojska ni ne treba. Europa se naoružava, i Hrvatska je spremno prihvatila taj proces, rekao je Buden.
Buden, koji dobro poznaje hrvatsku društvenu stvarnost i širi geopolitički okvir, naglašava da Hrvatska kupuje gotovo pedeset tenkova Leopard, po cijeni koja doseže i do 30 milijuna eura po komadu. Prema njemu, to otvara pitanje prioriteta u maloj državi koja se već desetljećima suočava s iseljavanjem, starenjem stanovništva i zapuštenom infrastrukturom.
– Za jedan tenk moglo bi se izgraditi 800 potpuno novih vrtićkih mjesta po njemačkim standardima, rekao je, dodavši da bi se za ukupnu cijenu svih tenkova mogli izgraditi vrtići za svu novorođenu djecu u Hrvatskoj u jednoj godini, te svakom novom bračnom paru isplatiti 50.000 eura kao poticaj za početak života.
Buden naglašava vezu između obrambene potrošnje i demografskog sloma.
– Kupujemo tenkove koji u Ukrajini ničemu ne služe”, rekao je, ističući da suvremeni ratovi pokazuju kako tenkovi imaju ograničenu vojnu vrijednost. “Ti tenkovi u Ukrajini nemaju nikakvu ulogu. Ne izvode se iz skloništa jer bi odmah bili uništeni”, kazao je.
Buden, koji je od 1990-ih kritički pratio političke transformacije u Hrvatskoj, upozorava da se država približila demografskoj točki bez povratka.
– U drugoj polovici stoljeća 60 posto Hrvata bit će starije od 65 godina. Političke elite nemaju viziju za sljedeće dvije generacije, rekao je.
U Hrvatskoj, kaže, demografske politike uglavnom ostaju deklarativne, dok ključni problemi ostaju neadresirani.
– Ova djeca koja se sada rađaju, to su zadnje Hrvatice i Hrvati, posljednja generacija. Neće ih biti više”, smatra on.
Boris Buden (Garešnica, 1958.) hrvatski je filozof, esejist i kulturni teoretičar koji je početkom 1990-ih postao jedno od ključnih imena domaće kritičke scene kao urednik zagrebačkog časopisa Arkzin, medija antiratnog i alternativnog pokreta. Iako danas živi i radi u inozemstvu, njegova intelektualna formacija, rani radovi te dugogodišnje bavljenje tranzicijom i postjugoslavenskim prostorom čine njegove analize posebno relevantnima za jugoistočnu Europu, čiju stvarnost dobro poznaje i o kojoj i dalje govori kao kritički i angažirani autor.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Kršenje pravila
Manchester City uložio žalbu na odluku Neovisne komisije: ‘Klub je nevin’
Zadar
Pet vijesti dana
PREGLED DANA Preminuo dugogodišnji profesor Sveučilišta u Zadru, Bruketa traži obustavu radova u Kožinu
KK Zadar
Premijer liga, 2. kolo
Zadrani protutnjali Kostrenom, Klarica predvodio do druge pobjede u domaćem prvenstvu
Crna Kronika
Nasilničko ponašanje
Podginuta optužnica protiv osmorice zbog prekida Dana srpske kulture u Splitu, među njima šef HDZ-a u jednom od gradskih kotara
Nogomet
Presica na Rujevici
Slaven Bilić uoči Engleske: ‘Čeka nas velika utakmica, ali ne moramo biti savršeni za pobjedu…’
Crna Kronika
očevid
Policija objavila detalje nesreće na Kalmetini u kojoj je poginula djevojka
Crna Kronika
brza cesta
Crna točka zadarskog kraja? Godinama se nižu teške nesreće na Kalmetini, a jedan prekršaj posebno odskače
Zadar
Prerani odlazak
Preminuo Ivica Zdrilić, dugogodišnji profesor Sveučilišta u Zadru
Županija
GLAVNI ZAČIN JE LJUBAV
PIJAT TRADICIJE (11) I u ugostiteljstvu treba biti čovjek, bez obzira koliko su – novci slatki
Zadar & Županija
HDZ-ov veteran