Foto: Srecko Niketic/PIXSELL
Filozof i kulturni teoretičar Boris Buden, jedan od najprepoznatljivijih intelektualaca hrvatskog podrijetla, u razgovoru za N1 BiH upozorio je na probleme ponovne militarizacije Europe i položaj Hrvatske u tom procesu.
– Amerika ima bilijun i pol dolara godišnjeg vojnog budžeta. A u principu joj vojska ni ne treba. Europa se naoružava, i Hrvatska je spremno prihvatila taj proces, rekao je Buden.
Buden, koji dobro poznaje hrvatsku društvenu stvarnost i širi geopolitički okvir, naglašava da Hrvatska kupuje gotovo pedeset tenkova Leopard, po cijeni koja doseže i do 30 milijuna eura po komadu. Prema njemu, to otvara pitanje prioriteta u maloj državi koja se već desetljećima suočava s iseljavanjem, starenjem stanovništva i zapuštenom infrastrukturom.
– Za jedan tenk moglo bi se izgraditi 800 potpuno novih vrtićkih mjesta po njemačkim standardima, rekao je, dodavši da bi se za ukupnu cijenu svih tenkova mogli izgraditi vrtići za svu novorođenu djecu u Hrvatskoj u jednoj godini, te svakom novom bračnom paru isplatiti 50.000 eura kao poticaj za početak života.
Buden naglašava vezu između obrambene potrošnje i demografskog sloma.
– Kupujemo tenkove koji u Ukrajini ničemu ne služe”, rekao je, ističući da suvremeni ratovi pokazuju kako tenkovi imaju ograničenu vojnu vrijednost. “Ti tenkovi u Ukrajini nemaju nikakvu ulogu. Ne izvode se iz skloništa jer bi odmah bili uništeni”, kazao je.
Buden, koji je od 1990-ih kritički pratio političke transformacije u Hrvatskoj, upozorava da se država približila demografskoj točki bez povratka.
– U drugoj polovici stoljeća 60 posto Hrvata bit će starije od 65 godina. Političke elite nemaju viziju za sljedeće dvije generacije, rekao je.
U Hrvatskoj, kaže, demografske politike uglavnom ostaju deklarativne, dok ključni problemi ostaju neadresirani.
– Ova djeca koja se sada rađaju, to su zadnje Hrvatice i Hrvati, posljednja generacija. Neće ih biti više”, smatra on.
Boris Buden (Garešnica, 1958.) hrvatski je filozof, esejist i kulturni teoretičar koji je početkom 1990-ih postao jedno od ključnih imena domaće kritičke scene kao urednik zagrebačkog časopisa Arkzin, medija antiratnog i alternativnog pokreta. Iako danas živi i radi u inozemstvu, njegova intelektualna formacija, rani radovi te dugogodišnje bavljenje tranzicijom i postjugoslavenskim prostorom čine njegove analize posebno relevantnima za jugoistočnu Europu, čiju stvarnost dobro poznaje i o kojoj i dalje govori kao kritički i angažirani autor.
najnovije
najčitanije
Županija
INTERVENCIJA
Izbio požar u Dragama, brzo je lokaliziran
Zadar
PREGLED DANA
PET VIJESTI DANA Petak obilježila burna sjednica Gradskog vijeća
Svijet
PRIOPĆENJE
Zlato i nekretnine ojačali financije Vatikana u 2025. godini
Zadar
MARATONSKA SJEDNICA
Preokret nakon cjelodnevne drame: Vladajući i oporba postigli konsenzus oko poslovnika Gradskog vijeća
Hrvatska
Mjesečno istraživanje
Crobarometar: HDZ zaustavio pad, SDP na najnižoj potpori u godinu dana, Možemo! i Most nastavljaju rasti
Crna Kronika
Presuda
KAŽNJEN S 900 EURA Irac vikao i pljuvao na zaposlenike hitnog prijema, a onda se pred njima samozadovoljavao
Zadar
NIJE MOGAO VJEROVATI
Zadranin opisao prizor koji ga je šokirao! ‘Zar vam je stvarno bitno tih šest sekundi života…’
Nogomet
ZBOGOM FRANCO
Zauvijek je zatvorio oči čovjek koji je obranu pretvorio u umjetnost
Županija
dogovara se otvorenje
Napokon je završen Memorijalni centar u Škabrnji: ‘Uzbuđeni smo jer ćemo napokon…’
Zadar
Aglomeracija