Foto: Srecko Niketic/PIXSELL
Filozof i kulturni teoretičar Boris Buden, jedan od najprepoznatljivijih intelektualaca hrvatskog podrijetla, u razgovoru za N1 BiH upozorio je na probleme ponovne militarizacije Europe i položaj Hrvatske u tom procesu.
– Amerika ima bilijun i pol dolara godišnjeg vojnog budžeta. A u principu joj vojska ni ne treba. Europa se naoružava, i Hrvatska je spremno prihvatila taj proces, rekao je Buden.
Buden, koji dobro poznaje hrvatsku društvenu stvarnost i širi geopolitički okvir, naglašava da Hrvatska kupuje gotovo pedeset tenkova Leopard, po cijeni koja doseže i do 30 milijuna eura po komadu. Prema njemu, to otvara pitanje prioriteta u maloj državi koja se već desetljećima suočava s iseljavanjem, starenjem stanovništva i zapuštenom infrastrukturom.
– Za jedan tenk moglo bi se izgraditi 800 potpuno novih vrtićkih mjesta po njemačkim standardima, rekao je, dodavši da bi se za ukupnu cijenu svih tenkova mogli izgraditi vrtići za svu novorođenu djecu u Hrvatskoj u jednoj godini, te svakom novom bračnom paru isplatiti 50.000 eura kao poticaj za početak života.
Buden naglašava vezu između obrambene potrošnje i demografskog sloma.
– Kupujemo tenkove koji u Ukrajini ničemu ne služe”, rekao je, ističući da suvremeni ratovi pokazuju kako tenkovi imaju ograničenu vojnu vrijednost. “Ti tenkovi u Ukrajini nemaju nikakvu ulogu. Ne izvode se iz skloništa jer bi odmah bili uništeni”, kazao je.
Buden, koji je od 1990-ih kritički pratio političke transformacije u Hrvatskoj, upozorava da se država približila demografskoj točki bez povratka.
– U drugoj polovici stoljeća 60 posto Hrvata bit će starije od 65 godina. Političke elite nemaju viziju za sljedeće dvije generacije, rekao je.
U Hrvatskoj, kaže, demografske politike uglavnom ostaju deklarativne, dok ključni problemi ostaju neadresirani.
– Ova djeca koja se sada rađaju, to su zadnje Hrvatice i Hrvati, posljednja generacija. Neće ih biti više”, smatra on.
Boris Buden (Garešnica, 1958.) hrvatski je filozof, esejist i kulturni teoretičar koji je početkom 1990-ih postao jedno od ključnih imena domaće kritičke scene kao urednik zagrebačkog časopisa Arkzin, medija antiratnog i alternativnog pokreta. Iako danas živi i radi u inozemstvu, njegova intelektualna formacija, rani radovi te dugogodišnje bavljenje tranzicijom i postjugoslavenskim prostorom čine njegove analize posebno relevantnima za jugoistočnu Europu, čiju stvarnost dobro poznaje i o kojoj i dalje govori kao kritički i angažirani autor.
najnovije
najčitanije
Svijet
washington
Uklonjen natpis Donald J. Trump s Kennedy Centra, radnici ga uklonili u ranim jutarnjim satima
Nogomet
LOS ANGELES
David Beckham dobio zvijezdu na Stazi slavnih
Nogomet
porez na alkohol
Ekvador se raduje jeftinijem pivu za vrijeme trajanja Svjetskog nogometnog prvenstva
Ostali sportovi
AK Fortius
Sjajni Jakov Pijaca osigurao nastup na Svjetskom juniorskom prvenstvu
Ostali sportovi
futsal
Zadrani u lovu na mjesto u 2. HMNL-Jug: Ništa nije sigurno ni s tri gola viška
Zadar & Županija
više od učiteljice
‘Svoj posao ne odrađuje, nego ga živi’: Roditelji poslali snažnu poruku o učiteljici iz Briševa
Scena
karlo knežević
Prodao je automobil kako bi pokrenuo Loveroom, godinu i pol poslije stvorio je zajednicu: ‘Želim da ovo postane veće od nas samih’
Županija
NEMA VIŠE PRVAŠIĆA
TUŽAN DAN ZA KRNEZU Nakon 81 godine zatvara se područna škola: ‘Napravili smo cvjetove koje smo za oproštaj podijelili susjedima’
Hrvatska
nakon presude
Glavaš nam se javio nakon vijesti da će mu Milanović uzeti odlikovanja: ‘Meni ih je dao Tuđman, znao je zašto…’
Hrvatska
velike polemike